Republika Hrvatska
Općinski sud u Kutini
Hrvatskih branitelja 1
44320 Kutina
Poslovni broj: P-23/2022.-15.
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski su u Kutini, po sucu pojedincu Jasmini Pintarić, u pravnoj stvari tužitelja CN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupaju punomoćnice iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Saja Oulovski i Nevena Oulovski iz Pakraca, protiv tuženika PRIVREDNE BANKE ZAGREB d.d., OIB: 02535697732 iz Zagreba, Radnička cesta 50, kojeg zastupaju punomoćnici iz odvjetničkog društva Leko i partneri iz Zagreba, radi isplate, nakon zaključene javne i glavne rasprave održane 19. studenog 2024. u prisutnosti zamjenice punomoćnica tužitelja odvjetnice Sandre Mandić Jurić i zamjenika punomoćnika tuženika odvjetnika Mate Puljiza, na temelju članka 335. stavak 4. Zakona o parničnom postupku (''Narodne novine'' broj 53/91., 91/92., 111/99., 88/01., 117/03., 84/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23.- dalje: ZPP) 16. prosinca 2024.
p r e s u d i o j e
I Nalaže se tuženiku Privrednoj banci Zagreb d.d., Radnička cesta 50 da tužitelju CN iz [adresa] na ime preplate na temelju ništetne odredbe o promjenljivoj kamatnoj stopi isplati iznos od 432,63 € (četiristo trideset i dva eur i šezdeset i tri cent), sa zakonskom zateznom kamatom do 31.7.2015. po stopi u visini eskontne stope HNB koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanom za pet postotnih poena, od 1.8.2015. do 31.12.2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatim za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena, od 1.1.2023. do 29.12.2023. prema stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, te od 30.12.2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine i to:
- na iznos od 13,63 € od 31.5.2010.,
- na iznos od 29,92 € od 30.6.2010.,
- na iznos od 29,87 € od 31.7.2010.,
- na iznos od 29,81 € od 31.8.2010.,
- na iznos od 29,76 € od 30.9.2010.,
- na iznos od 29,70 € od 31.10.2010.,
- na iznos od 23,97 € od 30.11.2010.,
- na iznos od 23,92 € od 31.12.2010.,
- na iznos od 23,88 € od 31.1.2011.,
- na iznos od 23,83 € od 28.2.2011.,
- na iznos od 23,78 € od 31.3.2011.,
- na iznos od 23,72 € od 30.4.2011.,
- na iznos od 19,70 € od 31.5.2011.,
- na iznos od 19,66 € od 30.6.2011.,
- na iznos od 19,61 € od 31.7.2011.,
- na iznos od 15,64 € od 31.8.2011.,
- na iznos od 15,60 € od 30.9.2011.,
- na iznos od 1,84 € od 31.10.2011.,
- na iznos od 1,80 € od 30.11.2011.,
- na iznos od 1,76 € od 31.12.2011.,
- na iznos od 1,73 € od 31.1.2012.,
- na iznos od 1,69 € od 29.2.2012.,
- na iznos od 1,66 € od 31.3.2012.,
- na iznos od 1,62 € od 30.4.2012.,
- na iznos od 1,58 € od 31.5.2012.,
- na iznos od 1,55 € od 30.6.2012.,
- na iznos od 1,51 € od 31.7.2012.,
- na iznos od 1,47 € od 31.8.2012.,
- na iznos od 1,44 € od 30.9.2012.,
- na iznos od 1,40 € od 31.10.2012.,
- na iznos od 1,36 € od 30.11.2012.,
- na iznos od 1,32 € od 31.12.2012.,
- na iznos od 1,29 € od 31.1.2013.,
- na iznos od 1,25 € od 28.2.2013.,
- na iznos od 1,21 € od 31.3.2013.,
- na iznos od 1,17 € od 30.4.2013.,
- na iznos od 1,13 € od 31.5.2013.,
- na iznos od 1,09 € od 30.6.2013.,
- na iznos od 1,06 € od 31.7.2013.,
- na iznos od 1,02 € od 31.8.2013.,
- na iznos od 0,98 € od 30.9.2013.,
- na iznos od 0,94 € od 31.10.2013.,
- na iznos od 0,90 € od 30.11.2013.,
- na iznos od 0,86 € od 31.12.2013. do isplate, sve u roku od 15 dana.
II Nalaže se tuženiku Privrednoj banci Zagreb d.d. Radnička cesta 50, Zagreb, da tužitelju CN iz [adresa] na ime preplate na temelju ništetne odredbe o valutnoj klauzuli isplati iznos od 2.321,80 € (dvije tisuće tristo dvadeset i jedan eur i osamdeset cent), sa zakonskom zateznom kamatom i to:
- na iznos od 3,93 € od 12.11.2008.,
- na iznos od 1,15 € od 5.12.2008.,
- na iznos od 10,75 € od 5.1.2009.,
- na iznos od 10,63 € od 2.2.2009.,
- na iznos od 11,68 € od 5.3.2009.,
- na iznos od 8,13 € od 9.4.2009.,
- na iznos od 7,24 € od 11.5.2009.,
- na iznos od 6,72 € od 1.6.2009.,
- na iznos od 6,94 € od 10.7.2009.,
- na iznos od 4,91 € od 10.8.2009.,
- na iznos od 6,40 € od 12.9.2009.,
- na iznos od 4,44 € od 15.10.2009.,
- na iznos od 5,48 € od 10.11.2009.,
- na iznos od 7,02 € od 1.12.2009.,
- na iznos od 8,77 € od 7.1.2010.,
- na iznos od 11,90 € od 1.2.2010.,
- na iznos od 10,82 € od 11.3.2010.,
- na iznos od 14,22 € od 5.4. 2010.,
- na iznos od 14,97 € od 11.5.2010.,
- na iznos od 18,85 € od 13.6.2010.,
- na iznos od 25,36 € od 3.7.2010.,
- na iznos do 19,71 € od 9.8.2010.,
- na iznos od 33,55 € od 8.9.2010.,
- na iznos od 28,70 € od 1.10 2010.,
- na iznos od 22,93 € od 6.11.2010.,
- na iznos od 32,15 € od 6.12.2010.,
- na iznos od 42,02 € od 10.1.2011.,
- na iznos od 35,99 € od 7.2.2011.,
- na iznos od 37,63 € od 1.3.2011.,
- na iznos od 32,69 € od 7.4.2011.,
- na iznos od 39,78 € od 10.5 2011.,
- na iznos od 45,89 € od 1.6.2011.,
- na iznos od 47,93 € od 7.7.2011.,
- na iznos do 60,90 € od 1.8.2011.,
- na iznos od 60,83 € od 2.9.2011.,
- na iznos od 47,21 € od 6.10.2011.,
- na iznos od 31,33 € od 10.11.2011.,
- na iznos od 31,18 € od 5.12.2011.,
- na iznos od 33,95 € od 10.1.2012.,
- na iznos od 35,49 € od 12.2.2012.,
- na iznos od 35,39 € od 12.3.2012.,
- na iznos od 34,56 € od 10.4.2012.,
- na iznos od 35,02 € od 10.5.2012.,
- na iznos od 35,92 € od 11.6.2012.,
- na iznos od 34,86 € od 4.7.2012.,
- na iznos do 34,73 € od 11.8.2012.,
- na iznos od 32,11 € od 8.9.2012.,
- na iznos od 33,63 € od 10.10.2012.,
- na iznos od 35,03 € od 12.11.2012.,
- na iznos od 34,72 € od 10.12.2012.,
- na iznos od 34,56 € od 12.1.2013.,
- na iznos od 33,11 € od 11.2.2013.,
- na iznos od 32,63 € od 11.3.2013.,
- na iznos od 34,93 € od 11.4.2013.,
- na iznos od 31,57 € od 13.5.2013.,
- na iznos od 32,39 € od 10.6.2013.,
- na iznos od 30,34 € od 10.7.2013.,
- na iznos do 31,72 € od 10.8.2013,
- na iznos od 32,54 € od 10.9.2013.,
- na iznos do 33,76 € od 10.10.2013,
- na iznos od 33,87 € od 11.11.2013.,
- na iznos od 35,07 € od 11.12.2013.,
- na iznos od 33,52 € od 11.1.2014.,
- na iznos od 28,35 € od 11.2.2014.,
- na iznos od 28,85 € od 7.3.2014.,
- na iznos od 28,48 € od 10.4.2014.,
- na iznos od 27,85 € od 10.5.2014.,
- na iznos od 27,66 € od 11.6.2014.,
- na iznos od 28,10 € od 2.7.2014.,
- na iznos od 29,14 € od 12.8.2014.,
- na iznos od 29,44 € od 9.9.2014.,
- na iznos od 29,32 € od 10.10.2014.,
- na iznos od 30,27 € od 10.11.2014.,
- na iznos od 30,52 € od 11.12.2014.,
- na iznos od 30,74 € od 12.1.2015.,
- na iznos od 30,77 € od 10.2.2015.,
- na iznos od 30,77 € od 10.3.2015.,
- na iznos od 30,77 € od 10.4.2015.,
- na iznos od 30,77 € od 11.5.2015.,
- na iznos od 30,77 € od 11.6.2015.,
- na iznos od 30,77 € od 10.7.2015.,
- na iznos od 30,77 € od 10.8.2015.,
- na iznos od 30,77 € od 10.9.2015.,
- na iznos od 30,77 € od 9.10.2015.
sve do 31.7.2015. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, od 1.8.2015. do 31.12.2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatim za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena, od 1.1.2023. do 29.12.2023. prema stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, te od 30.12.2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku 15 dana.
III Nalaže se tuženiku da tužitelju naknadi parnični trošak u iznosu od 1.753,09 €, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom računajući ovu od 16.12.2024.do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku 15 dana.
Obrazloženje
1. Tužitelj u tužbi navodi da su ona kao korisnik kredita i tuženi kao kreditor sklopili 21.9.2006. Ugovor o kreditu broj 9011929099, a na temelju kog ugovora je tužitelju odobren kredit u iznosu od 36.000,00 CHF u kunskoj protuvrijednosti po srednjem tečaju CHF tečajne liste banke važeće na dan korištenja kredita.
Odredbom članka 4. Ugovora ugovorena je kamata na kredit, te se tužitelj obvezuje platiti tuženiku kamatu po kamatnoj stopi koja je promjenljiva sukladno odluci tuženika o kreditiranju građana, a koja na dan sklapanja ugovora iznosi 4,25 % godišnje. Isto tako su stranke 21.12.2015. sklopile Dodatak Ugovora o kreditu temeljem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju – Konverzija kredita u kredit uz valutnu klauzulu u EUR.
Nadalje tužitelj navodi da je u razdoblju od sklapanja ugovora tuženik jednostranom i samovoljnom odlukom u više navrata mijenjao kamatnu stopu.
Tužitelj također ističe da je presudom Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske pod brojem Pž-7129/13 od 13.6.2014. pravomoćno odlučeno o kolektivnoj tužbi Potrošač- Hrvatski savez udruga za zaštitu potrošača protiv između ostalih 2. tuženika Privredne banke Zagreb d.d., ovdje tuženika, a podignutoj radi zaštite kolektivnih interesa potrošača.
Navedenom presudom je između ostalog utvrđeno da je Privredna banka Zagreb d.d. u razdoblju od 10.9.2003. do 31.12.2008., a koje povrede traju i nadalje, povrijedila kolektivne interese i prava potrošača korisnika kredita tako što u potrošačkim ugovorima o kreditima koriste nepoštenu ugovornu odredbu kojom je ugovorena redovna kamatna stopa koja je tijekom postojanja ugovorne obveze promjenljiva u skladu s jednostranom odlukom banke, o kojoj se nije pojedinačno pregovaralo, a koja je ništetna. Odredbom članka 7. Ugovora propisano je da se kredit u iznosu od 36.000,00 CHF i kamata otplaćuju u 240 jednakih mjesečnih anuiteta, plativo u kunskoj protuvrijednosti po srednjem tečaju za CHF tečajne liste Banke važeće na dan plaćanja prema otplatnoj tablici koja je sastavni dio Ugovora.
Presudom Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske pod poslovnim brojem Pž- 6632/17 od 14.6.2018. pravomoćno je odlučeno o kolektivnoj tužbi Potrošač-Hrvatski savez udruga za zaštitu potrošača protiv između ostalih 2. tuženika Privredne banke Zagreb d.d., ovdje tuženika, a podignutoj radi zaštite kolektivnih interesa potrošača. Navedenom presudom je između ostalog utvrđeno da je Privredna banka Zagreb d.d. u razdoblju od 1.11.2004. do 31.12.2008. povrijedila kolektivne interese i prava potrošača korisnika kredita zaključujući ugovore o kreditima koristeći u istima ništetne i nepoštene ugovorne odredbe na način da je ugovorena valuta uz koju je vezana glavnica švicarski franak, a da prije zaključenja ugovora nije potrošače informirala o svim potrebnim parametrima bitnim za donošenje valjane odluke utemeljene na potpunoj obavijesti, a tijekom pregovora i u vezi zaključenja predmetnih ugovora što je imalo za posljedicu neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih strana, pa da je time tuženik postupao suprotno odredbama tada važećeg Zakona o zaštiti potrošača, kao i Zakona o obveznim odnosima.
Tužiteljica se poziva na presude Trgovačkog suda u kojima je pravomoćno utvrđena ništetnost promjenljive kamatne stope, kao i ugovaranje valutne klauzule vezivanjem glavnice kredita uz valutu CHF i navodi da činjenica da su stranke sklopile Dodatak ugovora o kreditu temeljem odredbi Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju i da je provedena konverzija CHF kredita u kredit uz valutnu klauzulu EUR ne znači da je time tužiteljica kao potrošač izgubila pravo za utvrđenje da su pojedine odredbe Ugovora ništetne, kao i pravo na povrat pretplaćenog iznosa. Slijedom navedenog tužitelj predlaže da se tuženiku naloži isplatiti tužitelju na ime preplate zbog promjenljive kamatne stope i na ime tečajne razlike iznos od 10.000,00 kn, zajedno sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom.
.Konačno određenim tužbenim zahtjevom tužitelj na ime pretplate zbog promjene kamatne stope potražuje isplatu iznosa od 432,63 € i na ime pretplate uslijed rasta tečaja CHF iznos od 2.321,80 €.
2. U odgovoru na tužbu tuženik se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti i u bitnome navodi da je tužitelj cijelu svoju tužbu pogrešno koncipirao na način kao da je predmetni ugovor o kreditu i dalje na snazi, iako je prestao postojati obzirom da su stranke sklopile Dodatak ugovoru o kreditu sukladno izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju, a kojim je izvršena konverzija osnovnog kredita u kredit s valutnom klauzulom u EUR.
U odnosu na valutnu klauzulu tuženi ističe da ako je na temelju članka 22. ZOO valutna klauzula dopuštena, onda je takva zakonska odredba jedini smjer u kojem sud u okviru svoje zakonske uloge smije tu odredbu primjenjivati.
Radi se o zakonom izričito dopuštenoj klauzuli.
Ističe se da je predmetni ugovor o kreditu solemniziran od strane Javnog bilježnika i da stoga ima snagu ovršnog javnobilježničkog akta i da predstavlja pravu volju ugovornih stranaka.
Tužitelj pogrešno tumači citiranu presudu Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske te nadalje očito pogrešno tumači da je svaka ugovorna odredba o valutnoj klauzuli bez pravnog učinka i da je svaka takva ugovorna odredba nepoštena,
Tuženik ističe da prema odredbama Zakona o obveznim odnosima jedino ukoliko ugovorena visina kamatne stope prelazi zakonom dopuštenu visinu stope, ista se može smatrati ''nezakonitom''.
Tuženik još ističe da je prilikom zaključenja predmetnog ugovora s tužiteljem u potpunosti poštovao tada važeću zakonsku regulativu.
Ističe se i prigovor zastare utuženog potraživanja.
3. Tijekom postupka sud je pročitao Ugovor o kreditu od 21.9.2006., Dodatak Ugovoru o kreditu broj 9011929099 od 21.12.2015., izvršio uvid u plan otplate, knjigovodstvenu karticu, otplatnu tablicu sa prikazom efektivne kamatne stope, pregled uplata po kreditu na dan 26.4.2019., pročitao nalaz i mišljenje knjigovodstveno- financijskog vještaka Lidije Jurković i saslušao tužitelja.
4. Tužbeni zahtjev je osnovan u cijelosti.
5. Nesporno je da su tužitelji kao korisnik kredita i tuženik kao kreditor-banka sklopili 21.9.2006. Ugovor o kreditu kojim se tuženik obvezuje tužitelju staviti na raspolaganje iznos u kunama koji odgovara protuvrijednosti od 36.000,00 CHF po srednjem tečaju na dan korištenja kredita.
6. Odredbom članka 4. predmetnog Ugovora propisana je kamata na kredit, te se tužitelj obvezuje platiti banci kamatu po kamatnoj stopi koja je promjenljiva sukladno odluci banke o kreditiranju građana i koja na dan sklapanja ugovora iznosi 4,25 % godišnje.
Odredbom članka 7. Ugovora propisano je da se kredit u iznosu od 36.00,00 CHF i kamata otplaćuju u 240 jednakih mjesečnih anuiteta plativo u kunskoj protuvrijednosti po srednjem tečaju za CHF tečajne liste Banke važeće na dan plaćanja.
7. Iz iskaza tužitelja proizlazi da on nije mogao pregovarati o ugovornim odredbama nego da mu je dan na potpis unaprijed sastavljen, tipski ugovor.
U banci mu nije ništa pojašnjavano što to znači promjenljiva kamatna stopa, niti je bilo govora o mogućim rizicima zaključenja ugovora čija je glavnica vezana uz tečaj CHF. Kod zaključenja Dodatka ugovoru o kreditu tužitelj također nije mogao pregovarati niti o jednoj ugovornoj odredbi.
Upravo iz iskaza tužitelja je vidljivo da on nije imao nikakvog utjecaja na sadržaj ugovornih odredbi i da se sa tužiteljem nije uopće pregovaralo o pojedinim ugovornim odredbama.
8. Prema odredbi članka 81. stavak 1.. Zakona o zaštiti potrošača (''Narodne novine'' broj 96/03.- dalje: ZZP) ugovorna odredba o kojoj se nije pojedinačno pregovaralo smatra se nepoštenom ako, suprotno načelu savjesnosti i poštenja, uzrokuje znatnu neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih strana na štetu potrošača.
Stavkom 2. istog članka ZZP je propisano da se smatra se da se o pojedinoj ugovornoj odredbi nije pojedinačno pregovaralo ako je ta odredba bila unaprijed formulirana od strane trgovca, te zbog toga potrošač nije imao utjecaja na njezin sadržaj, poglavito ako se radi o odredbi unaprijed formuliranoga standardnog ugovora trgovca.
9. Odredbom članka 84. ZZP je propisano da nije dopušteno ocjenjivati jesu li poštene ugovorne odredbe o predmetu ugovora i cijeni ako su te odredbe jasne, lako razumljive i lako uočljive.
10. Odredbom članka 3. Zakona o obveznim odnosima ''(Narodne novine'' broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15.- dalje: ZOO) je propisano kako su sudionici u obveznom odnosu ravnopravni, dok je odredbom članka 4. ZOO propisano kao su se u zasnivanju obveznih odnosa i ostvarivanju prava i obveza iz tih odnosa sudionici dužni pridržavati načela savjesnosti i poštenja.
11. Prema odredbi članka 7. ZOO sudionici pri sklapanju naplatnih pravnih poslova polaze od načela jednake vrijednosti uzajamnih davanja, dok je odredbom članka 8. ZOO propisano da se je svatko dužan suzdržavati od postupaka kojim se može drugome prouzročiti šteta.
12. Ovaj sud zauzima mišljenje da postupanje tuženika u odnosu na promjenljivu kamatnu stopu i valutnu klauzulu nije bilo nužno potrebno i dopušteno i da se radi o ugovornim odredbama o kojima se nije pojedinačno pregovaralo i iste suprotno načelu savjesnosti i poštenja uzrokuju znatnu neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih strana na štetu tužiteljice kao ugovorne strane.
13. Ovaj sud također smatra da je ovdje od utjecaja i činjenica da je udruga Potrošač- Hrvatski savez udruga za zaštitu potrošača pokrenula pred Trgovačkim sudom u Zagrebu parnični postupak radi zaštite kolektivnih interesa potrošača protiv osam banaka, između kojih i ovdje tuženika, a radi zaštite potrošača glede nepoštenih ugovornih odredbi samih ugovora i nepoštene prakse banaka, sve u odnosu na dva osnovna elementa i to ugovaranje same valutne klauzule i ugovaranje odredbi o promjenljivoj kamatnoj stopi. Pravomoćnom presudom Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj: P-1401/12 od 4.7.2013. utvrđeno je da je 2. tuženik (ovdje tuženik) u razdoblju od 10.9.2003. do 31.12.2008. povrijedio kolektivne interese i prava potrošača korisnika kredita, tako što u potrošačkim ugovorima o kreditima koristi nepoštenu ugovornu odredbu kojom je ugovorena redovna kamatna stopa koja je tijekom postojanja ugovorne obveze promjenljiva u skladu s jednostranom odlukom banke, o kojoj se nije pojedinačno pregovaralo, a koja je ništetna.
14. U ovom postupku je nesporno utvrđeno da je u predmetnom ugovoru o kreditu ugovorena promjenljiva kamatna stopa, da je kamatna stopa mijenjana jednostranom odlukom banke i da se o promjenljivoj kamatnoj stopi nije pojedinačno pregovaralo. Ovdje se ukazuje na odredbe ZZP i na zakonsku presumciju prema kojoj se smatra da se pojedinoj ugovornoj odredbi nije pojedinačno pregovaralo ako je tu odredbu unaprijed formulirao trgovac, zbog čega potrošač nije imao utjecaja na njezin sadržaj, osobito ako je riječ o odredbi unaprijed formuliranog standardnog ugovora trgovca.
15. Tuženik kao banka je odredbu o promjenljivoj kamatnoj stopi sadržao u članku 4. ugovora, koji je tužitelju predočen i dan na potpis na unaprijed formuliranom standardnom ugovoru, a tužitelj tom prilikom nije mogao niti imao mogućnost utjecati na tako unaprijed formuliranu odredbu.
16. Ugovorna odredba o valutnoj klauzuli u CHF sadržana u članku 7. je neodređena i nepoštena, o njoj se nije pregovaralo niti se je moglo pregovarati jer je ista sastavljena unaprijed u tipskom ugovoru.
17. Sam položaj tužitelja prilikom sklapanja ugovora o kreditu je u tom smislu bio ''slabiji'' i to obzirom da je on pristupio sklapanju pravnog posla bez potrebnog znanja o samom financijsko bankarskom aspektu ugovornih odredbi u odnosu na promjenljivu kamatnu stopu i valutnu klauzulu.
18. Tuženik je raspolagao stručnim znanjem koje tužitelju u odnosu na promjenljivu kamatnu stopu i valutnu klauzulu nije bilo prezentirano, te je iskoristio nestručnost i nizak stupanj nužno potrebnog osnovnog znanja tužitelja na način da je u unaprijed formuliranom standardnom ugovoru stavio navedene odredbe, a na koje tužitelj nije mogao utjecati.
19. Odredbom članka 322. ZOO je propisano kako je Ugovor koji je protivan Ustavu Republike Hrvatske, prisilnim propisima ili moralu društva ništetan, osim ako cilj povrijeđenog pravila ne upućuje na neku drugu pravnu posljedicu ili ako zakon u određenom slučaju ne propisuje što drugo.
20 Kako su odredbe članka 4. i 7. predmetnog Ugovora o kreditu protivne prisilnim propisima i moralu društva iste su i ništetne.
21. Činjenica da je u konkretnom slučaju sklopljen Dodatak Ugovoru o kreditiranju broj 9010860220 nije od utjecaja na pravo tužitelja da traži utvrđenje ništetnosti ugovorne obveze i isplatu razlike budući da su predmetni Dodatak ugovora i konverzija kredita iz CHF u EUR izvršeni na temelju Zakona o izmjeni i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju (dalje: ZID ZPK) s time da se niti odredbama ZID ZPK, a niti aneksima izrijekom ne spominje način rješavanja ugovornih odredbi kojima se u ugovorima o kreditima s valutom u CHF ugovarala promjenljiva kamatna stopa niti se ne spominje ni na koji način bi se trebalo riješiti eventualna ništetnost tih odredbi koje se tiču promjenljive kamatne stope.
Konverzija se odnosi isključivo na ugovorne obveze proizašle iz osnovnog Ugovora o kreditu, a niti jedna odredba ZID ZPK ne širi primjenu konverzije na druge izvanugovorne odnose među strankama, te se ne rješava pitanje preplaćenih kamata u kreditima u valuti CHF kroz utuženi period.
Odredbom članka 323. stavak 1. ZOO je propisano da je u slučaju ništetnosti ugovora svaka strana dužna vratiti drugoj sve ono što je primila na temelju takvog ugovora te stoga ovdje treba primjeniti institut stjecanja bez osnove iz članka 1111. stavak 1. ZOO. 22. Odredbom članka 19. b ZID ZPK je propisano da konverzija kredita denominiranog u CHF u kredit denominiran u EUR i kredita denominiranog u kunama s valutnom klauzulom u CHF u kredit denominiran u kunama s valutnom klauzulom u EUR podrazumijeva konverziju kredita radi promjene valute, odnosno valutne klauzule u kojoj je denominiran i provodi se na način da se položaj potrošača s kreditom denominiranim u CHF izjednači s položajem u kojem bi bio da je koristio kredit denominiran u EUR, a položaj potrošača s kreditom denominiranim u kunama s valutnom klauzulom u CHF izjednači s položajem u kojem bi bio da je koristio kredit denominiran u kunama s valutnom klauzulom u EUR.
Slijedom navedenog proizlazi da provođenje konverzije i izračun na temelju kojeg je ona provođena (članak 19 c ZID ZPK) nisu polazili od nepoštenosti ugovaranja valutne klauzule i promjenljive kamatne stope, već ispravljanja položaja u kojem su se našli ugovaratelji koji su ugovorili kredite denominirane u CHF u odnosu na one koji su takve kredite ugovorili u valuti EUR, te je u svakom konkretnom slučaju potrebno utvrditi da li je provođenje konverzije dovelo do pravične ravnoteže u ugovornim odnosima između stranaka, odnosno da li je konverzija u cijelosti ispravila neravnotežu koja je nastala u slučaju utvrđenja nepoštenosti ugovornih odredbi o promjenljivoj kamatnoj stopi i valutnoj klauzuli.
Ako to nije slučaj tada potrošači moraju imati pravo ostvarivanja pune zaštite i konverzija ne može smanjiti stupanj zaštite koji im pripada obzirom da Zakon na temelju kojeg je konverzija provedena nije isključio mogućnost potrošača na ostvarenje restitucije na temelju nepoštenih ugovornih odredbi.
Takvo stajalište proizlazi i iz standarda ustanovljenog u okviru jurisprudencije Europskog suda (predmet C-118/17 MN protiv Erste Bank Hungary od 14. ožujka 2019., ECLI:EU:C:2019:207.).
23. Slijedom navedenog tužitelju unatoč sklopljenom Dodatku ugovora o kreditu pripada pravo potraživati od tuženika vraćanje iznosa koji je tuženik stekao na temelju ništetnih ugovornih odredbi odnosno pripada joj pravo na potpunu restituciju kroz povrat svih neosnovano isplaćenih (preplaćenih) iznosa s osnove ništetnih ugovornih odredbi iz osnovnog ugovora o kreditu.
24. Po prijedlogu tužitelja provedeno je knjigovodstveno-financijsko vještačenje.
25. Iz nalaza i mišljenja knjigovodstveno-financijskog vještaka Lidije Jurković proizlazi da je u konkretnom slučaju došlo do promjena uvjeta kredita, te je korigiran i početni otplatni plan. Sa tako korigiranim početnim uvjetima i dalje je došlo do povećanja otplate kredita radi povećanja kamatne stope i ona iznosi ukupno 787,87 €. Do uvođenja zakonske zatezne kamate od 3,23% nastala je pozitivna razlika kamate u ukupnom iznosu od 1.384,07 €, a nakon 1.1.2014.je nastala negativna razlika kamate od 596.20 €. U periodu otplate kredita kada je tečaj na dan otplate bio manji od tečaja na dan isplate kredita ostvarena je negativna tečajna razlika koja ukupno iznosi 111.83 €. U periodu otplate kredita kada je tečaj na dan otplate bio veći od tečaja na dan isplate kredita nastala je pozitivna tečajna razlika u ukupnom iznosu od 2.321,78 €. Iznos razlike neotplaćene glavnice je manji od iznosa priznate preplate i to u iznosu od 126,83 €.
Konverzija kredita je provedena u skladu sa propisima, ali je došlo samo do djelomičnog obeštećenja tužitelja prilikom izračuna novog EUR kredita.
Priznata je preplata u iznosu od 951,46 €, a ukupno potraživanje tužitelja pod pretpostavkom ništetnih odredbi ugovora vezanih za kamatnu stopu i valutnu klauzulu nakon prijeboja sa priznatom preplatom iznosi 3.641,07 €.
26. Nalaz i mišljenje vještakinja je dala na temelju uvida u cjelokupnu kreditnu dokumentaciju, nalaz i mišljenje je iscrpan, detaljan, obrazložen po stavkama i argumentiran, prigovori tuženika su isključivo pravne prirode i stoga sud ovaj nalaz i mišljenje cijeni stručnim i objektivnim i prihvaća ga u cijelosti.
27. Iz nalaza i mišljenja proizlazi da tužitelj predmetnom konverzijom nije obeštećen u cijelosti i da je potraživanje tužitelja veće od preplate priznate po konverziji. Slijedom navedenog tužitelju je na ime razlike zbog promjenljive kamatne stope dosuđen iznos od 432,63 € i na ime tečajne razlike iznos od 2.321,80 €. O tijeku zatezne kamate odlučeno je na temelju odredbe članka 29. stavak 1. i 2. ZOO u vezi s člankom 1115. ZOO.
Tuženik je prilikom zaključenja predmetnih ništetnih ugovornih odredbi bio nepošten jer su mu kao visoko specijaliziranom privredniku iz financijske oblasti bili poznati financijski mehanizmi koji mogu dovesti do predmetnog očitog nesrazmjera u davanjima, te je odlučeno da zatezne kamate teku od dana stjecanja.
28. Prigovor zastare potraživanja je po ocjeni suda neosnovan u cijelosti iz razloga što je pokretanjem parničnog postupka pred Trgovačkim sudom u Zagrebu radi zaštite kolektivnih interesa potrošača pod poslovnim brojem P-1401/12 protiv 8 banaka od 4.7.2013., Visokog Trgovačkog suda Republike Hrvatske pod brojem Pž-7129/13 i potvrđene presudom Vrhovnog suda Republike Hrvatske pod poslovnim brojem Revt- 249/14 pravomoćno je utvrđeno da je kamatne stope tuženik mijenjao bez ugovorenih parametara i jednostranom odlukom banke samim obavještavanjem o promjeni, dakle o kojoj promjeni se nije pojedinačno pregovaralo čime je došlo do povrede kolektivnih interesa i prava potrošača i korisnika kredita što je imalo za posljedicu nepoštenost odnosno ništetnost navedene ugovorne obveze, te je došlo do prekida zastare na temelju odredbe članka 241. ZOO i da zastara individualnih restitucijskih zahtjeva počinje teći ispočetka od trenutka pravomoćnosti sudske odluke donesene u povodu te tužbe (13.6.2014.), a budući da je tužba u ovom postupku podnesena 10.6.2019., nije nastupio zastarni rok od pet godina.
29. U odnosu na tuženikovo protivljenje preinaci tužbe ukazuje se na stav sjednice predsjednika građanskih odjela županijskih sudova i građanskog odjela Vrhovnog suda RH, prema kome u postupcima po tužbama korisnika kredita u CHF dopuštena je preinaka tužbe nakon provedenog dokaza financijskim vještačenjem (Izvod iz zapisnika Su IV-162/21 od 26.11.2021.).
30. Prema stavu sjednice građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj:
Su-IV-123/2024 od 27. svibnja 2024. u slučaju kad je preinaka tužbe povećanjem postojećeg tužbenog zahtjeva iz iste činjenične osnove moguća i dopuštena (članak 190. i 191. ZPP-a) zastara se prekida već podnošenjem tužbe u tom postupku. Slijedom navedenog neosnovan je u cijelosti prigovor zastare preinačenog tužbenog zahtjeva
31. Parnični trošak je dosuđen tužitelju po odredbi članka 154. stavak 1. ZPP-a. Tužitelju je priznat trošak sastava tužbe 200,00 €, sastava podneska od 28.10.2019. 200,00 €, zastupanja na ročištu od 30.10.2019. 100,00 €, zastupanja na ročištu od 2.7.2024. 200,00 €, sastava podneska od 4.10.2024. 200,00 €, zastupanja na ročištu od 19.11.2024. 200,00 €, na ročištu od 16.11.2024. 100,00 €, PDV 300,00 €, sudske pristojbe na tužbu 53,09 € i trošak predujma za financijsko vještačenje 200,00 €.
32. Radi navedenog presuđeno je kao u izreci.
U Kutini 16. prosinca 2024.
Sudac
Jasmina Pintarić
Uputa o pravnom lijeku
Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku 15 dana računajući od prvog idućeg dana od dana dostave presude.
Žalba se podnosi ovom sudu. O žalbi odlučuje nadležni županijski sud (članak 348. ZPP- a).
Dna
1.ZOU ČN i VN, [adresa]
2.Odvjetničko društvo Leko i partneri, Zagreb, Domagojeva 18
