Republika Hrvatska

Poslovni broj: 8 P-1311/2024-15

Općinski sud u Šibeniku

Stjepana Radića 81, Šibenik

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Šibeniku (OIB: 29399232217) po sutkinji Jasminki Mrčeli u pravnoj stvari tužiteljice PE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] koju zastupaju odvjetnici iz Odvjetničkog društva Matić & Poljak u Zagrebu, Zadarska 77, a ovo Jere Matić, odvjetnik u Splitu, Domovinskog rata 61, protiv tužene Republike Hrvatske, OIB: 52634238587 koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo Građansko-upravni odjel u Šibeniku, Stjepana Radića 81, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon održane i zaključene javne glavne rasprave dana 5. prosinca 2024. godine u nazočnosti tužiteljice sa punomoćnicom Antonelom Rudan, odvjetnicom u Odvjetničkom društvu Matić & Poljak, Pisarnice u Splitu i zamjenice zakonskog zastupnika tužene ČE, savjetnice u Općinskom državnom odvjetništvu Građansko-upravnom odjelu u Šibeniku, a na ročištu objave odluke dana 16. prosinca 2024. godine

p r e s u d i o  j e

1. Utvrđuje se da je tužiteljica PE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] vlasnik za cijelo (1/1) dijela čest. br. 1780/1 K. O. [katastarska općina]- Raslina upisane u Z. U. [broj ZK uloška] koji dio je na skici mjesta očevida vještaka mjernika ĐE od dana 6. rujna 2024. godine (koja skica je sastavni dio ove presude) označen slovima A-B-C-D-A obojan žutom bojom ukupne površine 3.478 m[2] .

2. Ovlašćuje se tužiteljica temeljem ove presude i prijavnog lista, a nakon što se po provedenoj parcelaciji u prijavnom listu formira posebna nekretnina u koju će ući dio čest. br. 1780/1 K. O. [katastarska općina]-Raslina upisane u Z. U. [broj ZK uloška], zatražiti i postići uknjižbu prava vlasništva novonastale čest. br. 1780/38 K. O. [katastarska općina] ukupne površine 3478 m[2] na svoje ime za cijelo, uz istovremeni izbris postojećeg prava vlasništva u navedenom dijelu nekretnine sa imena tužene Republike Hrvatske.

3. Nalaže se tuženoj Republici Hrvatskoj, OIB: 52634238587 koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo Građansko-upravni odjel u Šibeniku, Stjepana Radića 81 nadoknaditi tužiteljici PE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] parnični trošak u ukupnom iznosu od 1.479,64 eura u roku od petnaest (15) dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica PE je u tužbi i na ročištima navela da je izvanknjižna vlasnica i posjednica dijela čest. br. 1780/1 K. O. [katastarska općina]-Raslina i to dijela koji je na Geodetskom snimku postojećeg stanja izrađenog od tvrtke GEO BIT Šibenik d.o.o. i RE mag.ing.geod.et.geoinf. od veljače 2024. godine označen slovima A-B-C-D-A površine 3478 m[2] (rezerviranog broja čest. br. 1780/18 K. O. [katastarska općina]- Raslina).

2. Vlasništvo predmetne nekretnine tužiteljica je stekla nasljeđivanjem iza svojih pravnih prednika i to krvnih srodnika rodne linije koji su bili dugogodišnji posjednici predmetne nekretnine. Rješenjem o nasljeđivanju iza KE pok. UE (djeda tužiteljice) broj O-573/2019 od dana 20. svibnja 2019. godine nekretnine je naslijedio sin ZE (pok. otac tužiteljice).

3. Rješenjem o nasljeđivanju iza pok. ZE broj O-1940/2021 navedena je k. č. br. [katastarska čestica] zv. Sold prema kazivanju nasljednika kao izvanknjižno vlasništvo koju je tužiteljica naslijedila za cijelo.

4. Tužiteljica je osobno i preko pravnih prednika u neprekinutom, kvalificiranom, mirnom i posljednjem posjedu predmetne nekretnine od prvog stjecanja nekretnine, čime su ispunjene i pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću prema Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.

5. Prema odredbi članka 159. stavka 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima dosjelošću se stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari.

6. Samostalni posjednik stvari u vlasništvu Republike Hrvatske, županija i jedinica lokalne samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave i s njima izjednačenih pravnih osoba, kao i stvari u vlasništvu crkve ili drugih pravnih osoba koje ne traže za sebe dobitak nego služe za dobrotvorne ili druge općekorisne svrhe, steći će dosjelošću vlasništvo tih stvari tek pošto je njegov zakonit, istinit i pošten, ili barem pošten, samostalni posjed neprekidno trajao dvostruko vrijeme od onoga iz stavaka 2. i 3. ovoga članka (stavak 4.).

7. Prema odredbi članka 160. stavka 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onoga dana kad je posjednik stupio u samostalni posjed stvari, a završava se istekom posljednjega dana vremena potrebnoga za dosjelost.

8. U vrijeme potrebno za dosjelost uračunava se i vrijeme za koje su prednici sadašnjega posjednika neprekidno posjedovali kao zakoniti, pošteni i istiniti samostalni posjednici, odnosno kao pošteni samostalni posjednici (stavak 2.).

9. Zbog izloženog tužiteljica je predložila da sud nakon provedenog postupka donese odluku kojom će u cijelosti prihvatiti tužbeni zahtjev uređen podneskom od dana 3. prosinca 2024. godine (list 82 spisa) uz obvezu tužene na nadoknadu parničnog troška.

10. Zamjenica zakonskog zastupnika tužene Republike Hrvatske se protivila tužbi i tužbenom zahtjevu tužiteljice, te je predložila da se isti odbije kao neosnovan, uz obvezu tužiteljice na nadoknadu parničnog troška.

11. U odgovoru na tužbu je istakla da iz dokaza na koje se poziva tužiteljica u tužbi ne proizlazi osnovanost tužbenog zahtjeva odnosno tužiteljica u prvom redu nije priložila niti jedan dokaz iz kojeg bi proizlazilo da bi ona ili njen prednik bio vlasnik predmetne nekretnine. Slijedom navedenog tužiteljica predmetnu nekretninu nije mogla steći nasljeđivanjem, obzirom da nitko na drugoga ne može prenijeti više prava nego što ga sam ima.

12. Tužiteljica navodi i dosjelost kao osnovu za stjecanje prava vlasništva odnosno navodi kako je osobno i preko pravnih prednika u neprekinutom kvalificiranom i mirnom posjedu od prvog stjecanja nekretnine, ali ne navodi koji prednik je i kada ušao u pošten posjed predmetne nekretnine.

13. Pregledom zemljišne knjige je utvrđeno da je predmetna nekretnina upisana kao vlasništvo Republike Hrvatske, a u posjedovnom listu broj 2071 K. O. [katastarska općina]-Raslina Područnog ureda za katastar Šibenik kao posjednica je upisana tužena.

14. U dokaznom postupku izvedeni su dokazi očevidom na mjestu spora uz sudjelovanje vještaka mjernika ĐE, pregledom skice mjesta očevida istog vještaka od 6.9.2024., pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju javnog bilježnika Vojislava Vuletina u Šibeniku kao sudskog povjerenika ovog suda broj O-1940/21 UPP/OS-258/21-6 od 7.12.2021., pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju naknadno pronađene imovine vršiteljice dužnosti javne bilježnice Nevena Nakića u Šibeniku kao sudske povjerenice ovog suda broj O-573/2019 UPP/OS-74/2019-1 od 8.3.2024., pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju javne bilježnice Nevenke Nakić u Šibeniku kao sudske povjerenice ovog suda broj O-573/2019 UPP/OS-74/2019-1 od 20.5.2019., izjava TE od **.**.2024. i ŽE od 26.4.2024., Geodetskog snimka postojećeg stanja izrađenog od tvrtke GEO BIT Šibenik d.o.o. i RE mag.ing.geod.et.geoinf. iz veljače 2024., neslužbene kopije e izvatka iz zemljišne knjige ovog suda – povijesni prikaz, povijesti promjena na katastarskim česticama Područnog ureda za katastar Šibenik klasa: 930-04/24- 05/417 od 3.9.2024., te saslušanjem svjedoka PEJ, ŽE pok. P, TE i ŠE pok. UE i tužiteljice PE, dok je tužiteljica odustala od dokaznog prijedloga za saslušanjem svjedoka EE.

15. Stranke nisu imale daljnjih prijedloga za dopunu dokaznog postupka.

16. Tužbeni zahtjev je osnovan.

17. Predmet spora predstavlja zahtjev tužiteljice na utvrđenje prava vlasništva dijela čest. br. 1780/1 K. O. [katastarska općina] odnosno nove katastarske oznake čest. br. 1780/38 K. O. [katastarska općina] i uknjižbu iste.

18. S tim u svezi u postupku je utvrđeno:

- da se predmet spora nalazi se u K. O. [katastarska općina] (Raslina) na kosini brda u predjelu koje lkalno stanovništvo naziva Strandraga. Isti sa sjeveroistočnom stranom izlazi na asfaltiranu cestu, odnosno ulicu Zatonskih žrtava koja spaja [adresa] s [adresa] i izlazi na Benkovačku cestu.

- da je predmet spora sa sjeveroistočne i jugozapadne strane omeđen starim kamenim suhozidom dok sa sjeverozapadne i jugoistočne nije omeđen međama

- da su od poboljšica na terenu vidljiva tri (3) stabla smokve i jedan (1) bor koji se nalazi na sjeveroistočnom dijelu nekretnine uz asfaltiranu cestu, do je ostalo pašnjak

- Prema Geodetskom snimku postojećeg stanja izrađenom od tvrtke Geo bit Šibenik d.o.o. identificira kao dio čest. br. 1780/1 K. O. [katastarska općina] (dio koji je na skici mjesta očevida vještaka mjernika ĐE od 6.9.2024. označen slovima A-B-C-D-A površine 3478 m[2] ), te da je za predmetnu nekretninu u katastru rezerviran broj čest. br. 1780/38 K.O. Zaton

Prema podacima iz katastra čest. br. 1780/1 K. O. [katastarska općina]-Raslina je površine 20676 m[2] od kojih voćnjaka 621 m , šume 10000 m , vinograda 4600 m[2] i pašnjaka 191485 m , a kao posjednica se vodi Republika Hrvatska – (utvrđeno očevidom na mjestu spora uz sudjelovanje vještaka mjernika ĐE i pregledom skice mjesta očevida istog vještaka – list 72 do 74 spisa)

- da je u ostavinskom postupku iza smrti ZE pok. PE (rođenog **.**.1957., a umrlog **.**.2021.) javni bilježnik Vojislav Vuletin u Šibeniku kao sudski povjerenik ovog suda donio dana 7. prosinca 2021. godine rješenje o nasljeđivanju broj O-194021 UPP/OS-258/21-6 (koje je postalo pravomoćno 31.12.2021.) kojim su njegovim nasljednicima na temelju zakona i djelomičnog ustupa EE, IE i PE, a glede ostavine koju sačinjavaju nekretnine položene u K. O. [katastarska općina] i Čista, kao i nekretnine upisane u posjedovnom listu broj 358 K. O. [katastarska općina]-Raslina Područnog ureda za katastar Šibenik sve pobliže navedene u točki I izreke rješenja, te čest. br. 1780/1 K. O. [katastarska općina] zv. Sold kao izvanknjižno vlasništvo, te pokretnine, proglašeni kći PE (tužiteljica) za čest. br. 1780/1 K. O. [katastarska općina] zv. Sold kao izvanknjižno vlasništvo za cijelo i ostale nekretnine pobliže navedene u točki II A izreke rješenja, sin GE za cijelo za nekretnine pobliže navedene u točki II B izreke rješenja i supruga EE za pokretnine za cijelo – (utvrđeno pregledom citiranog pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju ovog suda – 16 do 19 spisa)

- da je u ostavinskom postupku iza smrti KE pok. UE (rođenog **.**.1928., a umrlog **.**.2019.) javna bilježnica Nevenka Nakić u Šibeniku kao sudska povjerenica ovog suda donijela dana 20. svibnja 2019. godine rješenje o nasljeđivanju broj O-573/2019 UPP/OS-74/2019-1 (koje je postalo pravomoćno 31.12.2021.) kojim su njegovim nasljednicima na temelju zakona i ustupa, a glede ostavine koju sačinjavaju nekretnine položene u K. O. [katastarska općina] i Čista sve pobliže navedene u točki I izreke rješenja, te pokretnine proglašeni sin ZE i unuk ŠE za ½ dijela svaki za sve ostale nekretnine izuzev kuće u [adresa] koju je naslijedio sin ZE, te unuk ŠE za pokretnine za cijelo - (utvrđeno pregledom citiranog rješenja o nasljeđivanju ovog suda – 24 do 26 spisa)

- da je vršitelj dužnosti javnog bilježnika Neven Nakić u Šibeniku kao sudski povjerenik ovog suda na prijedlog nasljednika PE i IE, te EE radi donošenja rješenja o naknadno pronađenoj imovini, dana 8. ožujka 2021. godine donio rješenje o nasljeđivanju naknadno pronađene imovine broj O-573/2019 UPP/OS-74/2019-1 (koje je postalo pravomoćno danom donošenja) na način da je utvrđeno da naknadno pronađenu ostavinu pok. KE pok. UE čine nekretnine upisane u posjedovni list broj 463 K. O. [katastarska općina], posjedovni list broj 358 K. O. [katastarska općina] Područnog ureda za katastar Šibenik kao izvanknjižno vlasništvo, te da iste nasljeđuju ŠE, GE i PE sukladno točki II izreke rješenja – (utvrđeno pregledom citiranog rješenja o naknadno pronađenoj imovini ovog suda – list 20 do 23 spisa)

- da je čest. br. 1780/1 K. O. [katastarska općina] upisana u A listu Z. U. [broj ZK uloška] (kao I tijelo) (ranije u Z. U. [broj ZK uloška]) u naravi pašnjak, voćnjak, vinograd, šuma površine 206706 m[2] (pašnjak 191485 m , voćnjak 621 m , vinograd 4600 m i šuma 10000 m[2] ), a kao vlasnica je upisana Republika Hrvatska za cijelo i to temeljem prijedloga od 24.8.2008. broj Z-5595/2008 i članka 362. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima uz izbris s imena općenarodna imovina – (utvrđeno pregledom neslužbene kopije e izvatka iz zemljišne knjige ovog suda – povijesni prikaz).

19. Svjedokinja PEJ je iskazala da je predmet spora poznat po nazivu Č. Nekretnina je oduvijek bila u nesmetanom vlasničkom posjedu obitelji PEJ i to prvo pradjeda SE koji je imao četiri sina i to Đ, R, UE i CE. Pok. otac tužiteljice je nasljednik od pok. KE pok. UE, a ona je slijednica od pok. TE pok. UE. Otkad zna za sebe, njen pradjed SE je posjedovao nekretninu i na koncu je podijelio među gore četiri navedena sina. Isti je rođen ima više od 200 godina. Za života pok. SE je dijelio svojim sinovima nekretninu na četiri jednaka dijela, a predmetni dio je dopao pok. KE pok. UE, odnosno sina UE, oca od PE. Njenog pok. oca TE je dopao dio nekretnine do predmeta spora. Na predmetu spora je bilo smokava, stabala višanja, vinovih loza i između njih je njena pok. baka VE sijala bob. To zna jer je s njom dolazila na nekretninu pa je tako vidjela i na predmetnoj nekretnini. Djed UE je umro **.**.1943.., istog je streljalo, a naslijedili su ga sinovi TE i KE dok su se kćerke odrekle. KE je imao dva sina ZE i UE. Isti je umro **.**.2019., a naslijedila ga je unuka PE, tužiteljica. Pok. otac tužiteljice ZE je umro 2021. godine. Predmet spora je bio ograđen kamenim suhozidom koji je gradio još prapradjed tužiteljice SE i nikad nije čula da bi netko od strane države osporavao predmet spora. Navedene činjenice zna jer je susjeda – međašica s predmetom spora, a i te činjenice su općepoznate u selu – (list 70 i 71 spisa)

20. Svjedok ŽE pok. P je iskazao da mu je predmet spora poznat pod nazivom Strandraga. Koliko ima saznanja u posjedu su bili teta K i tetak KE, djed i baka tužiteljice. Na terenu su bile vinove loze koje je posadio pok. KE i njegov otac. Dokad je bio vinograd se ne sjeća, ali se sjeća smokava i stabala borova. Pretpostavlja da su i smokve sadili pok. KE i njegov otac UE. Nekretnina je ograđena kamenim suhozidom koji su radili prednici tužiteljice. Osobno nije poznavao prapradjeda tužiteljice SE kao ni njegovog sina UE, ali je znao pok. PE i njegove sinove UE i ZE. Iz priča starijih zna, da je KE to stekao nasljeđivanjem i diobom sa svojom braćom. Isti je umro 2019. godine, a ZE je umro 2021. godine. Istog su naslijedili unuci, PE tužiteljica, njezin brat IE i ŠE, sin pok. UE. Predmet spora je naslijedila tužiteljica PE pok. ZE. Nikad nije čuo da bi netko tužiteljici od strane države ili trećih osoba osporavao vlasništvo predmeta spora. Inače osobno pozna tužiteljicu, poznavao je i pok. joj oca, djeda i strica UE, a i živi u [adresa] i ima kuću oko jedan kilometar udaljenosti – (list 71 spisa).

21. Svjedok TE pok. R je iskazao da je predmet spora oduvijek u nesmetanom vlasničkom posjedu obitelji TE. Naime bila su četiri (4) brata U, UE, Z i CE pok. SE. Na donjem tzv. pupastom dijelu je bilo stabala višanja… Nekretnina zv. Č je bila podijeljena na 4 jednaka dijela između navedene braće. Po pričanju starijih kao i mještana [adresa], nakon smrti oca SE braća su se podijelila pa je predmet spora dopao UE, pradjeda tužiteljice. Nekretnina je bila ograđena s 4 strane kamenim suhozidom koji je napravio pradjed tužiteljice UE, a možda čak i SE. Do unazad 30 godina predmet spora je bio vinograd sa stablima smokava, višanja… Između je bio bob. UE je umro relativno mlad, a iza njega je ostala supruga VE koju je poznavao, a naslijedili su ga supruga i sinovi TE i KE. VE je umrla 1971. godine, a naslijedili su je sinovi KE i TE. Također su oni i dalje nastavili raditi, a KE je umro 2019. godine, sin UE 2018. godine, a ZE 2021. godine. PE je naslijedio sin ZE i unuk ŠE pok. UE. ZE je naslijedila kći PE i sin GE i koliko zna oni su između sebe izvršili diobu pa je tako predmet spora dopao PE. U blizini predmeta spora ima svoje zemlje, a inače činjenice zna kako iz priča starijih, a osobno je i poznavao PE, njegovu ženu K te pok. ZE i njegovu suprugu EE kao i djecu. Inače sve činjenice mogu potvrditi i mještani [adresa] i nikad nije čuo da bi netko osporavao tužiteljici i njenim prednicima vlasništvo predmeta spora – (list 71 i 72 spisa)

22. Svjedok ŠE pok. UE je iskazao da je predmet spora od tužiteljice i da on ne polaže nikakva prava, a cijeli ovaj kompleks je bio u vlasničkom posjedu obitelji ŠE. Njegov otac UE je također naslijedio zemlju, ali ne predmet spora nego na drugom mjestu – (list 72 spisa).

23. Tužiteljica PE je u stranačkoj izjavi navela da je nekretninu koja je predmet spora stekla nasljeđivanjem od pok. oca ZE. Otac je umro **.**.2021.. Njen otac je nekretninu također stekao nasljeđivanjem od svog oca KE pok. UE koji je umro **.**.2019.. Pok. djed KE je također vlasništvo stekao nasljeđivanjem od svog oca UE i tako se nekretnina prenosila s koljena na koljeno. Iz priča svog pok. oca ZE i djeda PE, nekretnina je bila obradiva, sadile su se smokve, višnje, vinova loza… Smokve je posadio djed i pradjed, a lozu su posadili još ranije. Nekretnina je bila ograđena, suhozid je pravio pradjed UE, a obnavljali su ga djed KE i otac ZE. Nekretnina je u narodu poznata pod nazivom Č,a neki je zovu i T. Nikad nije čula da bi netko od strane države ili trećih osoba im osporavao vlasništvo predmeta spora – (list spisa).

24. Ocjenom izvedenih dokaza, kako pojedinačno tako i skupno (članak 8. ZPP-a) ovaj sud je ocijenio da je tužiteljica temeljem valjana pravna osnova stekla vlasništvo predmetnog dijela nekretnine.

25. Valja istaknuti da prema odredbi članka 388. stavka 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" br. 91/96, 68/98,137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 46/10, 143/12, 152/14 dalje: ZV) stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava od stupanja na snagu ovoga Zakona prosuđuju prema njegovih odredbama, ako prijelaznim i završnim odredbama ili posebnim zakonom nije što drugo propisano.

26. Stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu ZVDSP-a se prosuđuje prema pravnim pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka (stavak 2.).

27. U vremenskom razdoblju prije 1. rujna 1980. godine (kao dana stupanja na snagu Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima, stjecanje prava vlasništva na nekretninama prosuđuje se primjenom odredbi Općeg građanskog zakonika (dalje: OGZ).

28. Pravna pravila OGZ-a koji se na ovim prostorima primjenjuje od 1853. godine, s time da se od 1946. godine primjenjivao na temelju odredbe članka 4. Zakona o nevažnosti pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. i za vrijeme neprijateljske okupacije (“Službeni list” FNRJ broj 86/1946).

29. Valja napomenuti i pravno shvaćanje koje je Europski Sud za zaštitu ljudskih prava iznio u predmetu Trgo protiv Hrvatske (presuda od 11. lipnja 2009., broj 35298/04).

30. Odredbom članka 159. stavka 4. ZV-a (koji je stupio na snagu dana 1. siječnja 1997. godine) je propisano da samostalni posjednik stvari u vlasništvu Republike Hrvatske stječe dosjelošću vlasništvo stvari pošto je njegov posjed neprekidno trajao dvostruko vrijeme od onog propisanog u stavku 2. i 3. istog članka (za nekretnine 10, odnosno 20 godina), dakle, protekom dvadeset (20), odnosno četrdeset (40) godina, a istovremeno je odredbom članka 388. stavka 4. ZV-a bilo propisano da se u rok stjecanja dosjelošću nekretnina, koje su na dan 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu, računa i vrijeme posjedovanja proteklo prije toga dana pa, iako je ova odredba ukinuta od strane Ustavnog suda Republike Hrvatske (odlukama br. U-I-58/1997., U-I-1235/1997., U-I-237/1997., U-I-1053/1997. i U-I- 1054/1997), prema shvaćanju Europskog Suda za ljudska prava izraženog u presudama Trgo protiv Republike Hrvatske i drugima, a koje shvaćanje je preuzeo i Vrhovni sud Republike Hrvatske u svojoj odluci broj Rev-158/2017-2 od dana 7. svibnja 2019., takvu grešku zakonodavstva, ako ne postoje suprotstavljena prava nekih trećih osoba, ne mogu snositi pojedinci – građani nego sama država.

31. U citiranim presudama Europskog Suda za ljudska prava u predmetima Trgo protiv Republike Hrvatske i dr. je zauzeto slijedeće stajalište: "… da podnositelj zahtjeva, koji se razumno oslonio na zakonodavstvo koje je kasnije ukinuto kao neustavno ne bi trebao – s obzirom na izostanak bilo kakve štete u odnosu na prava drugih osoba – snositi posljedice greške koju je počinila sama država, donijevši takav neustavni propis. Zapravo, kao posljedica njegovog ukidanja vlasništvo imovine koju je podnositelj zahtjeva stekao dosjelošću na temelju odredbe koja je kasnije ukinuta kao neustavna, vraćeno je državi kojoj je time pogodovala njezina vlastita greška.

32. U svezi s tim, sud ponavlja da rizik bilo kakve greške koju su počinila državna tijela mora snositi država da se greške ne smiju ispravljati na trošak pojedinca, posebice kada ne postoji drugi suprotstavljeni privatni interes."

33. Prema naprijed citiranom stajalištu Europskog Suda za ljudska prava, a koje je prihvatio i Vrhovni sud Republike Hrvatske, vrijeme poštenog samostalnog posjeda, kao i kvalificiranog posjeda, na nekretninama koje su bile u društvenom vlasništvu i prije dana 8. listopada 1991., uračunava se u vrijeme potrebno za stjecanje prava vlasništva na tim nekretninama dosjelošću, slijedom čega je u postupku valjalo utvrditi dosjelost tužiteljice na predmetnoj nekretnini do dana 17. studenoga 1999. do kada je bila na snazi ukinuta odredba članka 388. stavka 4. ZV-a pri tome vodeći računa da pravu posjednika kao stjecatelja nije suprotstavljeno pravo neke treće osobe.

34. Tužiteljica je dakle u postupku trebala dokazati da su njen pok. otac ZE odnosno i djed KE bili u kontinuiranom nesmetanom posjedu predmetne nekretnine do dana 17. studenog 1999. godine.

35. Cijeneći rezultate dokaznog postupka a posebno iskaze svjedoka PEJ (1941.), ŽE pok. P (1953.), TE pok. R (1958.) i ŠE (koje iskaze je ovaj sud cijenio vjerodostojnima i u cijelosti prihvatio) kao i stranačku izjavu tužiteljice PE pok. ZE (koju izjavu je ovaj sud također cijenio vjerodostojnom i prihvatio je) u postupku je utvrđeno da je predmet spora u narodu nazvan Č i podredno T oduvijek bi u vlasničkom nesmetanom posjedu obitelji PE i to najprije SE (šukundjeda tužiteljice), potom UE pok. SE (pradjeda tužiteljice), KE (djeda tužiteljice), ZE pok. PE (oca tužiteljice) i danas tužiteljice, da je pok. SE za života nekretninu zv. Strangrada podijelio sinovima Ž, Š, UE i CE na četiri jednaka dijela s tim da je predmetni dio nekretnine dopao u vlasništvo pok. UE (pradjeda tužiteljice), da je UE umro dana **.**.1943. a naslijedili su ga sinovi TE i KE koji su između sebe izvršili diobu, da je KE (djed tužiteljice) umro dana **.**.2019. a naslijedili su ga sin ZE. PE i unuk ŠE pok. UE za ½ dijela svaki, te da su isti između sebe izvršili diobu u kojoj diobi je predmet spora dopao pok. oca tužiteljice.

36. Utvrđeno je da je pok. otac tužiteljice ZE pok. PE umro dana **.**.2021., da je predmetna nekretnina bila predmetom ostavine kao izvanknjižno vlasništvo i njegovim nasljednikom glede iste je utvrđena tužiteljica za cijelo.

37. Da je predmetna nekretnina ograđena kamenim suhozidom koji su gradili pok. SE i UE pok. SE, a prednici tužiteljice su na predmetu spora sadili smokve, višnje, vinou lozu, a između navedenih kultura pok. VE ud. UE je sijala bob.

38. Imajući u vidu činjenicu da je djed tužiteljice KE rođen 1928. godine, a umro 2019. godine u dobi od 91 godine, da je otac tužiteljice rođen 1957. godine, a umro 2021. godine u dobi od 64 godine i rezultate dokaznog postupka, očigledno je da je pok. otac djed tužiteljice KE pok. UE izvanrednom dosjelošću stekao vlasništvo predmetne nekretnine protekom određenog vremena do dana 17.11.1999. godine (računajući pri tome i vrijeme posjeda njegovog prednika pok. oca UE i majke VE ud. UE), što znači da je isti u trenutku smrti bio izvanknjižni vlasnik predmeta spora.

39. Pok. otac tužiteljice ZE je dakle nasljeđivanjem iza smrti oca KE pok. UE i diobom sa sinom od pok. brata UE ŠE pok. UE (obzirom da su isti utvrđeni sunasljednicima) stekao vlasništvo predmetne nekretnine (članak 115. i 128. ZV-a koji zakon je bio na snazi u vrijeme smrti djeda tužiteljice), a koju činjenicu je potvrdio i svjedok ŠE pok. UE decidirano navodeći da on ne polaže nikakva prava na predmetu spora, da je cijeli ovaj kompleks bio u vlasničkom posjedu obitelji ŠE, a njegov otac UE je također naslijedio zemlju, ali ne predmet spora nego na drugom mjestu – (list 72 spisa). Podredno, može se zaključiti i da je pok. otac tužiteljice ZE pok. PE izvanrednom dosjelošću stekao vlasništvo predmetne nekretnine protekom određenog vremena do dana 17.11.1999. godine (računajući pri tome i vrijeme posjeda njegovog prednika pok. djeda UE, bake VE ud. UE i oca KE pok. UE).

40. Da su prednici tužiteljice sada pok. pradjed UE pok. SE, prabaka VE ud. Mate, pok. djed KE, te otac ZE pok. PE bili u kontinuiranom i poštenom neometanom posjedu predmeta spora kako je naprijed utvrđeno, a koji posjed je nastavio nesmetano i kontinuirano tužiteljica proizlazi i iz utvrđenja prilikom očevida i to činjenice da je predmet spora sa sjeveroistočne i jugozapadne strane omeđen starim kamenim suhozidom, te da od poboljšica na terenu su vidljiva tri (3) stabla smokve i jedan (1) bor koji se nalaze na sjeveroistočnom dijelu nekretnine uz asfaltiranu cestu.

41. Za istaknuti je da je od revizije posjeda predmetna nekretnina bila evidentirana u posjedovnom listu broj 358 i 1956. godine kao posjednik je upisana VE ud. UE, da je predmetom broj 26/1743/59 temeljem ugovora o darovanju kao posjednik iste upisan KE pok. UE (pok. djed tužiteljice), a predmetom klasa: UP/I-932-07/19-03/914 i izvatka iz zemljišne knjige ovog suda posjednik predmetne nekretnine je upisan Republika Hrvatska – (utvrđeno pregledom povijesti promjena na katastarskim česticama Područnog ureda za katastar Šibenik klasa: 930-04/24-05/417 od 3.9.2024 – list 77 i 78 spisa)

35. Tužiteljica je nasljeđivanjem iza smrti oca ZE pok. PE (članak 128. ZV koji zakon je bio na snazi u vrijeme smrti oca tužiteljice) stekla vlasništvo predmeta spora.

36. Tužiteljica ima pravni interes da u upravnom postupku zahtijeva od predmetnog fizički određenog dijela osnovne čest. br. 1780/1 K. O. [katastarska općina] formiranje nove nekretnine katastarske oznake čest. br. 1780/38 K. O. [katastarska općina] kako je to i napravljeno od strane tvrtke GEO BIT Šibenik d.o.o. i RE mag.ing.geod.et.geoinf. u veljači mjesecu 2024. godine koji su izradili Geodetski snimka postojećeg stanja stvari za predmetni dio čest. br. 1780/1 K. O. [katastarska općina]-Raslina (list 6 do 15 spisa).

37. Kraj takva stanja stvari navodi zamjenice zakonskog zastupnika tužene izneseni u odgovoru na tužbu ne mogu se prihvatiti.

38. U odnosu na poštenje prednika tužiteljice i same tužiteljice koje apostrofira zamjenica zakonskog zastupnika Republike Hrvatske ukazuje se na odredbu članka 18. stavka 3. ZV-a prema kojoj je posjed pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga sumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, a stavkom 5. istog članka da se posjed smatra poštenim osim ako se dokaže suprotno. Kao što je već naprijed navedeno tužena Republika Hrvatska u odgovoru na tužbu, a niti tijekom postupka nije predložila dokaze kojima bi dovela u sumnju istinitost navoda tužitelja i utvrđenja ovog suda, dok iz provedenih dokaza ne proizlazi da bi bilo koji od prednika tužiteljice ili sama tužiteljica bili nepošteni posjednici.

39. Osim toga, zamjenica zakonskog zastupnika Republike Hrvatske nije niti osporavala iskaze navedenih svjedoka, kao i utvrđenja prilikom očevida, dok na skicu mjesta očevida vještaka mjernika ĐE od dana 6. rujna 2024. godine nije imala primjedbi.

40. Tužitelj je dužan dokazivati istinitost svojih tvrdnji, a tuženik mora dokazivati istinitost svojih navoda odnosno prigovora (članak 219. stavak 1. ZPP-a).

41. Ako sud na temelju izvedenih dokaza (članak 8. ZPP-a) ne može sa sigurnošću utvrditi neku činjenicu, o postojanju činjenice zaključit će primjenom pravila o teretu dokazivanja (članak 221.a ZPP-a).

42. Pravila o teretu dokazivanja u osnovi obvezuju sud da uzme da nije istinita tvrdnja za istinitost koje stranka, koja se na određenu činjenicu poziva u svoju korist, nije bila kadra pružiti sudu dovoljno odgovarajućih dokaznih sredstava (idem est non esse aut non probari-svejedno je: ne postojati ili ne biti dokazan).

43. U konkretnom, znači da je zamjenica zakonskog zastupnika tužene bila dužna do zaključenja prethodnog postupka predložiti dokaze na okolnost da su prednici tužiteljice uzurpirali predmetne nekretnine (članak 299. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23) a što ista nije učinila.

44. Slijedom izloženog odlučeno je kao u izreci.

45. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi članka a tužiteljici je priznat trošak koji je imala za:

- sastav tužbe po kvalificiranom punomoćniku (v.p.s.=1.500,00 eura) - 100 bodova sukladno Tbr. 7. t. 2. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 138/23 dalje: Tarife)

- tri (3) zastupanja po kvalificiranom punomoćniku na ročištima 21.8.2024., 2.9.2024. i 5.12.2024. - 300 bodova (3 x 100 bodova) sukladno Tbr. 9. t. 1. Tarife - ukupno 400 bodova ili 800 eura (sukladno Tbr. 54. Tarife) koji iznos uvećan za trošak PDV-a odvjetnika (25%) (200 eura), očevida (400 eura) i za sudsku pristojbu tužbe (26.55 eura) sukladno Tar. br. 1. i 2. Tarife sudskih pristojbi Zakona o sudskim pristojbama ("Narodne novine" broj 118/18) i odluke (53.09 eura) sukladno Tar. br. 2. 1. 1. Uredbe o tarifi sudskih pristojbi ("Narodne novine" broj 53/19, 92/21) predstavlja parnični trošak tužiteljice u ukupnom iznosu od 1.479,64 eura.

Šibenik, 16. prosinca 2024.

SUTKINJA

Jasminka Mrčela, v.r.

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke mogu izjaviti žalbu u roku od petnaest (15) dana od dana obavljene dostave.

Žalba se podnosi ovom sudu za Županijski sud sukladno odredbi članka 4. Zakona o područjima i sjedištima sudova ("Narodne novine" broj 67/2018 i 21/22) i članka 50. stavka 4. Pravilnika o radu u sustavu eSpis ("Narodne novine" broj 35/2015, 123/15, 45/16, 29/17, 112/17, 119/18, 39/20, 138/20, 147/20, 70/21, 99/21, 145/21, 23/22, 12/23, 9/24).

DN-a:

- punomoćniku tužiteljice, Odvjetničkom društvu Matić & Poljak u Zagrebu, Zadarska 77, koje zastupa Jere Matić, odvjetnik u Splitu, Domovinskog rata 61,

- tuženoj Republici Hrvatskoj putem Općinskog državnog odvjetništva Građansko-pravnog odjela u Šibeniku

- Poreznoj upravi Ispostavi Šibenik (nakon pravomoćnosti)