REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: 137 P-5142/22-

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V AT S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu toga suda Ines Gutzmirtl Špehar, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice NN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Marku Cvrkoviću, odvjetniku iz Vukovara, protiv tuženika Raiffeisenbank Austria d.d., Zagreb, magazinska cesta 69, OIB: 53056966535, zastupan po punomoćniku JN, radi isplate, nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave dana 14. studenog 2024. godine u prisutnosti tužitelja osobno uz punomoćnika SN odvjetničku vježbenicu i punomoćnika tuženika Lovru Boch odvjetnika dana 20. prosinca 2024. godine,

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da su ništetne odredbe ugovora o kreditu broj 198-50-3609370 sklopljenog između tužitelja NN, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i tuženika Raiffeisenbank Austria d.d. Zagreb, Magazinska cesta 69, OIB: 53056966535 dana 11.08.2006.g a sve u dijelu kojim je ugovorena valutna klauzula uz koju je vezana glavnica švicarski franak CHF.

II. Nalaže se tuženiku Raiffeisenbank Austria d.d. Zagreb, Magazinska cesta 69, OIB: 53056966535 da tužitelju NN, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], isplati novčani iznos od 3.101,15 € / 23.365,59 kn, sa zakonskom zateznom kamatom računajući od dospijeća svakog pojedinog iznosa po stopi određenoj uvećanjem eskontne stope HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećano za 5 %-tnih poena, do 31.srpnja 2015.g., te od 1.kolovoza 2015.g. po stopi koja se određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim

trgovačkim društvima, izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 %-tna poena, te od 01.01.2023.g. po stopi koja se određuje uvećanjem kamatne stope koju je europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 %-tna poena, i to:

1,83 € / 13,83 kn od 01.09. 2009.g. do isplate,

11,77 € / 88,71 kn od 01.10. 2009.g. do isplate,

9,91 € / 74,66 kn od 01.11. 2009.g. do isplate,

13,41 € / 101,02 kn od 01.12. 2009.g. do isplate,

16,21 € / 122,15 kn od 01.01.2010.g. do isplate,

20,20 € / 152,21 kn od 01.02.2010.g. do isplate,

19,29 € / 145,32 kn od 01.03.2010.g. do isplate,

24,70 € / 186,11 kn od 01.04.2010.g. do isplate,

23,67 € / 178,37 kn od 01.05.2010.g. do isplate,

25,68 € / 193,45 kn od 01.06.2010.g. do isplate,

43,00 € / 324,01 kn od 01.07.2010.g. do isplate,

39,44 € / 297,13 kn od 01.08.2010.g. do isplate,

50,33 € / 379,24 kn od 01.09.2010.g. do isplate,

46,57 € / 350,87 kn od 01.10.2010.g. do isplate,

40,51 € / 305,24 kn od 01.11.2010.g. do isplate,

53,29 € / 401,51 kn od 01.12.2010.g. do isplate,

69,55 € / 523,99 kn od 01.01.2011.g. do isplate,

58,04 € / 437,27 kn od 01.02.2011.g. do isplate,

62,07 € / 467,68 kn od 01.03.2011.g. do isplate,

56,94 € / 429,00 kn od 01.04.2011.g. do isplate,

57,86 € / 435,95 kn od 01.05.2011.g. do isplate,

79,65 € / 600,13 kn od 01.06.2011.g. do isplate,

81,77 € / 616,13 kn od 01.07.2011.g. do isplate,

99,98 € / 753,30 kn od 01.08.2011.g. do isplate,

90,63 € / 682,84 kn od 01.09.2011.g. do isplate,

80,39 € / 605,70 kn od 01.10.2011.g. do isplate,

79,29 € / 597,43 kn od 01.11.2011.g. do isplate,

78,50 € / 591,49 kn od 01.12.2011.g. do isplate,

83,39 € / 628,28 kn od 01.01.2012.g. do isplate,

87,64 € / 660,36 kn od 01.02.2012.g. do isplate,

88,21 € / 664,65 kn od 01.03.2012.g. do isplate,

85,27 € / 642,46 kn od 01.04.2012.g. do isplate,

87,26 € / 657,44 kn od 01.05.2012.g. do isplate,

88,62 € / 667,69 kn od 01.06.2012.g. do isplate,

86,33 € / 650,45 kn od 01.07.2012.g. do isplate,

86,93 € / 654,99 kn od 01.08.2012.g. do isplate,

85,22 € / 642,06 kn od 01.09.2012.g. do isplate,

81,51 € / 614,12 kn od 01.10.2012.g. do isplate,

85,46 € / 643,90 kn od 01.11.2012.g. do isplate,

87,36 € / 658,19 kn od 01.12.2012.g. do isplate,

86,03 € / 648,17 kn od 01.01. 2013.g. do isplate,

78,57 € / 591,99 kn od 01.02. 2013.g. do isplate,

84,91 € / 639,72 kn od 01.03. 2013.g. do isplate,

85,46 € / 643,89 kn od 01.04. 2013.g. do isplate,

82,98 € / 625,18 kn od 01.05. 2013.g. do isplate,

75,25 € / 567,00 kn od 01.06. 2013.g. do isplate,

75,06 € / 565,52 kn od 01.07. 2013.g. do isplate,

76,95 € / 579,81 kn od 01.08. 2013.g. do isplate,

79,99 € / 602,72 kn od 01.09. 2013.g. do isplate,

sve u roku od 15 dana.

III. Nalaže se tuženiku Raiffeisenbank Austria d.d. Zagreb, Magazinska cesta 69, OIB: 53056966535 da tužitelju NN, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], isplati troškove ovoga parničnog postupka u iznosu od 2.221,63 eur zajedno sa zateznim kamatama koje teku od 8 dana presuđenja pa do isplate, po stopi koja se određuje uvećanjem kamatne stope koju je europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 %-tna poena, u roku od 15 dana

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi navodi da je sklopila ugovor o kreditu te je istim ugovorom određeno da će tuženi isplatiti tužiteljici 27.674,07 chf u kunskoj protuvrijednosti po srednjem tečaju kreditora na dan korištenja kredita. Također iz ugovora proizlazi da se kredit otplaćuje u jednomjesečnim anuitetima u kunskoj protuvrijednosti po srednjem tečaju kreditora za chf. Tužiteljica se poziva na presudu Vrhovnog suda RH, na presudu Trgovačkog suda u Zagrebu kao i Visokog trgovačkog suda u Zagrebu glede kolektivne tužbe protiv banaka a vezano za ništetne odredbe ugovora vezane za valutnu klauzulu gdje je kao tuženi i ovdje Raiffeisenbank. Tužiteljica navodi da je tuženi kao kreditor iskoristio nestručnost i neznanje tužiteljice namećući joj ništetne odredbe. Također, u tužbi navodi da joj tuženi dostavi otplatni plan jer tužiteljica nema nikakvu dokumentaciju a tuženi joj nije istu dostavio pa je samom tužbom podnijela stupnjevitu tužbu da bi podneskom od 24. studenog 2023. godine, nakon što je proveden dokazni postupak i financijsko vještačenje, konačno specificirala tužbeni zahtjev glede ništetne odredbe o valutnoj klauzuli, kao i traženog iznosa pretplate po tečaju chf u vrijeme isplate a nuiteta. Također potražuje i parnični trošak kao i zakonsku zateznu kamatu.

2. Tuženi u odgovoru na tužbu osporava osnov i visinu zahtjeva, stavlja prigovor prijeboja, zastare, smatra da odredba o valutnoj klauzuli nije ništetna, predlaže saslušati javnog bilježnika no odustaje od saslušanja zaposlenika tuženika.

3. U tijeku dokaznog postupka sud je izvršio uvid u odštetni zahtjev prema banci, ugovor o kreditu, provedeno je financijsko vještačenje po vještaku Petri Blašković, saslušana je tužiteljica, uvid u otplatni plan, prijepis knjigovodstvene kartice.

4. Ocjenom ovako provedenog dokaznog postupka ovaj sud smatra da je tužbeni zahtjev tužiteljice osnovan kako je i odlučeno u izreci ove presude.

5. Nije sporno da je tužiteljica potpisnik kredita sa ovdje tuženikom za kupnju motornog vozila.

6. Odredba čl. 8 ZPP-a sadrži jedna od osnovnih načela procesnog prava, a to je načelo slobodne ocjene dokaza koje načelo nalazi odraz u ovlaštenju suda da na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, odlučuje koje će činjenice od kojih zavisi odluka o tužbenom zahtjevu uzeti kao dokazane, dakle, da prema svom slobodnom uvjerenju na osnovi ocjene izvedenih dokaza može sa sigurnošću utvrditi postojanje odnosno ne postojanje neke činjenice.

7. Prema tome sud u smislu odredbe čl. 8. ZPP-a provedene dokaze prosuđuje po svom slobodnom uvjerenju ali je dužan stečeno uvjerenje obrazložiti uvjerljivim i logičnim razlozima kojima opravdava zaključke o dokaznoj snazi pojedinog dokaznog sredstva povezujući ih s rezultatima cjelokupnog dokaznog postupka.

8. U ugovoru o kreditu je vidljivo da je tužiteljica korisnik kredita, a tuženi davatelj kredita te su se obvezali da će banka tužiteljici isplatiti kredit od 27.674,07 CHF u kunskoj protuvrijednosti po srednjem tečaju za CHF tečajne liste banke važeće na dan korištenja kredita.

9. Iz ugovora proizlazi nesporno da je isti sklopljen u švicarskoj valuti i da se mjesečni anuiteti isplaćuju u kunama u protuvrijednosti po srednjem tečaju kreditora za CHF na dan dospijeća. Isto je određeno u čl. 7. navedenoga ugovora o kreditu.

10. Načelo savjesnosti i poštenja jedno je od temeljnih načela obveznog prava, a sadržano je u članku 4 Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15) kojim je propisano da su se u zasnivanju obveznih odnosa i ostvarivanju prava i obveza istih odnosa sudionici dužni pridržavati načela savjesnosti i poštenja.

11. Prema odredbi čl. 270. Zakona o obveznim odnosima određeno je da je ugovor ništetan kada je činidba neodređena ili neodrediva. Imajući u vidu okolnost da je kamata cijena, da je cijena bitan element ugovora o kreditu u smislu odredbe čl. 26 Zakona o obveznim odnosima te da ista mora biti određena odnosno odrediva u smislu odredbe čl. 272 ZOO-a, već samim tim odredbu Ugovora koju koristi banka, a na temelju koje se cijena određuje odnosno mijenja prema jednostranoj odluci banke bez unaprijed formuliranog čvrstog kriterija za promjenu, sud ocjenjuje protivnom načelu savjesnosti i poštenja.

12. Obzirom da stranke nisu ugovorile elemente - parametre temeljem kojih banka ima pravo i na koji način promijeniti tečaj, već je banka sama jednostrano odlučila da ugovara valutnu klauzulu uz koju je vezana glavnica švicarski franak.

13. Također ugovor treba tumačiti i primjenom čl. 320. ZOO-a u korist tužiteljice obzirom je ugovor sklopljen prema unaprijed otisnutom sadržaju koji je pripremila i predložila jedna ugovorna strana, ovdje tuženi pri čemu tužitelj nije mogao prigovarati o navedenom spornom članku ugovora koji se tiče promjenjive kamatne stope. Tuženi je postupio suprotno načelu savjesnosti i poštenja.

14. Prema stavu ovog suda u konkretnom slučaju radi se o znatnoj neravnoteži u pravima i obvezama između stranaka i to na štetu tužiteljice jer su predmet i cijena bitni sastojci ugovora a putem navedene ugovorne odredbe tuženi je potpuno izbjegao utjecaj druge ugovorne strane na cijenu, što je suprotno čl. 247 Zakona o obveznim odnosima koji propisuje da je Ugovor sklopljen kada su se ugovorne strane suglasile o bitnim sastojcima ugovora.

15. S obzirom da je odlukom sudova već prema opće poznatoj sudskoj praksi i to Visokog trgovačkog suda u RH i Trgovačkog suda u Zagrebu u kolektivnom sporu kojima je utvrđena ništetnost odredbe o valutni klauzuli sukladno jednostranoj odluci banke, a koje su sadržane i u ugovoru o kreditu isti obvezuju ostale sudove u postupku koji potrošač osobno pokrene radi utvrđenja ništetnosti i isplate protiv banaka.

16. Sud je proveo financijsko vještačenje po Centru za financijska vještačenja Petri Blašković te je vještakinja navela da je ukupan iznos preplate, uzevši u obzir rast anuiteta zbog rasta tečaj u odnosu na tečaj koji je vrijedio na dan isplate kredita u razdoblju otplate kredita, iznosi 3.242,81 eur, a ukupan iznos koji je tužiteljica manje platila zbog pada tečaja iznosi 141,66 eur. Sveukupan iznos koji je više plaćen i niže u odnosu na tečaj iznosi 3.101,15 eur.

17. Na isti nalaz i mišljenje tužiteljica nije imala primjedbi kao niti tuženi na sam izračun, pa je sud u cijelosti prihvatio navedeni nalaz kao stručno sačinjen prema pravilima financijske struke.

18. Tužiteljica je nakon dostavljenog nalaza postavila tužbeni zahtjev kao u podnesku od 24. studenog 2023. godine te traži isplatu s osnova valutne klauzule, na način da tuženi je dužan vratiti sve što je primio na temelju ništetnih odredaba ugovora o kreditu koja ništetnost je utvrđena u kolektivnom sporu protiv banaka pa tako i ovdje tuženika, a sve temeljem odredbe čl. 323. Zakona o obveznim odnosima.

19. Također za napomenuti jest da je sud tužiteljici dosudio zakonsku zateznu kamatu za razdoblje od dana izvršenog plaćanja svakog pojedinog iznosa anuiteta pa do isplate sukladno čl. 29 Zakona o obveznim odnosima.

20. U odnosu na istaknuti prigovor zastare od strane tuženika sud smatra u cijelosti neosnovanim.

21. Ništavost je sredstvo pomoću kojeg se sprečava pravno djelovanje učinka ugovora koji je u suprotnosti s prirodnim propisima, a posljedica je u konkretnom slučaju je da tuženik mora tužitelju vratiti ono što je od nje primio s osnove ništave ugovorne odredbe pa bi ograničenje zastarom prava tužiteljice obveze vrijedio institut ništetnosti koje je bez vremenski.

22. Također, prema pravnom shvaćanju Vrhovnoga suda RH pokretanjem parničnog postupka za zaštitu kolektivnih interesa potrošača dolazi do prekida zastare na temelju čl. 241. Zakona o obveznim odnosima te zastara individualnih restitucijskih zahtjeva počinje teći ispočetka tek od trenutka pravomoćnosti sudske odluke donesene u povodu tužbe. Ništetnost je ustanovljena već u postupku kolektivne zaštite potrošača, tada zastarni rok, počinje teći od dana pravomoćnosti sudske odluke kojom je utvrđena ništetnost u postupku kolektivne zaštite potrošača neovisno od utvrđenja ništetnosti sadržajno istovjetnih ugovornih odredbi kredita u CHF odnosno kredita u kunama s valutnom klauzulom u CHF u svakom pojedinom slučaju, a povodom individualnih parnica potrošača u kojim se oni pozivaju na pravne učinke presude donesene u postupku kolektivne zaštite. S obzirom da je tužba podnesena 9. rujna 2021. godine tužitelj nije u zastari, ako se računa opći zastarni rok prema Zakonu o obveznim odnosima od 5 godina temeljem odredbe čl. 371. ZOO-a..

23. Sud je proveo dokaz saslušanjem tužiteljice te je ista navela da je podigla kredit za kupnju osobnog automobila za svoje osobne potrebe, bila je zaposlena, nije imala nikakav obrt, auto je kupila u auto kući Ćuljak koja je poslovala sa ovdje tuženikom. Auto je uzela na kredit i to u švicarskim francima i nije bilo govora o niti jednoj drugoj valuti. Uvjeravali su je da je švicarski franak stabilna valuta, ugovor je pročitala. Nitko joj nije objasnio rizike. Unaprijed je dobila pisani ugovor te ga je kod javnog bilježnika potpisala. U ugovoru nije mogla ništa mijenjati i bilježnik joj nije ništa posebno objašnjavao. Ne sjeća se da li je dobila otplatni plan, nitko joj nije ponudio da sklopi aneks ugovor, zna da joj je rata kredita jako počela rasti. Zna što znači valutna klauzula da kada se mijenja tečaj da raste i anuitet, međutim nije se nadala tako velikim ratama kredita.

24. Sud je povjerovao iskazu tužiteljice jer smatra da je isti životan, logičan, istinit i uvjerljiv.

25. Sud nije saslušavao javnog bilježnika iz razloga što je i sama tužiteljica napomenula da je javni bilježnik nije ništa objašnjavao već je samo kod javnog bilježnika potpisala ugovor. Kako je ugovor sklopljen 2006. godine sud uopće sumnja da bi iskaz javnog bilježnika bio objektivan obzirom na protek vremena i uopće da li bi se javni bilježnik sjećao tužiteljice i baš njezinog ugovora.

26. Također, istaknuti je prigovor prijeboja od strane tuženika je neosnovan obzirom da tuženik nije obrazložio svoj prigovor i postavio zahtjev na temelju kojeg bi sud odlučio o tom prijeboju.

27. Zbog svega gore navedenog odlučeno je kao u izreci ove presude.

28. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1 Zakona o parničnom postupku, a odnosi se na zastupanje tužiteljice po punomoćniku odvjetniku odmjeren prema OT i to za sastav tužbe 100 bodova, sastav 3 podneska po 100 bodova, pristup na 3 ročišta po 100 bodova što ukupno iznosi 700 bodova ili 1.400,00 eur. Tom iznosu treba pribrojiti 25% PDV-a tako da je trošak 1.750,00 eur. Sud priznaje tužitelju predujam za vještačenje u iznosu od 265,45 eur, sudsku pristojbu na tužbu u iznosu od 53,09 eur i sudsku pristojbu na presudu u iznosu od 53,08 eur tako da je ukupan trošak tužiteljice u ovom postupku 2.221,63 eur.

U Zagrebu, 20. prosinca 2024. godine

Sutkinja

Ines Gutzmirtl Špehar

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove odluke stranke mogu izjaviti žalbu u roku od 15 dana od dana dostave istog. Žalba se predaje putem ovog suda na Županijski sud pismeno u 3 istovjetna primjerka.

DNA:

- pun tužitelja

- pun. tuženika