REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U NOVOM ZAGREBU

Turinina 3

Poslovni broj: K-272/2022-33

U  IME  REPUBLIKE  HRVATSKE

P R E S U D A

Općinski sud u Novom Zagrebu, po sucu pojedincu Tihani Bokan, uz sudjelovanje zapisničarke Branke Prijatelj, u kaznenom predmetu protiv optuženog SB, zbog kaznenog djela iz članka 227. stavak 2. Kaznenog zakona, u povodu optužnice ODO u Novom Zagrebu od 30. travnja 2022. broj KO-DO- 175/2022, nakon javne rasprave zaključene 13. prosinca 2024. u prisustvu savjetnice ODO u Novom Zagrebu SBĐ, optuženog SB te branitelja optuženika, odvjetnika Velimira Došena, 16. prosinca 2024. objavio je, a 13. prosinca 2024.

p r e s u d i o  j e

I. Na temelju članka 544. stavak 1. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj: 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. – Odluka Ustavnog suda, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 80/22. i 36/24.; dalje: ZKP/08) presuda Općinskog suda u Novom Zagrebu kojom je izdan kazneni nalog od 7. lipnja 2022. poslovnog broja K-272/2022-2 stavlja se izvan snage.

Optuženi SB, sin S i K, rođen u [adresa], s prebivalištem u [adresa], rođen **.**.1979., državljan Republike Hrvatske, vozač, sa završenom SSS, zaposlen u vlastitom obrtu, s mjesečnim primanjima u iznosu oko 1.000,00 eura, OIB: [osobni identifikacijski broj], neoženjen, bez djece, bez vojnog čina i odlikovanja, vlasnik kamiona marke Volvo godina proizvodnje 2008., osobnog vozila marke Škoda Superb godina proizvodnje 2018. te osobnog vozila Mini Cooper godina proizvodnje 2008., ne vodi se drugi kazneni postupak, neosuđivan prema izvatku iz kaznene i prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije,

OSLOBAĐA SE OPTUŽBE

II. da bi:

dana 29. kolovoza 2019., oko 07,25 sati u Zagrebu, upravljajući teretnim vozilom marke Volvo, reg. oznake [registarska oznaka], s priključnim vozilom reg. oznake [registarska oznaka] prometnom trakom za ravno zapadnog kolnika Avenije V. Holjevca u smjeru juga, protivno odredbi članka 38. stavka 1. i 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne novine", broj: 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17. i 70/19.; dalje: ZOSPC), iako svjestan da se nalazi na dijelu ceste u naseljenom mjestu, na udaljenosti manjoj od 50 metara od obilježenog pješačkog prijelaza preko kolnika Avenije V. Holjevca, olako smatrajući da do štetnih posljedica neće doći, s teretnim vozilom krenuo iz mjesta koje se nalazilo sjevernije od raskrižja s Islandskom ulicom, gdje je prethodno bio zaustavljen u prometnoj traci zbog kolone vozila ispred sebe i crvenog svjetla na semaforu za njegov smjer kretanja, pri čemu je prednjim lijevim dijelom kabine teretnog vozila udarilo u lijevu stranu tijela pješaka KB koji je u tom trenutku prelazio kolnik Avenije V. Holjevca na udaljenosti od 48,30 metara od obilježenog pješačkog prijelaza u smjeru istoka, uslijed kojeg udaraca je KB pao na kolnik zapadne prometne trake za lijevo Avenije V. Holjevca i zadobio prijelom trupa 6. vratnog kralješka, prijelom trnastog nastavka 5. vratnog kralješka, krvni podljev u području desne strane kralježnice i oguljotine kože zatiljno, u području lijevog lakta i leđa, koje ozljede su ukupnosti teške naravi,

III. -dakle, iz nehaja, kao sudionik u cestovnom prometu, kršenjem propisa o sigurnosti prometa, izazvao opasnost za život i tijelo ljudi pa je zbog toga prouzročio tešku tjelesnu ozljedu druge osobe,

-pa da bi time počinio kazneno djelo protiv sigurnosti prometa, izazivanjem prometne nesreće u cestovnom prometu, opisano u članku 227. stavak 2. u vezi sa stavkom 1. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj: 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18. i 126/19.: dalje: KZ/11), a kažnjivo po članku 227. stavak 2. KZ/11.

IV. Na temelju članka 149. stavak 1. ZKP/08 troškovi kaznenog postupka iz članka 145. stavak 2. točke 1. do 5. ZKP/08 te nužni izdaci optuženika, kao i nužni izdaci i nagrada branitelja padaju na teret proračunskih sredstava.

Obrazloženje

1. ODO u Novom Zagrebu podiglo je kod ovoga suda 3. svibnja 2022. optužnicu broj KO-DO-175/2022 protiv optuženog SB, zbog kaznenog djela protiv sigurnosti prometa, izazivanjem prometne nesreće u cestovnom prometu iz članka 227. stavak 2. KZ/11, zatraživši od suda, sukladno članku 540. stavak 1. ZKP/08, izdati kazneni nalog.

2. Sud je prihvatio zahtjev ODO u Novom Zagrebu te je na temelju članka 541. stavak 1. i 2. ZKP/08 presudom od 7. lipnja 2022. poslovnog broja K-272/2022-2 izdao kazneni nalog protiv kojeg je optuženik pravovremeno podnio prigovor, optužno je vijeće potvrdilo optužnicu, u povodu optužnice je proveden postupak pa je sukladno članku 544. stavak 1. ZKP/08 valjalo staviti naznačeni kazneni nalog izvan snage.

3. Optuženik upitan da iznese očitovanje o optužbi izjavio je da se ne smatra krivim za kazneno djelo koje mu se stavlja na teret predmetnom optužnicom.

4. Tijekom dokaznog postupka ispitan je svjedok ĐB, dok je dopunski ispitan svjedok ČB te prometni vještak dipl.ing Igor Jakoplić. Pregledana je skica mjesta događaja prometne nesreće od 29. kolovoza 2019. s pripadajućim fotoelaboratom, dok su uz suglasnost stranaka pročitani zapisnici o ispitivanju svjedoka ČB te VB. Pročitani su i dokazi ispravom pa tako zapisnik o očevidu II. postaje prometne policije Zagreb od 31. listopada 2019. , bolnička prijava na ime KB, potvrda o privremenom oduzimanju predmeta ser. broj [serijski broj] od 29. kolovoza 2019. s pripadajućim dijagramom listića tahografa, medicinska dokumentacija na ime KB, dopis II. postaje prometne policije Zagreb, PU zagrebačke od 15. rujna 2021., službena zabilješka Službe općeg kriminaliteta, PU zagrebačke od 14. rujna 2021., podaci JRO MUP-a RH na ime KB, posebno izvješće VI. policijske postaje Zagreb, PU zagrebačke od 15. rujna 2021. s pripadajućom službenom zabilješkom o dojavi, zapisnik o očevidu Službe kriminalističke tehnike, Sektora kriminalističke policije, PU zagrebačke od 13. siječnja 2021. s pripadajućim kriminalističko-tehničkim izvješćem, zapisnik Zavoda za sudsku medicinu i kriminalistiku, Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu od 14. siječnja 2021., nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka za cestovni promet i procjenu motornih vozila dipl.ing.Igora Jakoplića od 28. veljače 2022., nalaz i mišljenje sudsko- medicinskog vještaka doc.dr.sc. Marije Baković od 11. travnja 2022. s dopunom nalaza i mišljenja od 17. svibnja 2024. te izvod iz kaznene i prekršajne evidencije optuženika. Na završetku dokaznog postupka, sukladno članku 417.a stavak 5.

ZKP/08, ispitan je optuženi SB.

5. Na temelju tako provedenog dokaznog postupka, ocjenjujući i analizirajući svaki dokaz zasebno te sve dokaze u njihovoj ukupnosti, ovaj sud ne nalazi izvan svake sumnje, kao jedinim potrebnim stupnjem izvjesnosti, dokazanim da bi optuženi SB počinio inkriminirano kazneno djelo na način kako mu se to inkriminira odnosno kako je to činjenično i pravno opisano u izreci ove presude.

6. Optuženi SB je tijekom ovog postupka iskazao da se toga dana kretao Avenijom V. Holjevca, desnom prometnom trakom u smjeru Velike Gorici, odnosno u smjeru juga. Na toj cesti se nalaze dvije prometne trake, desna za smjer ravno i lijeva za skretanje prema Sopotu. Promet je bio gust oko 7,00 sati ujutro, nalazio se u koloni vozila i par puta se pomicao prema semaforu. Na semaforu je bilo upaljeno crveno svjetlo i u trenutku kritičnog događaja kolona vozila je bila zaustavljena. Upravljao je kamionom s prikolicom, bez tereta, a težina kamiona bez tereta iznosi oko 15 tona. Prvi puta je ugledao čovjeka kada je čuo da je nešto palo. U lijevom retrovizoru je vidio da je pješak pao s lijeve strane kamiona, pored prednjeg lijevog kotača. Pretpostavlja da ga je udario s rubom kamiona kod lijevog „fara“ jer da ga je udario s kotačem kamiona, zgazio bi ga. Ispred njega su se kretala druga vozila kao i pored njega, u drugoj prometnoj traci. Pratio je promet vozila ispred sebe. Kada je krenuo s kamionom, čuo je da je nešto palo, a kamionom nije prešao niti pola metra. S njegove lijeve strane je stajao osobni automobil i jedan gospodin iz Rijeke, on nije udario svojim automobilom u pješaka, možda se pješak oslonio na njegov automobil. Kamion je visok preko dva metra te nije mogao vidjeti lijevi prednji dio kamiona, može se vidjeti desna bočna strana, dok na lijevu stranu može vidjeti samo pozadinu kamiona uz tvornička pomagala kamiona da može bolje vidjeti. Taj pješak je pao sa štapom i vjerojatno je s tim štapom udario u kamion, zbog čega je čuo udarac. Preglednost je bila dobra, kolnik je bio suh. Nije kontaktirao tog gospodina jer nije dobio njegove podatke, dok je obitelj tog pješaka zvao taj gospodin iz automobila koji je stajao pored njega. Kada je pješak pao optuženik je izašao iz kamiona, vidio je da ima posjekotinu sa stražnje strane glave, stavili su deku ispod njega i zvali hitnu. Pješak je stajao u takvom položaju da ga on nije mogao vidjeti. Dok se nalazio zaustavljen s kamionom, nije gledao lijevo i desno i pratio je promet ispred sebe kada je krenuo s kamionom. Žao mu je tog pješaka, no ne osjeća se krivim jer ga nije vidio.

7. Imajući na umu izneseni iskaz optuženika za utvrditi je da u ovom postupku nije osporavano da je tog 29. kolovoza 2019., oko 07,25 sati u Zagrebu, optuženik upravljao teretnim vozilom marke Volvo, reg. oznake [registarska oznaka], s priključnim vozilom reg. oznake [registarska oznaka] prometnom trakom za ravno zapadnog kolnika Avenije V. Holjevca u smjeru juga. Nije osporavano ni da je na udaljenosti manjoj od 50 metara od obilježenog pješačkog prijelaza preko kolnika Avenije V. Holjevca s teretnim vozilom krenuo iz mjesta koje se nalazilo sjevernije od raskrižja s Islandskom ulicom, gdje je prethodno bio zaustavljen u prometnoj traci zbog kolone vozila ispred sebe i crvenog svjetla na semaforu za njegov smjer kretanja. Isto tako, nije osporavano da je KB kao pješak u tom trenutku prelazio kolnik Avenije V. Holjevca na udaljenosti od 48,30 metara od obilježenog pješačkog prijelaza u smjeru istoka, a jednako tako nije osporavano i da je KB kritične zgode pao na kolnik zapadne prometne trake za lijevo Avenije V. Holjevca i zadobio prijelom trupa 6. vratnog kralješka, prijelom trnastog nastavka 5. vratnog kralješka, krvni podljev u području desne strane kralježnice i oguljotine kože zatiljno, u području lijevog lakta i leđa, koje ozljede su ukupnosti teške naravi. Da je svemu tome tako proizlazi iz iskaza svjedoka ĐB i ČB, skice mjesta događaja prometne nesreće od 29. kolovoza 2019. s pripadajućim fotoelaboratom, zapisnika o očevidu II. postaje prometne policije Zagreb od 31. listopada 2019., bolničke prijave na ime KB, potvrde o privremenom oduzimanju predmeta ser. broj [serijski broj] od 29. kolovoza 2019. s pripadajućim dijagramom listića tahografa, medicinske dokumentacije na ime KB, nalaza i mišljenje sudskog vještaka za cestovni promet i procjenu motornih vozila dipl.ing.Igora Jakoplića te sudsko-medicinskog vještaka doc.dr.sc. Marije Baković s dopunama, a konačno ovakva utvrđenja nije osporavao ni sam optuženik.

7.1. Nasuprot iznesenom, a uvažavajući iskaz optuženika u ovom je postupku osporavano prije svega je li optuženik prednjim lijevim dijelom kabine teretnog vozila udario u lijevu stranu tijela pješaka KB, a osporavano je i je li svojim postupanjem povrijedio blanketnu odredbe članka 38. stavak 1. i 2. ZOSPC kako ga se tereti predmetnom optužnicom.

8. Svjedok ČB je iskazao da se toga dana oko 7,25 sati kretao svojim osobnim automobilom marke Peugeot 207 desnom prometnom trakom zapadnog kolnika Avenije Većeslava Holjevca u smjeru juga. Kretao se u koloni vozila iza teretnog automobila kojem je bila pridodana prikolica. Kako je kolona vozila u jednom trenutku zastala zbog gustoće prometa i svjedok se zaustavio te je tada ugledao ispred prednjeg lijevog dijela kamiona mušku osobu koja je odavala dojam da želi prijeći cestu u smjeru istoka. U tom trenutku spomenuti teretni automobil, koji je prethodno bio zaustavljen zbog kolone vozila, krenuo je vožnjom prema naprijed u smjeru juga te je tom prilikom svojim prednjim lijevim dijelom odgurnuo tog pješaka otprilike u predjelu ramena. Tada je ta starija muška osoba pala na kolnik s lijeve strane kamiona, negdje između lijeve i desne prometne trake, a automobili koji su se kretali lijevom trakom su se također zaustavili zbog tog događaja. Pretpostavlja da vozač kamiona nije mogao vidjeti tog pješaka jer se nalazio tik uz prednji lijevi dio. Prisutni vozači na mjestu događaja pomogli su ozlijeđenoj osobi, dok je on zvao hitnu pomoć. Dodao je i da je vozač tog teretnog vozila također izašao iz vozila te je bio jako izgubljen u svemu tome. Svjedok je ostao na mjestu događaja sve do dolaska policije, dok je hitna pomoć odvezla tog pješaka u bolnicu. Promet je bio gust, vozila je bilo i u lijevoj i u desnoj prometnoj traci u smjeru juga, radilo se o koloni vozila koja se povremeno zaustavljala. Vidljivost je bila dobra, bilo je vedro, a on je od tog teretnog vozila ispred sebe bio udaljen da je možda bio prvi, a možda drugi po redu. Prvi puta je ugledao tog pješaka na kolniku ispred prednjeg lijevog dijela zaustavljenog kamiona, odnosno prije ga nije zamijetio. Do naleta na pješaka došlo je u prvoj po redu prometnoj traci s desne strane ispred prednjeg lijevog dijela kamiona, dok je manjim dijelom tijela bio lijevo od kamiona kada ga je uočio. Taj pješak je sporim hodom zakoračio s tog mjesta u smjeru istoka. Vozač kamiona izgledao je potpuno normalno, a kada je izašao iz kamiona bio je vidno uzrujan. Dopunski ispitan svjedok je naveo da se sjeća se da je toga dana upravljao osobnim automobilom marke Peugeot 207 sredinom prometne trake kada je u jednom trenutku ispred kamiona s prikolicom, koji se kretao ispred njega, ili je on možda bio drugo vozilo iza kamiona, a moguće da je bio i u prometnoj traci do, lijevo do prometne trake kojom se kretao kamion. U jednom trenutku vidio je tog starog čovjeka, rekao bi djeda ispred tog kamiona te kako je kamion krenuo tako ga je taj kamion pogurnuo. Taj djed je pao, rekao bi po crti između dviju kolničkih traka. Taj djed se sporo kretao te nije imao štap. Po predočenom mu iskazu koji je dao 8. prosinca 2021. kod II. postaje prometne policije Zagreb u dijelu u kojem je naveo "Na posebno postavljeno pitanje koliko sam bio udaljen od tog teretnog autmobila ispred sebe koje je naletjelo na pješaka odgovaram da sam bio možda prvi, a možda i drugi po redu.", a obzirom da je danas iskazao da je možda bio i u lijevoj prometnoj traci u odnosu na kamion naveo je da se zaista više ne sjeća u kojoj je prometnoj traci bio kritične zgode. Vjeruje da je kamion s prikolicom koji se kretao toga dana bio širi u odnosu na vozilo kojim je on upravljao.

8.1. Svjedok ĐB iskazao je da je tog inkriminiranog 29. kolovoza 2019. upravljao svojim osobnim vozilom marke Ford Focus u smjeru juga Avenijom Većeslava Holjevca. Nalazio se kao drugo vozilo na semaforu raskrižja ulice Avenija Većeslava Holjevca i Islandske ulice, time da je bio u srednjoj traci, lijevo od njega bila je traka za skretanje ulijevo u Islandsku ulicu, dok je desno od njega bila kolnička traka za smjer ravno. Ispred njega se nalazilo osobno vozilo veličine njegova vozila. Ne sjeća se koliko je vozila bilo na toj prometnici, no on je bio drugo vozilo prije semafora i čekao je da se upali zeleno svjetlo na tom semaforu. U tom je trenutku pratio rad semafora čekajući zeleno svjetlo, no perifernim vidom s desne strane primijetio je neku sjenu te je njegova sljedeća reakcija bila da je automatski pomaknuo vozilo u lijevo kako bi izbjegao tu sjenu, a zna i da je stisnuo sirenu, trubu na svom autu. U toj svojoj reakciji pogledao je desno, vidio je da kamion kreće jer se upalilo zeleno svjetlo i jedino što je vidio je da je taj čovjek pao, a svjedok je zaustavio svoj auto u strahu da ga ne bi udario. Sve se to odvijalo u milisekundi te on tog čovjeka koji je pao ranije uopće nije primijetio, on je naprosto "izronio" ispred kamiona. Zna da je tada izašao iz vozila, vidio je čovjeka na tlu, kraj njega je bio štap kao pomagalo za kretanje, a zna i da je signalizirao vozilima iza sebe da ga zaobilaze jer je zaustavio svoje vozilo kako ga netko ne bi udario. I vozač u kamionu se odmah zaustavio i izašao iz svog vozila, time da je taj kamion imao i priključno vozilo, no svih se detalja više ne sjeća. Prišao je tom starom čovjeku na tlu, pokušao ga je kontaktirati, a sjeća se i da je zvao hitnu i policiju. Sve što je vidio kritičnog dana je prethodno opisao te kontakt između kamiona i te starije osobe nije vidio.

9. U ovom je postupku provedeno kombinirano sudskomedicinsko-prometno vještačenje pa je tako prometni vještak dipl.ing. Igor Jakoplić utvrdio da se ova nezgoda dogodila prilikom kretanja pješaka KB preko zapadnog kolnika Avenije Većeslava Holjevca iz smjera zapada prema istoku u trenutku kada je teretni skup vozila reg. oznake [registarska oznaka]/ [registarska oznaka] kojim je upravljao optuženik započeo kretanje od sjevera prema jugu, a nakon što je na sredini svoje desne prometne trake bio zaustavljen u koloni vozila zbog crvenog svjetla na predstojećem raskrižju s Islandskom ulicom. Nastavno na izneseno na udaljenosti od 48,30 metara od mjesta naleta se nalazio pješački prijelaz te je žrtva KB na kolnik prešao s pješačkog nogostupa koji je odvojen od kolnika zelenom travnatom površinom širine 4 metra. Vještačenjem je utvrđeno da na vozilu kojim je upravljao optuženik nisu nađena ikakva oštećenja, a niti su čak evidentirane brisotine. Na kolniku, na lijevoj prometnoj traci gledano u smjeru kretanja optuženika, na 0,3 metra od razdjelne crte je pronađen trag krvi, a s obzirom na uzdužnu os kolnika nađen je na 45,30 metara od pješačkog prijelaza. Prema bočnom odmaku traga krvi od lijevog gabarita tegljača slijedi da je tijelo pješaka odgurnuto pri naletu više prema jugu i blago prema istoku pa stoga dalje slijedi da se mjesto naleta nalazilo oko 3 metra sjevernije od tragova krvi, dok se pravac prelaska žrtve nalazio na 48,3 metara od pješačkog prijelaza. Prema izuzetom tahografskom zapisu tegljača slijedi da je neposredno prije konačnog zaustavljanja vozilo razvilo brzinu od 11 km/h, dok naletnu brzinu nije moguće utvrditi tehničkim načinom potpuno točno, a kretala se u području od oko 3-11 km/h, dok se sukladno rasponu naletnih brzina može zaključiti da se pješak mogao kretati odmaknut od tegljača 0-1,3 metra. U odnosu na kretanje pješaka, žrtve KB vještak je utvrdio da se on preko kolnika do mjesta naleta kretao u duljini puta od oko 3 metra, dok brzinu kretanja pješaka nije moguće utvrditi tehničkim načinima, a s obzirom na bočni odmak lijevog gabarita tegljača od traga krvi zaključuje da je brzina bila vrlo mala, odnosno prema starosti i spolu pješaka od oko 3 km/h (0,8m/s). Naime, prema utvrđenom mjestu naleta slijedi da se žrtva preko kolnika kretala neposredno ispred kabine tegljača i to u zoni mrtvog kuta te se stoga nije nalazio u direktnom vidnom polju optuženika. Pješak se preko kolnika do naleta kretao u trajanju od oko 3,8 sekundi. Vještak je nadalje utvrdio da se pješak prilikom prilaska kolniku i vozilu preko zelene površine kretao takvom putanjom da se nalazio optuženiku u potpuno mrtvom kutu na način da ga optuženik uopće nije mogao primijetiti niti u jednom desnom ogledalu sve dok nije počeo kretanje praktički neposredno ispred samog vozila. Mišljenja je da je uzrok nezgode prelazak pješaka preko kolnika na način da prolazi neposredno ispred vozila vrlo velikih gabarita, a da pri tome nije obratio pažnju niti na vozača, niti može li s njime uspostaviti vizualni kontakt, odnosno uvjeriti se da je vozač uočio njegovo prisustvo na kolniku i kretanje preko kolnika, a isto tako kada je već krenuo preko kolnika na tako rizičan način pješak je morao voditi računa i o odvijanju prometa, svjetlima na predstojećem semaforu, odnosno o razlozima stajanja vozila u koloni i da li će ti razlozi prestati tijekom njegova kretanja preko kolnika. Optuženik je mogao u prednjem ogledalu postavljenom iznad vjetrobranskog stakla na gornjem rubu kabine vidjeti prostor mrtvog kuta ispod donjeg ruba vjetrobranskog stakla i u njemu kretanje pješaka u trajanju od oko 3,8 sekundi te je nezgodu mogao izbjeći da je u prednjem ogledalu provjerio je li za vrijeme njegovog stajanja u prostoru mrtvog kuta ušao neki pješak, iako je takvo prisustvo pješaka za optuženika i po mišljenju vještaka potpuno neočekivano. Vještak je vezano na prethodno također utvrdio i da se takvo kretanje pješaka može smatrati izuzetno neočekivanim za optuženika jer je nogostup od kolnika odijeljen zelenom površinom širine 4 metra upravo iz razloga da bi se jasno odvojio pješački promet od prometa vozila i osigurao sigurnosni razmak između navedene dvije kategorije sudionika u prometu. Stoga, iako je optuženik nezgodu mogao izbjeći da je u prednjem ogledalu provjerio je li za vrijeme njegovog stajanja u prostor mrtvog kuta ušao neki pješak, a što je bilo potpuno neočekivano, zaključno je mišljenje vještaka da je uzrok ove prometne nezgode upravo prelazak pješaka KB preko kolnika na način da prolazi neposredno ispred vozila vrlo velikih gabarita, a da pri tome nije obratio pažnju na vozača te može li s vozačem uopće uspostaviti vizualni kontakt te uvjeriti se da je vozač uočio njegovo prisustvo na kolniku i kretanje preko kolnika, a isto tako kad je već krenuo preko kolnika na tako rizičan način morao je voditi računa i o odvijanju prometa i o svjetlima na predstojećem semaforu, o razlozima stajanja vozila u koloni te da li će ti razlozi prestati tijekom njegova kretanja preko kolnika.

Dopunski ispitan na raspravi prometni vještak ing. Igor Jakoplić je naveo da širina prikolice priključene na teretno vozilo kojim je upravljao optuženik iznosi 250- 255 cm, dok je širina osobnog vozila Peugeot 207 oko 175 cm, a što znači da je lijevi gabarit osobnog vozila bio uvučen u odnosu na lijevi gabarit prikolice 37 cm pa uvažavajući predočeni mu iskaz svjedoka ČB koji je iskazao da se kretao sredinom prometne trake iza teretnog skupa vozila vještak je naveo da pod tim okolnostima svjedok ČB nije mogao vidjeti prednji lijevi dio teretnog vozila kojim je upravljao optuženik dodajući kako je moguće da je prilikom iskazivanja bilo odstupanja, gledano na poprečnu os kolnika u lijevo ili desno, za oko 35 cm te isto tako, ako je uzdužni odmak između teretnog skupa vozila i vozila svjedoka bio veći, preglednost za svjedoka je bolja. Ukoliko se svjedok ČB kritične zgode nalazio u lijevoj prometnoj traci, odnosno lijevo od vozila kojim je upravljao optuženik, tada je po mišljenju vještaka mogao vidjeti prostor ispred prednjeg lijevog ugla teretnog vozila. Nastavno na navedeno, a uvažavajući odstupanja u vožnji svjedoka gledano na poprečnu os kolnika u lijevo ili desno za oko spomenutih 35 cm vještak je naveo da ukoliko je vozač ČB bio 35 cm lijevo u desnoj prometnoj traci u odnosu na optuženikovo vozilo tada nije mogao vidjeti prostor ispred prednjeg lijevog dijela kamiona, odnosno ako je bio 35 cm desno mogao je vidjeti. Da je vozač ČB bio pozicioniran kao drugo vozilo iza kamiona optuženika s prikolicom tada je mogao vidjeti samo dio tijela pješaka, a kako je vještak i prikazao na skici lista 3 nalaza i mišljenja, no prostor ispred lijevog dijela kamiona, kao i sami kontakt kamiona s pješakom nije mogao vidjeti u toj poziciji. U svom nalazu i mišljenju utvrdio je da se pješak preko kolnika kretao u trajanju od oko 3,8 sekundi pa već sama odrednica "od oko" dopušta da je njegovo kretanje bilo i brže i sporije, time da se spomenutih 3,8 sekundi odnosi na kretanje od desnog do lijevog dijela vozila kojim je upravljao optuženik, ali s dopuštenim odstupanjima u brzini kretanja kako je prethodno naveo.

9.1. Sudskomedicinski vještak doc.dr.sc. Marija Baković je vještačenjem utvrdila da je pješak KB inkriminiranog dana zadobio ozljede u vidu prijeloma trupa 6. vratnog kralješka i prijeloma trnastog nastavka 5. vratnog kralješka koje kao cjelina predstavljaju tešku tjelesnu ozljedu te krvni podljev u području desne strane stražnjice i oguljotine kože zatiljno u području lijevog lakta i leđa, a od kojih svaka za sebe predstavlja tjelesnu ozljedu. Prema mišljenju vještaka sve navedene ozljede stoje u uzročno-posljedičnoj vezi s predmetnom prometnom nesrećom, odnosno nastale su mehanizmom pada na podlogu. Međutim, ovdje je za navesti da je u ovom postupku ispitana u svojstvu svjedoka kći žrtve VB koja je ispitana upravo na okolnost kretanja optuženika tempore criminis pa je tako navela da se optuženik kretao uz pomoć štapa te dodala da je njegovo zdravstveno stanje bilo takvo da mu je narušavalo ravnotežu te je upravo uslijed takvog stanja nerijetko znao padati te je zato i koristio štap pri kretanju. Jednako tako, potvrdila je da je kritičnog dana po dolasku u bolnicu u kojoj je bio smješten njezin otac nakon inkriminiranog događaja preuzela sve njegove stvari, a jednako tako i štap kojim se koristio. S obzirom na ovakav iskaz svjedokinje VB sud je naložio dopunsko vještačenje po sudskomedicinskom vještaku, a upravo obzirom na utvrđeno da se žrtva koristila štapom kao pomagalom u kretanju te da je prema kazivanju njegove kćeri zbog narušenog zdravstvenog stanja znao nerijetko padati pa je sudskomedicinski vještak doc.dr.sc. Marija Baković dopunjujući svoj nalaz i mišljenje, a obzirom na navedene okolnosti, navela da se sa sudskomedicinskog stajališta ne može isključiti da bi saplitanje o štap bio razlog pada žrtve upravo u trenutku kada se nalazio u blizini vozila koje je optuženik upravo pokrenuo.

9.2. Ocjenjujući iznesene nalaze i mišljenja vještaka ovaj sud nalazi da su se vještaci detaljno izjasnili o svim pitanja vezanim za kritični događaj, njihovi nalazi su cjeloviti, smisleni, sveobuhvatni i argumentirani te ih je kao takve sud i prihvatio u cijelosti.

10. Ovdje je, a prije analize svih izvedenih dokaza, za navesti da je žrtva inkriminiranog kaznenog djela KB (rođ. 1927.) prema dopisu II. postaje prometne policije Zagreb, PU zagrebačke od 15. rujna 2021. dana 13. siječnja 2021. izvršio suicid, a što je ujedno razlog njegova neispitivanja u okviru ovog postupka.

11. Analizirajući iskaze ispitanih svjedoka za utvrditi je da su i prema zapisniku o očevidu II. postaje prometne policije Zagreb od 31. listopada 2019. kao građani, očevici, navedeni ČB i ĐB pa su stoga ove osobe i ispitane u ovom postupku u svojstvu svjedoka.

11.1. Tako je kroz ocjenu i analizu iskaza svjedoka ČB utvrđeno da je ovaj svjedok tijekom ispitivanja, tijekom prethodnog postupka iskazao da se inkriminiranog dana u osobnom vozilu marke Peugeot 207 kretao desnom prometnom trakom zapadnog kolnika Avenije Većeslava Holjevca u smjeru juga, odnosno da se kretao u koloni vozila iza teretnog automobila kojem je bila pridodana prikolica, kojim je neosporavano upravljao optuženik, da je kolona vozila u jednom trenutku zastala zbog gustoće prometa, da se i on tada zaustavio i ugledao ispred prednjeg lijevog dijela kamiona mušku osobu koja je odavala dojam da želi prijeći cestu u smjeru istoka. U tom je trenutku, prema kazivanju ovog svjedoka, spomenuto teretno vozilo koje je prethodno bilo zaustavljeno zbog kolone vozila, krenulo vožnjom prema naprijed te je tom prilikom svojim prednjim lijevim dijelom odgurnuo pješaka otprilike u predjelu ramena. Dopunski pak ispitan kod suda svjedok ČB je opisao da se sjeća da je upravljao vozilom sredinom prometne trake kada je u jednom trenutku ispred kamiona s prikolicom koji se kretao ispred njega, ovdje navodeći da je on bio možda drugo vozilo iza tog kamiona, a moguće da je bio u prometnoj traci do, odnosno lijevo od prometne trake kojom se kretao kamion, vidio tog starog čovjeka ispred kamiona te kako je kamion krenuo da ga je tako taj kamion pogurnuo. Dakle, analizirajući ovakav iskaz svjedoka ČB jasnim proizlazi da svjedok tijekom postupka mijenja iskaz, da prethodno tvrdi da je bio u prometnoj traci iza optuženikova kamiona, da bi potom kod suda prvotno ponovio da je bio u prometnoj traci iza optuženikova kamiona, zatim da je bio drugo vozilo u prometnoj traci ponovno iza kamiona te naposljetku da je možda bio i u prometnoj traci do, lijevo od kamiona. Međutim, kako je ovaj svjedok i kod suda prvotno naveo da je bio u prometnoj traci iza kamiona, da je tako iskazivao i tijekom prethodnog postupka kada se životno te logično bolje sjećao detalja događaja, to je ovaj sud prihvatio taj dio njegova iskaza u kojem tvrdi da se vozilom kretao iza kamiona sredinom prometne trake. Uočavajući prije svega životne nelogičnosti u pojedinim dijelovima promjenjivog iskaza svjedoka ČB sud je dopunski ispitao prometnog vještaka koji je izrijekom naveo da širina prikolice priključene na teretno vozilo kojim je upravljao optuženik iznosi 250-255 cm, dok je širina osobnog vozila kojim je upravljao svjedok ČB Peugeot 207 oko 175 cm pa se stoga jasnim zaključuje da je lijevi gabarit osobnog vozila bio uvučen u odnosu na lijevi gabarit prikolice 37 cm te nastavno, a uvažavajući predočeni mu te prihvaćeni dio iskaza svjedoka ČB koji je iskazao da se kretao sredinom prometne trake iza teretnog skupa vozila kojim je upravljao optuženik vještak je naveo da pod tim okolnostima svjedok ČB nije mogao vidjeti prednji lijevi dio teretnog vozila. Jednako tako, odgovarajući na pitanja državnog odvjetnika koji je prostor za dokazanost kaznenog djela vidio u navodima vještaka da ako je uzdužni odmak između teretnog skupa vozila i vozila svjedoka bio veći, da je i preglednost za svjedoka bila bolja, vještak je i u odnosu na navedeno, a uzimajući u obzir mogućnost da je vozač ČB bio pozicioniran kao drugo vozilo iza kamiona optuženika s prikolicom naveo da je i tada vozač ČB mogao vidjeti samo dio tijela pješaka (kako je vještak i prikazao na skici lista 3 nalaza i mišljenja), no da ni tada nije mogao vidjeti niti prostor ispred lijevog dijela kamiona, a samim time niti kontakt kamiona s pješakom. Uvodeći kroz pitanja mogućnost da se svjedok ČB kritične zgode nalazio u lijevoj prometnoj traci, odnosno lijevo od vozila kojim je upravljao optuženik, vještak je odgovarajući na pitanja državnog odvjetnika naveo da je svjedok ČB u toj poziciji mogao vidjeti prostor ispred prednjeg lijevog ugla teretnog vozila, odnosno ako se gledano na poprečnu os kolnika u lijevo ili desno za oko 35 cm vozač ČB nalazio 35 cm desno, no ako se nalazio 35 cm lijevo u desnoj prometnoj traci u odnosu na optuženikovo vozilo vještak je naveo da niti tada nije mogao vidjeti prostor ispred prednjeg lijevog dijela kamiona, a tako niti kontakt između kamiona i pješaka. U odnosu na potonje navedeno za ponoviti je da je sud, iz razloga prethodno istaknutih, prihvatio onaj dio iskaza svjedoka ČB, kada je iskazao u prethodnom postupku te prvotno u svom iskazu pred sudom, da se kritične zgode kretao prometnom trakom iza optuženikova kamiona s prikolicom pa s obzirom na ovakva utvrđenja, kao i utvrđenja prometnog vještaka jasnim je za zaključiti da svjedok ČB kritične zgode nije mogao vidjeti kontakt tijela žrtve i kamiona s prikolicom (i to neovisno je li bio prvo ili drugo vozilo iza optuženikova kamiona), već je s obzirom na njegovu poziciju mogao vidjeti samo žrtvin pad do kojeg je neosporavano došlo te u što je sud povjerovao jer su o tome iskazivali i optuženik i svjedok ĐB, a navedeno je potvrđeno i utvrđenjima prometnog vještaka, kao i sudskomedicinskog vještaka. Ono što je uzgred za navesti te što također dovodi u pitanje vjerodostojnost te nastavno istinitost iskaza svjedoka ČB u dijelu u kojem navodi da je vidio kontakt žrtve i prednjeg dijela kamiona je i primjerice da je ovaj svjedok jednako tako tvrdio da žrtva KB kritične zgode nije imao štap, iako je u ovom postupku izvan svake sumnje utvrđeno da se žrtva pa i toga dana kretala upravo uz pomoć štapa.

11.2. Za razliku od svjedoka ČB svjedok ĐB, koji se toga dana neupitno nalazio u srednjoj traci Avenije Većeslava Holjevca upravljajući osobnim vozilom marke Ford Focus te kojemu se stoga optuženik nalazio u prometnoj traci s njegove desne strane, o čemu je suglasno iskazivao i sam optuženik navodeći da je s njegove lijeve strane stajao osobni automobil i jedan gospodin iz Rijeke (upravo ĐB), iskazao je da je stajao čekajući zeleno svjetlo na semaforu kada je perifernim vidom s desne strane primijetio neku sjenu te je njegova sljedeća reakcija bila da je automatski pomaknuo vozilo u lijevo kako bi izbjegao tu sjenu, u toj je svojoj reakciji pogledao u desno, vidio je da kamion kreće jer se upalilo zeleno svjetlo te je jedino što je vidio da je taj čovjek pao, da se sve to odvijalo u milisekundi te da je taj čovjek naprosto "izronio" ispred kamiona. Izričito je naveo da kontakt između kamiona i te starije osobe nije vidio iako je ovdje za utvrditi da je životno i logično imao bolji pregled od svjedoka ČB obzirom na poziciju u kojoj se nalazio.

11.3. Ono što je zajedničko obojici ispitanih svjedoka, no i optuženiku jest da niti jedan od njih nije uopće vidio prilazak žrtve kolniku, a tako niti njegov dolazak tik ispred kamiona pa je upravo stoga ocjena ovoga suda da svjedok ČB nije namjerno neistinito iskazivao kada je naveo da je vidio kontakt između prednjeg lijevog dijela kamiona i žrtve, već mu se to činilo životnim budući da je neosporavano vidio pad žrtve na tlo. Međutim, ovdje je potrebno napomenuti da je žrtva bila osoba starije životne dobi (rođen 1927.) te da je tek u ovom dokaznom postupku utvrđeno da se kretao uz pomoć štapa kao pomagala za kretanje (što primjerice nije ubilježeno u zapisnik o očevidu od 31. listopada 2019.) pa kako je provedenim prometnim vještačenjem utvrđeno da na kamionu kojim je upravljao optuženik nisu nađena ikakva oštećenja, čak niti brisotine, da je kći žrtve VB navela da je zdravstveno stanje njezina oca bilo takvo da mu je narušavalo ravnotežu te je upravo uslijed takvog stanja nerijetko znao padati te da je nastavno na sve izneseno i sudskomedicinski vještak u provedenom dopunskom vještačenju, a obzirom na novoutvrđenu okolnost kretanja žrtve uz pomoć štapa, izričito navela da ne može isključiti da bi i primjerice saplitanje o štap (uz njegovo učestalo padanje, kako je opisala žrtvina kći VB te što je sud prihvatio) bio razlog pada žrtve upravo u trenutku kada se nalazio u blizini vozila koje je optuženik upravo pokrenuo, to po ocjeni ovoga suda jasnim proizlazi da prije svega nije moguće izvan svake sumnje utvrditi da je kritične zgode uopće došlo do kontakta između prednjeg lijevog dijela kamiona kojim je upravljao optuženik i žrtve jer žrtva je, a u izostanku ikakvih materijalnih tragova te učestalog padanja i cjelokupnog zdravstvenog stanja životno mogla i sama pasti.

11.4. Nadalje, ovdje svakako posebno treba istaknuti, a obzirom na blanketne odredbe kojima se tereti optuženika, i utvrđenja prometnog vještaka koji je u svom vještačkom nalazu naveo da se pješak i prilikom prilaska kolniku i vozilu preko zelene površine kretao takvom putanjom da se nalazio optuženiku potpuno u mrtvom kutu na način da ga optuženik uopće nije mogao primijetiti niti u jednom desnom ogledalu, o čemu su suglasno iskazivali i obojica ispitanih svjedoka i optuženik, od kojih evidentno niti jedan nije vidio žrtvu sve do trenutka njegova pada. Jednako tako važna su i daljnja, po ocjeni suda odlučna utvrđenja prometnog vještaka koji je utvrdio da se žrtva preko kolnika kretala na način da prolazi neposredno ispred vozila vrlo velikih gabarita i to u zoni mrtvog kuta za optuženika pa stoga nije niti bio u direktnom vidnom polju optuženika, time da povrh toga pješak nije obratio pažnju na vozača i može li s vozačem uspostaviti vizualni kontakt, uvjeriti se da je vozač uopće uočio njegovo prisustvo te kretanje preko kolnika, odnosno vještak je decidirano utvrdio da se takvo kretanje pješaka kao žrtve može smatrati izuzetno neočekivanim za optuženika kao vozača vozila velikih gabarita. Kraj iznesenih utvrđenja ocjena je ovoga suda potpuno promašenim pozivati se, odnosno crpiti kaznenopravnu odgovornost optuženika iz onih dijelova vještačkog nalaza prometnog vještaka u kojima navodi da je optuženik u prednjem ogledalu postavljenom iznad vjetrobranskog stakla na gornjem rubu kabine mogao vidjeti prostor mrtvog kuta ispod donjeg ruba vjetrobranskog stala i u njemu kretanje žrtve i to u trajanju od oko 3,8 sekundi, a koje vremensko trajanje je i po daljnjim utvrđenjima vještaka promjenjivo jer je moguće da se kretao, kako je vještak iskazao, i sporije, no i brže od navedenog. Da je ovakav zaključak suda životno prihvatljiv potvrđuju i nastavna utvrđenja vještaka koji je naglasio da je takvo prisustvo pješaka za optuženika bilo potpuno neočekivano, a također i da je pješak taj koji je morao voditi računa i o odvijanju prometa i o svjetlima na predstojećem semaforu, odnosno o razlozima stajanja vozila u koloni te da li će ti razlozi prestati tijekom njegova kretanja preko kolnika koje je izvan svake sumnje bilo nepropisno i nedopušteno.

11.5. Optuženika se u ovom postupku tereti da je postupio protivno blanketnoj odredbi članka 38. stavak 1. ZOSPC ("Vozač je dužan obratiti pažnju na pješake koji se nalaze na kolniku ili stupaju na kolnik.") i stavku 2. istog članka ZOSPC ("Kad prilazi obilježenom pješačkom prijelazu, vozač mora upravljati vozilom s osobitim oprezom i voziti takvom brzinom da, u slučaju potrebe, može pravodobno zaustaviti vozilo ispred pješačkog prijelaza"), a kojim blanketnim odredbama se upotpunjuje kazneno djelo kojim se optuženika tereti. Naime, uopće nije upitno da je svaki vozač dužan primijeniti naročiti oprez u pogledu zaštite pješaka koji se nalaze ili stupaju na kolnik, međutim sudska je praksa zauzela stav da stupanje na kolnik postoji kad se pješak nalazi uz rub kolnika i kad iz njegova ponašanja vozač može i mora pretpostaviti da će stupiti na kolnik, odnosno da vozač nije dužan predvidjeti iznenadno i neočekivano ponašanje pješaka ili takvo ponašanje koje se prema iskustvu u konkretnom slučaju ne može očekivati, dok u ovom postupku, iz svih provedenih dokaza, jasnim proizlazi da žrtvu nitko (niti jedan od ispitanih svjedoka), a tako niti optuženik nije vidio i to čak niti u prilasku kolniku, dok je prometni vještak izričito utvrdio da ga, što je najvažnije i odlučno za utvrđenje povrede ove blanketne odredbe, optuženik nije mogao vidjeti niti u jednom desnom ogledalu jer mu se nalazio potpuno u mrtvom kutu. U odnosu na blanketnu odredbu članka 38. stavak 2. ZOSPC kojom se također tereti optuženika, a koja propisuje oprez vozača u upravljanju vozilom koje se približava obilježenom pješačkom prijelazu posebno kada se u blizini pješačkog prijelaza nalaze pješaci te tada vozač mora upravljati vozilom i voziti brzinom kojom može u danoj situaciji pravodobno zaustaviti vozilo ispred pješačkog prijelaza, time da se u procjeni ponašanja vozača i pješaka i njihova doprinosa nastanku prometne nesreće ne smije ići tako daleko i izvoditi zaključak o isključivoj dužnosti vozača da vodi računa o sigurnosti pješaka. Naime, pješak nema apsolutnim pravo prvenstva jer ono ne postoji, njegovo je pravo relativno o čemu se zaključak izvodi iz odredbe članka 130. stavak 3. ZOSPC prema kojoj je pješak dužan prije stupanja na pješački prijelaz obratiti pažnju na udaljenost i brzinu vozila koja mu se približavaju, time da se za utvrđenje odgovornosti vozača zona pješačkog prijelaza ne smije previše proširivati. U konkretnom slučaju, a na temelju utvrđenja iz zapisnika o očevidu od 31. listopada 2019. te jednako tako i iz utvrđenja prometnog vještaka mjesto inkriminiranog događaja je bilo udaljeno 48,30 metara od pješačkog prijelaza, dok je jednako tako po prometnom vještaku utvrđeno da se pješak kritične zgode, u neosporavano nedopuštenom kretanju preko kolnika, na mjestu koje nije predviđeno za kretanje pješaka upustio u kretanje bez da se prethodno uvjerio da ga je optuženik, kao vozač vozila vrlo velikih gabarita, vidio. Osim toga, i u odnosu na ovu blanketnu odredbu za ponoviti je da je u ovom postupku dokazano da optuženik, obzirom na njegovu poziciju u prometnoj situaciji, nije mogao vidjeti žrtvu niti u prilasku kolniku, odnosno vozilu jer mu se nalazio potpuno u mrtvom kutu.

12. Slijedom iznesene analize dokaza, kako svakog za sebe, tako i u njihovoj ukupnosti ovaj sud ocjenjuje da tužitelj, a na kome je teret dokaza, nije izvan svake sumnje dokazao da bi kritične zgode optuženik postupao protivno blanketnim odredbama članka 38. stavak 1. i 2. ZOSPC, a jednako tako nije dokazao da bi uopće došlo do kontakta kamiona kojim je upravljao optuženik i žrtve, odnosno da bi optuženik svojim postupanjem ostvario prije svega ona objektivna, a potom i subjektivna obilježja inkriminiranog kaznenog djela iz članka 227. stavak 2. KZ/11. Stoga je primjenom zakonske odredbe članka 453. točka 3. ZKP/08 optuženog SB valjalo osloboditi optužbe za inkriminirano kazneno djelo.

13. Zakonskom odredbom iz članka 149. stavak 1. ZKP/08 propisano je da kad se donese presuda kojom se optuženik oslobađa optužbe, a što je konkretno slučaj, troškovi kaznenog postupka iz članka 145. stavak 2. točke 1. do 5. ZKP/08 te nužni izdaci optuženika i nužni izdaci i nagrada branitelja padaju na teret proračunskih sredstava pa je slijedom naznačene zakonske odredbe u odnosu na troškove kaznenog postupka odlučeno kao u izreci ove presude.

U Zagrebu 16. prosinca 2024.

Sutkinja

Tihana Bokan

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku 15 (petnaest) dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi Općinskom sudu u Novom Zagrebu u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku, a odluku o žalbi donosi županijski sud kao sud drugog stupnja.

DNA.:

1. ODO u Novom Zagrebu na broj KO-DO-175/2022

2. Optuženi SB

3. Branitelj optuženika, odvjetnik Velimir Došen

4. U spis