Republika Hrvatska

Općinski sud u Splitu

Gundulićeva 27

21000 Split

Poslovni broj: Pr-619/2024-8

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sutkinji Katici Bojčić Vidović, a na prijedlog više sudske savjetnice-specijalista KN, u pravnoj stvari tužiteljice FN iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], ( kao nasljednice iza pok.DN OIB [osobni identifikacijski broj]), koju zastupa punomoćnica Martina Radić Šunjić, odvjetnica u Splitu, Tolstojeva 37/II, protiv tuženika Klinički bolnički centar Split, OIB: 51401063283, Spinčićeva 1, Split, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 23.listopada 2024. u prisutnosti zamjenice punomoćnice tužiteljice, u izočnosti tuženika, dne 16.prosinca 2024.,

p r e s u d i o  j e

I/ Nalaže se tuženiku u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplatiti tužiteljici razliku manje isplaćene naknade bruto plaće od one koju je trebao isplatiti po osnovi dodataka na plaću (za otežane uvjete rada) te po osnovi naknade plaće za vrijeme korištenja godišnjih odmora i privremene nesposobnosti za rad, za razdoblje od siječnja 2019.g. do ožujka 2023.g. u ukupnom iznosu od 268,19 EUR-a zajedno s pripadajućom:

- zakonskom kamatom koja na iznos od 3,94 EUR-a teče od 15.2.2019 .god. - zakonskom kamatom koja na iznos od 4,53 EUR-a teče od 15.3.2019 .god. - zakonskom kamatom koja na iznos od 71,58 EUR-a teče od 15.4.2019 .god. - zakonskom kamatom koja na iznos od 2,01 EUR-a teče od 15.5.2019 .god. - zakonskom kamatom koja na iznos od 9,32 EUR-a teče od 15.7.2019 .god. - zakonskom kamatom koja na iznos od 3,94 EUR-a teče od 15.8.2019 .god. - zakonskom kamatom koja na iznos od 2,61 EUR-a teče od 15.9.2019 .god. - zakonskom kamatom koja na iznos od 5,13 EUR-a teče od 15.10.2019 .god. - zakonskom kamatom koja na iznos od 0,17 EUR-a teče od 15.11.2019 .god. - zakonskom kamatom koja na iznos od 0,38 EUR-a teče od 15.12.2019 .god. - zakonskom kamatom koja na iznos od 0,17 EUR-a teče od 15.1.2020 .god. - zakonskom kamatom koja na iznos od 5,02 EUR-a teče od 15.4.2020 .god. - zakonskom kamatom koja na iznos od 0,62 EUR-a teče od 15.7.2020 .god. - zakonskom kamatom koja na iznos od 0,01 EUR-a teče od 15.8.2020 .god. - zakonskom kamatom koja na iznos od 0,16 EUR-a teče od 15.9.2020 .god. - zakonskom kamatom koja na iznos od 0,01 EUR-a teče od 15.7.2021 .god. - zakonskom kamatom koja na iznos od 28,19 EUR-a teče od 15.11.2021 .god. - zakonskom kamatom koja na iznos od 8,99 EUR-a teče od 15.2.2022 .god. - zakonskom kamatom koja na iznos od 90,72 EUR-a teče od 15.3.2022 .god. - zakonskom kamatom koja na iznos od 4,67 EUR-a teče od 15.10.2022 .god. - zakonskom kamatom koja na iznos od 26,02 EUR-a teče od 15.3.2023 .god. do isplate, u visini stope od dospijeća do 31.12.2022. određene uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1.1.2023. do 31.12.2023. po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 postotna poena, a od 1. siječnja 2024.g. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi 1. srpnja te godine, izuzev zatezne kamate na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u gore navedenim bruto iznosima.

II/ Nalaže se tuženiku u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplatiti tužiteljici parnični trošak u iznosu od 542,83 eura na račun punomoćnika tužitelja odvjetnice Martine Radić Šunjić koji se kod OTP banke d.d. vodi pod brojem IBAN: [broj bankovnog računa], sa kamatama koje teku na taj iznos od 16.prosinca 2024. kao dana donošenja prvostupanjske presude do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi 1. srpnja te godine.

Obrazloženje

1.Prednica tužiteljice je dana 13.travnja 2021. podnijela kod ovog suda tužbu protiv tuženika radi isplate. U tužbi navodi da je zaposlena kod tuženika na radnom mjestu inženjera na Kliničkom zavodu za mikrobiologiju i parazitologiju. Tuženik da je tužiteljici zbog pogrešnog načina obračuna u posljednjih pet godina pogrešno isplatio i obračunao naknadu plaće, a što da je utvrđeno u postupku koji se pred ovim sudom vodio pod poslovnim brojem Pr-840/2018. Radni odnos da joj je reguliran Zakonom o radu, Kolektivnim ugovorom za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, Dodacima Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja te Temeljnim kolektivnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama. Sukladno odredbama KU-a, Dodacima KU-a i TKU-a tužiteljici se za svaki odrađeni sat isplaćuje osnovna plaća, te uvećanja i dodaci na koje je u tom satu ostvarila pravo (za svaki sat odrađen u posebnim uvjetima rada, za posebnu odgovornost za živote i zdravlje pacijenata, za svaki sat odrađen noću, za prekovremeni rad itd...).Obzirom na činjenicu da obavlja poslove radnog mjesta inženjera da je radila u otežanim uvjetima rada, prekovremeno, noću, nedjeljom i blagdanom, pa joj sukladno čl.94 ZOR-a (NN 93/14, 127/17, 98/19) pripada pravo na povećanu plaću. U spornom razdoblju tuženik da joj je isplaćivao dodatke samo na redoviti rad, dok joj na određene sate prekovremenog rada plaćao samo uvećanje od 50% za prekovremeni rad bez ostalih uvećanja za rad noću, subotom i nedjeljom, u drugoj smjeni, te blagdanom, iako je čl.51. KU-a (NN 143/13), odnosno čl.49. KU-a (NN 29/18), propisano kako se navedeni dodaci međusobno ne isključuju (dodatak u prekovremenom radu za rad noću, subotom i nedjeljom, u drugoj smjeni, te blagdanom).Odredbom iz čl.57. KU-a (NN 143/13), odnosno čl.55. KU-a (NN 29/18) da je propisano da inženjer ima pravo na uvećanje plaće za 25%, odnosno 28% od 01.rujna 2019.g. sukladno Dodatku II. KU-a (NN 92/19), koji dodatak nije isplaćen tužiteljici za sve odrađene sate (dodatak za otežane uvjete rada). Prema odredbi iz čl.59.a. Dodatka I. KU-a (NN 96/15), koja se primjenjuje od 01.listopada 2015.g., kao i odredbom čl.58. KU-a za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 29/18), zdravstveni radnici i nezdravstveni radnici koji sudjeluju u procesu dijagnostike i liječenja imaju pravo na dodatak na plaću u iznosu od 4%, odnosno 8% od 01.rujna 2019.g., sukladno Dodatku II. KU-a (NN 92/19), koji dodatak nije isplaćen tužiteljici za sve odrađene sate (dodatak za iznimnu odgovornost za život i zdravlje ljudi).Prethodna činjenica ima za posljedicu pogrešan obračun i isplatu svih naknada koje se utvrđuju kao prosjek prethodno isplaćenih plaća i to naknade plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora i naknade plaće zbog privremene nesposobnosti za rad. Također, sukladno odredbama čl.81. ZOR-a i čl.37. KU-a (NN 143/13), odnosno čl.34. KU-a (NN 29/18), radnik ima pravo na naknadu plaće za godišnji odmor u visini prosječne mjesečne plaće isplaćene u prethodna tri mjeseca. Međutim, tuženik naknadu za godišnji odmor nije obračunavao i isplaćivao sukladno prethodno citiranim odredbama ZOR-a i KU-a.. Prema tome, tužiteljica ima potraživanje prema tuženiku iz osnove manje isplaćene plaće u bruto iznosu za razdoblje od 5 godina prije podnošenja tužbe do dana dostave podataka, jer tuženik nije plaćao dodatak u prekovremenom radu za rad noću, subotom i nedjeljom, u drugoj smjeni i blagdanom, nije plaćao dodatak za otežane uvjete rada za sve odrađene sate, nije plaćao dodatak za iznimnu odgovornost za život i zdravlje ljudi za sve odrađene sate, te je pogrešno obračunao i isplatio naknadu plaće za godišnji odmor i bolovanje. Tužiteljica je podnijela stupnjevitu tužbu navodeći kako ne raspolaže svim platnim listama te predložila da sud obveže tuženika na dostavu sve zatražene dokumentacije ,te da se provede financijsko-knjigovodstveno vještačenje, uz prijedlog da se presudom utvrdi da je tuženik dužan isplatiti tužiteljici razliku manje isplaćene naknade plaće sukladno dostavljenoj dokumentaciji i provedenom financijsko- knjigovodstvenom vještačenju zajedno sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom koja na svaki pojedini mjesečni iznos teče od dospijeća do isplate, kao i da tužiteljici isplati parnični trošak sa zateznom kamatom od donošenja prvostupanjske presude do isplate, sve u roku od 15 dana.

2. U odgovoru na tužbu na ročištu održanom 14.srpnja 2022. tuženik ističe kako ne osporava osnov za razdoblje do 1.travnja 2020., a za razdoblje nakon travnja 2020. osporava osnov.

3. Rješenjem suda od 19.srpnja 2023. u ovoj pravnoj stvari utvrđen je prekid postupka zbog smrti tužiteljice DN.

4. Podneskom od 13.studenog 2023. nasljednica FN izvijestila je sud da preuzima postupak u ovoj pravnoj stvari i dostavila rješenje o nasljeđivanju ovog suda O-1541/23 iz kojeg je razvidno da je ista proglašena nasljednicom iza pok.DN i za potraživanja s naslova neisplaćene plaće od KBC Firule.

5. Sud je nastavio postupak na temelju odredbe čl. 215.st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14,70/19, 80/22, dalje u tekstu ZPP), a po pravomoćnosti rješenja o nastavku postupka predmet se vodi pod novim poslovnim brojem Pr- 619/2024.

6. Nakon provedenog financijskog vještačenja tužiteljica je podneskom od 28.listopada 2024. konačno uredila tužbeni zahtjev kojim potražuje isplatu iznosa od 268,19 eura na ime razliku manje isplaćene naknade bruto plaće od one koju je trebao isplatiti po osnovi dodataka na plaću, te po osnovi naknade plaće za vrijeme korištenja godišnjih odmora i bolovanja, sa pripadajućom zateznom kamatom na pojedinačni iznos od dospijeća do isplate.

7. Tijekom postupka sud je izveo dokaz financijskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku za računovodstvo, financije i bankarstvo Igoru Ujeviću kao i pregledom plana rada i evidencije rada za tužiteljicu za 2019.g., 2020.g., 2021.g. 2022.g., 2023.g. g te obračunskih isprava za isplatu plaće- naknade za tužiteljicu za razdoblje od siječnja 2019. do ožujka 2023., a koja dokumentacija je sastavni dio nalaza i mišljenja vještaka.

8. Tužbeni zahtjev tužiteljice u cijelosti je osnovan .

9. Predmet ovog spora je zahtjev tužiteljice za isplatu razlike manje isplaćene plaće za razdoblje od siječnja 2019. do ožujka 2023. s osnove neisplaćenog dodatka za otežane uvjete rada, te za isplatu razlike naknade plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora i bolovanja, a sve zbog pogrešnog načina obračuna naknade plaće za godišnji odmor i bolovanje.

10.Među strankama nije bilo sporno je prednica tužiteljice DN u utuženom razdoblju radila kod tuženika i u redovnom i u prekovremenom radu te nije sporna osnovanost tužbenog zahtjeva u dijelu u kojem tužiteljica potražuje isplatu razlike bruto plaće za razdoblje do 1.travnja 2020.

11. Stalni sudski vještak za računovodstvo, financije i bankarstvo Igor Ujević u pisanom nalazu i mišljenju navodi da je uvidom u obračunske isprave za isplatu plaće za utuženo razdoblje razvidno je da DN nisu plaćeni dodaci za otežane uvjete rada za sve odrađene sate u pojedinom mjesecu, odnosno da obračun navedenih dodataka nije izvršen za prekovremene sate rada do travnja 2020. Vještak daje mišljenje kako prednici tužiteljice u utuženom periodu za prekovremeni rad nisu obračunati i isplaćeni dodaci za otežane uvjete rada u ukupnom bruto iznosu od 204,13 HRK / 27,09 EUR, odnosno po mjesecima kako je izračunato u stupcima br. 5 i 6 tablice br. 2; razlika naknada plaće za vrijeme godišnjeg odmora i privremene nesposobnosti za rad, koju bi tužiteljica ostvarila uzimajući u obzir povećanje plaće za iznose navedene u tablici br. 2, iznosila bi ukupno u bruto iznosu 1.816,64 HRK / 241,10 EUR, odnosno po mjesecima kako je izračunato u stupcima br. 14 i 15 tablice br. 3; tako da ukupan bruto iznos razlika po prethodnim točkama je 2.020,77 HRK / 268,19 EUR, odnosno po mjesecima kako je izračunato u stupcima br. 2 i 3 tablice br.

12. Vještvo vještaka Igora Ujevića ovaj sud u cijelosti prihvaća kao vjerodostojno jer je izrađeno po pravilima struke, a na njega stranke nisu imale primjedbi.

13. Člankom 55. st. 1. i 2. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja ( Narodne novine, broj 29/18,35/19, 78/19, 92/19,56/20, dalje u tekstu KU) propisano je da radniku u djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja na pojedinim radnim mjestima i poslovima kod kojih postoje posebni uvjeti rada, pripada pravo na dodatak na plaću, a u stavku 2. tog članka navedena su radna mjesta za koja se uvećava osnovna plaća radnicima koji rade na tim radnim mjestima.

14. Sukladno čl. KU/18, prekovremenim radom se smatra svaki sat rada duži od predviđenog rada utvrđenog dnevnim rasporedom rada , kao i svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda sati utvrđenoga dnevnim rasporedom rada, kao i svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati.

15. Odredbom čl. 45. KU/18 propisano je da plaću radnika čini osnovna plaća i dodaci na osnovnu plaću. Osnovnu plaću radnika čini umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža. Dodaci na osnovnu plaću su: stimulacija, dodaci za posebne uvjete rada, dodaci i uvećanja plaća. Pitanje plaće je na isti način definirano čl. 50. TKU/17. Osnovna plaća uvećat će se za rad noću 40%, za rad subotom 25%, za rad nedjeljom 35%, za prekovremeni rad 50% i za rad u drugoj smjeni 10%, ako radnik radi u smjenskom radu ili turnusima (čl. 51 KU/13, odnosno čl.49 KU/18).

16. S obzirom je prednica tužiteljice u utuženome razdoblju obavljala poslove radnog mjesta pomoćni radnik, kao i da je u nekim mjesecima radila prekovremeno to je i za sate odrađene u prekovremenom radu imala pravo na uvećanje plaće i po osnovi dodatka zbog posebnih uvjeta rada.

17. Naime predniku tužiteljice kolektivni ugovor daje pravo na isplatu više različitih dodataka pa ima pravo na isplatu dodatka za posebne uvjete rada zajedno s dodatkom za prekovremeni rad jer isplata dodatka za prekovremeni rad, ne isključuje pravo na isplatu dodatka po osnovama čl. 55.KU budući da prednica tužiteljice i kad radi prekovremeno, također radi u svojstvu radnika koji radi u otežanim, posebnim uvjetima rada u smislu odredbe čl. 55. KU. Stoga, po mišljenju ovoga suda, utuženi joj dodaci pripadaju za efektivno odrađene sate rada, bilo kao sate redovnog mjesečnog fonda radnih sati, bilo kao prekovremene sate. Isti stav je zauzet i u odluci Vrhovnog suda RH br. Revr-206/12 od 2.travnja 2014. kojom je utvrđeno da se prava radnika na dodatke kumuliraju, a dodaci na plaću odnose se kako na plaću za redovno radno vrijeme, tako i na plaću za prekovremeni rad.

18. Također, osnovan je zahtjev u dijelu kojim se potražuje i naknada plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora i naknadu plaće zbog privremene nesposobnosti za rad (bolovanje), a sve u smislu odredbi čl. čl. 34. KU i čl. 58.st.1 Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama ( Narodne novine, broj 128/17 ). Naime vještak Igora Ujevića u nalazu i mišljenju izračunao je prosječnu mjesečnu bruto plaću kao zbroj bruto plaća isplaćenih u prethodna tri mjeseca uvećanih za bruto dodatke, koji su po izračunu u tablici br. 2 trebali biti isplaćeni prednici tužiteljice. Razliku između naknade izračunate temeljem te prosječne plaće i naknade koja je isplaćena tužiteljici iskazao sam ako je takav izračun za tužiteljicu bio povoljniji pa proizlazi da razlika naknade plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora i bolovanja do 42 dana koja nije pravilno obračunata i isplaćena iznosi 241,10 eura.

19. Imajući u vidu prednje, valjalo je prihvatiti tužbeni zahtjev tužiteljice na isplatu ukupnog iznosa od 268,19 eura zajedno sa zakonskim zateznim kamatama, sukladno odredbi čl. 29. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21,114/22 i 156/22 ) koje teku od dospijeća svakog pojedinačno zatraženog mjesečnog iznosa, petnaestog dana u mjesecu za protekli mjesec pa do isplate (čl. 92. st. 3. ZR/14), izuzev zakonskih zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, kako je to tužiteljica pravilno i zatražila tužbenim zahtjevom, te odlučiti kao pod točkom I/ izreke ove presude.

20. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. i čl. 155. ZPP- a i Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine“ br. 138/2023, dalje Tarifa) pa budući da je tužiteljica u cijelosti uspjela u svom konačno uređenom zahtjevu i zastupana je po punomoćnici koja je odvjetnica, to istoj pripada popisani trošak i to: za sastav tužbe 50 eura, za sastav podnesaka od 13.studenog 2023. i 28.listopada 2024. po 50 eura, za zastupanje na ročištima od 14.srpnja 2022. i 23.listopada 2024. po 50 eura, za pristup ročištu za objavu i uručenje presude 25 eura, što sve uvećano za PDV od 25 % iznosi 343,75 eura. Tužiteljici je valjalo priznat i trošak od 199,08 eura koji je imala radi izrade nalaza i mišljenja vještaka tako da ukupni trošak koji je tuženik dužan naknaditi tužiteljici iznosi 542,83 eura. Tuženiku je naloženo utvrđeni iznos parničnog troška isplatiti na račun punomoćnika tužiteljice kako je to traženo u točki II.uređenog tužbenog zahtjeva, a ovo sukladno odredbi čl. 94.st.1. ZPP-a u svezi s čl.95.st.1.toč.3 ZPP-a. Na dosuđeni iznos tužiteljici su dosuđene i zakonske zatezne kamate počevši od 16.prosinca 2024, kao dana presuđenja, do isplate (točka II izreke presude).

U Splitu 16.prosinca 2024.

Sutkinja

Katica Bojčić Vidović

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba nadležnom županijskom sudu u roku od 15 dana , a koji rok se računa: od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje, ako je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu bez obzira što nije na isto pristupila, odnosno

-od dana primitka prijepisa presude, ako stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje.

Žalba se podnosi pisano putem ovog suda, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud. Presuda ili rješenje kojim se završava spor u postupku u sporovima male vrijednosti može se pobijati samo zbog pogrešne primjene materijalnog prava i zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP-a, osim zbog bitne povrede iz čl. 354. st. 2. toč. 3. ZPP-a (čl. 467. ZPP-a).

DNA: - pun. tužiteljice, tuženiku