Poslovni broj: Pr-97/2024-36

Republika Hrvatska

Općinski sud u Šibeniku

Šibenik, Stjepana Radića 81

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Šibeniku, OIB: 29399232217, po sucu Silvani Klisović, u pravnoj stvari tužiteljice: FŠ (iza pok. DŠ), OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupane po punomoćniku Merici Miše, odvjetnici u Trogiru, protiv tužene: REPUBLIKA HRVATSKA, za Ministarstvo obrane, Zagreb, koju zastupa ODO, Građansko-upravni odjel u Šibeniku, radi isplate, nakon održane i zaključene glavne javne rasprave dana 6. studenog 2024.g., u nazočnosti punomoćnika stranaka, a na ročištu održanom povodom objave presude od dana 16. prosinca 2024.g.,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženoj: Republika Hrvatska, Ministarstvo obrane Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, u roku od 15 dana, isplati tužiteljici: FŠ (iza pok. DŠ), OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], razliku isplate plaće u iznosu od 9.306,91 EUR sa zakonskom zateznom kamatom po stopi od 12% godišnje od 31.07.2015.g., od 01.08.2015.g. do 31.12.2015.g., po stopi od 8,14% godišnje, a od 01.01.2016.g. do isplate po stopi od 8,05% godišnje, a u slučaju promjene stope zateznih kamata po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosjećne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a sve za utuženi period i to:

-na iznos od 387,96 EUR od 10.10.2011.g. pa do isplate,

-na iznos od 541,92 EUR od 10.11.2011.g. pa do isplate,

-na iznos od 310,37 EUR od 10.12.2011.g. pa do isplate,

-na iznos od 284,51 EUR od 10.01.2012.g. pa do isplate,

-na iznos od 415,74 EUR od 10.02.2012.g. pa do isplate,

-na iznos od 190,54 EUR od 10.03.2012.g. pa do isplate,

-na iznos od 571,63 EUR od 10.04.2012.g. pa do ipslate,

-na iznos od 381,10 EUR od 10.05.2012.g. pa do isplate,

-na iznos od 569,38 EUR od 10.06.2012.g. pa do isplate,

-na iznos od 356,34 EUR od 10.07.2012.g. pa do isplate,

-na iznos od 538,57 EUR od 10.08.2012.g. pa do isplate,

-na iznos od 189,79 EUR od 10.09.2012.g. pa do isplate,

-na iznos od 530,06 EUR od 10.10.2012.g. pa do isplate,

-na iznos od 325,36 EUR od 10.11.2012.g. pa do isplate,

-na iznos od 538,57 EUR od 10.12.2012.g. pa do isplate,

-na iznos od 267,26 EUR od 10.01.2013.g. pa do isplate,

-na iznos od 299,44 EUR od 10.02.2013.g. pa do isplate.

-na iznos od 532,49 EUR od 10.03.2013.g. pa do isplate

-na iznos od 549,61 EUR od 10.04.2013.g. pa do isplate

-na iznos od 414,18 EUR od 10.05.2013.g. pa do isplate

-na iznos od 475,40 EUR od 10.06.2013.g. pa do isplate

-na iznos od 425,22 EUR od 10.07.2013.g. pa do isplate

-na iznos od 211,30 EUR od 10.08.2013.g. pa do isplate

II. Nalaže se tuženiku da u roku od 15 dana isplati tužiteljici parnični trošak u iznosu od 3.850,00 Eura, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, koja na isti iznos teče od dana presuđenja pa do isplate.

Obrazloženje:

1. Provstupanjskom presudom ovog suda pod posl.br. Pr-43/2022 od dana 9. siječnja 2024.g. naloženo je tuženiku da, u roku od 15 dana, isplati tužiteljici razliku isplate plaće u iznosu od 9.306,91 EUR sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom (toč. I. izreke), te je naloženo tuženiku da u roku od 15 dana naknadi tužiteljici parnični trošak u iznosu od 2.509,86 Eura, zajedno sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom (toč. II. izreke).

2. Protiv cit. provstupanjske presude pod posl.br. Pr-43/2022 od dana 9. siječnja 2024.g. žalbu je izjavio tuženik, pa je odlučujući povodom žalbe Županijski sud u Splitu donio odluku pod posl.br. Gž R-189/2024-2 od dana 13. lipnja 2024.g. kojom je uvažio žalbu tuženika, ukinuo presudu Općinskog suda u Šibeniku, poslovni broj: Pr-43/2022-26 od 9. siječnja 2024. i predmet vratio prvostupanjskom sudu na ponovni postupak, uz uputu da valja utvrditi da li je prednik tužiteljice faktično obavljao poslove humanitarnog razminiranja, te odlučiti o prigovoru nedostatka aktivne legitimacije.

3. Tužiteljica u nastavku raspravljanja i dalje navodi da je njezin prednik, sad pok. DŠ posjedovao Rješenje Ministarstva obrane RH kojim je raspoređen na dužnost O.D. Pirotehničar tehničke službe, Voditelj skupine u ustrojbenu cjelinu Zapovjedništvo za potporu, Bojna za opskrbu, Podsredište za skladištenje MI-Trbounje, Desetina za održavanje Klase V, da je temeljem čl. 27.st.5. Zakona o humanitarnom razminiranju propisano da Pirotehničari tijekom radnog vremena na poslovima neposrednog razminiranja u minskom polju, poslovima pretraživanja ili poslovima tehničkog izvida mogu provesti najviše 5 sati u tijeku jednog radnog dana, a temeljem istog čl., a st.6. pri ostvarivanju prava na plaću i druga prava iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom, da se radno vrijeme iz st.5. tog članka smatra punim radnim vremenom, da je prednik tužitelja na predmetnim poslovima neposrednog razminiranja u minskom polju, poslovima pretraživanja ili poslovima tehničkog izvida u vojno skladišnom kompleksu " F" [adresa] provodio više od 5 sati dnevno i to čak 8, pa čak i 12 sati dnevno, a da mu za taj rad poviše 5 sati nije obračunavan pekovremeni rad. Prednik tužiteljice da je u periodu od 1.11.2011.g. pa do 10.7.2013.g. bio i pasivno dežuran (zapovijeđena mjera pripravnosti), a koje radno vrijeme da mu se ima smatrati prekovremenim radom temeljem čl. 97. Zakona o službi u oružanim snagama (NN 33/02, 58/02, 175/03, 136/04, 76/07, 88/09 i 124/09) no tako ostvareni prekovremeni rad da mu nije isplaćen, pa da mu stoga pripada razlika neisplaćenih prekovremenih sati.

3.1. Tužiteljica posebno ističe da je njezin sin, sad pok. DŠ upravo prilikom obavljanja dužnosti pirotehničara izgubio svoj život, zbog nekontrolirane eksplozije zaostalog minsko – eksplozivnog sredstva koje se nalazilo u visokom raslinju prilikom čišćenja/sanacije terena prostora VSK „Pađene“, da u očitovanju Ministarstva obrane, Oružane snage RH, potpisanom od stranke zapovjednika pukovnika ŠŠ, KLASA: 562-

01/13-01/01, URBROJ: 3520-S1-13 od 21. studenog 2013.g. utvrđeno kako je pok. DŠ u trenutku stradavanja bio na dužnosti pirotehničara tehničke službe - voditelja skupine, da u točci 6. obrazloženja drugostupanjske odluke postavlja se pitanje je li prednik tužiteljice faktično obavljao poslove u odnosu na koje se primjenjuje Zakon o humanitarnom razminiranju, u odnou na koje se prilaže Rješenje Ureda državne uprave, u Splitsko-dalmatinskoj županiji, KLASA: UP/I-562-02/13-04/14, URBROJ:2181-04-03/07-13-07 o pravu na status članova smrtno stradalog pirotehničara DŠ i pravo na obiteljsku invalidninu temeljem kojeg je utvrđeno da uz ono što je Rješenjem određeno, korisnici imaju i ostala prava pod uvjetima predviđenim Zakonom o humanitarnom razminiranju. Tužiteljica prilažu i dvije prijave nesretnog slučaja koje su potpsane od strane poslodavca, odnosno, Ministarstva obrane RH, navodeći da se radi o dva pravomoćno okončana postupka u korist tužitelja koji su vođeni pred Naslovnim sudom i to: Pr- 122/16 tužitelja MŠ i Pr-123/16 tužitelja UŠ protiv istog tuženika kao i u ovosudnom predmetu i oba tužitelja da su prilikom provođenja zadaće razminiranja pretrpili teže tjelesne ozljede, te dodatno ističe i činjenicu kako je postupak povodom tužbe VŠ, kolege pok. ŽŠ, pravomoćno okončan usvajanjem tužbenog zahtjeva, a koje prvostupanjska presuda Naslovnog suda pod posl. br. Pr-95/2019 od 26. svibnja 2021.g. i drugostupanjska presuda Županijskog suda u Splitu pod posl. br. Gž R-764/2022 od 10. prosinca 2021.g. Dokaz: presuda Općinskog suda u Šibeniku posl.br. Pr-95/2019 od 26. svibnja 2021.g. Odluka Županijskog suda u Splitu, posl.br. Gž R-764/2022-2 od 10. prosinca 2021.g. S obzirom na navode tuženika kako prednik tužiteljice nije radio duže od 5 sati dnevno, kako je propisano Zakonom o humanitarnom razminiranju, prilaže presudu Županijskog suda u Splitu, posl.br. Gž R- 765/2021 od 16. rujna 2021.g. u predmetu tužitelja BŠ, također jednog od kolege prednika tužitelja, a u kojoj je zauzet stav suda kako se rad u trajanju od 5 sati dnevno smatra punim radnim vremenom u skladu s odredbama Zakona o humanitarnom razminiranju, dok se sve ostalo smatra prekovremenim radom, te je u skladu s tim tužitelju bilo potrebno isplatiti razliku neisplaćene plaće zbog pogrešno obračunatog pirotehničkog dodatka. Slijedom svega navedenog tužiteljica predlaže da sud usvoji tužbu tužitelja te tužbeni zahtjev, uz obvezu tuženika na snošenje parničnog troška.

4. Tuženik u nastavku raspravljanja i dalje osporava postavljeni tužbeni zahtjev a u svrhu cjelovitog i potpunog razumijevanja obavljanja poslova i osposobljenosti pripadnika OSRH raspoređenih na dužnosti pionira- pirotehničara te pirotehničara tehničke službe i dalje navodi da je minsko polje eksplozivna zapreka koja se sastoji od protupješačkih (PP) ili protuoklopnih (PO) mina postavljenih prema određenom rasporedu. Minsko polje da ima svoju dubinu, širinu i gustoću, a može biti protupješačko, protuoklopno i mješovito te u kombinaciji sa prirodnim i umjetnim zaprekama. Mine da se u minska polja postavljaju na način da nisu vidljiva golim okom, odnosno u pravilu pod zemlju ili se maskiraju na način da nije vidljiva protivniku odnosno da nisu vidljiva. Minska polja da postavljaju postrojbe u okviru svojih područja odgovornosti, u svim vidovima bojnih djelovanja s ciljem ograničavanja pokreta (manevra) protivnika, kanaliziranja njegovih djelovanja (posebno oklopno- mehaniziranih snaga), zadržavanja i usporavanja pokreta ljudi i tehnike. Minska polja da se mogu postaviti na crti dodira, u vlastitoj pozadini i u pozadini protivnika. Minskim poljem da se smatra i zemljišna površina na kojoj su postavljene kasetne bombe uporabom zrakoplova ili topništva. Prije i tijekom Domovinskog rata većina vojnih objekata (vojarne, vojni poligoni, skladišta)da su bili osigurani postavljenim minskim poljima u ili oko vojnih objekata od strane ex JNA i paravojnih postrojbi pod kontrolom ex JNA. Nakon završetka Domovinskog rata da se pristupilo uklanjanju minskih polja, a u cilju zaštite ljudi i imovine. Pionir-pirotehničar da je pripadnik Oružanih snaga Republike Hrvatske osposobljen za dužnost pionira inženjerijske postrojbe HKoV-a (osnovna vojno stručna specijalnost – VSSp 17A) sa dodatnom osposobljenošću za obavljanje poslova humanitarnog razminiranja vojnih objekata – pirotehničar (oznake Z232). Osposobljenost za zvanje pionir (VSSp 17A) da se stječe kroz Program specijalističke vojne obuke i ocjenjivanje rodova HKoV-a (Karlovac, 2004.). U navedenom Programu tj. Poglavlju „3.5 Rod inženjerija, podpoglavlju 3.5.1. Pionirska specijalnost“ pripisane su specijalističke sposobnosti za dužnost pionir. Između ostalog, navode se sljedeće sposobnosti: …poznavanje tehnika i postupka postavljanja i uklanjanja protuoklopnih (PO) mina, poznavanje tehnika i postupka postavljanja i uklanjanja vježbovnih protupješakih (PP) mina, poznavanje tehnika i postupka pravilnog rukovanja eksplozivima, pravilno rukovanje sredstvima za štapinsko paljenje eksplozivnog naboja, pravilno rukovanje sredstvima za električno paljenje itd. Dodatnu osposobljenost za zvanje pirotehničar (oznake Z232) da stječu isključivo djelatne vojne osobe koje su prethodno osposobljene za vojno stručnu specijalnost pionir (VSSp 17A). Osposobljenost za zvanje pirotehničar stječe se na temeljnoj obuci temeljem Pravilnika o obuci i osposobljavanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske za obavljanje poslova humanitarnog razminiranja vojnih objekata („Narodne novine“ broj 56/10) i Programa obuke i osposobljavanja pirotehničara za obavljanje humanitarnog razminiranja vojnih objekata, GS OSRH, 2011., i položenog stručnog ispita. Pionir-pirotehničar da se raspoređuje u inženjerijske postrojbe Hrvatske kopnene vojske Oružanih snaga Republike Hrvatske. U obavljanju poslova razminiravanja vojnih objekata, pionir-pirotehničari uklanjaju njima nepoznate – neprijateljske mine i bombe /kazetne/ (bez obzira što su pionir-pirotehničari poznavatelji protupješačkih i protutenkovskih mina koje je koristila ex JNA i paravojne formacije pod nadzorom ex JNA i koje u svom naoružanju koriste i OSRH). Humanitarno razminiranje – poslovi humanitarnog razminiranja, u smislu članka 2. Zakona o humanitarno razminiranju („Narodne novine“ broj: 153/05., 63/07. i 152/08.), da su poslovi od interesa za sigurnost Republike Hrvatske te zaštitu okoliša i zdravlja ljudi. Poslovi humanitarnog razminiranja su poslovi općeg i tehničkog izvida, izrade projektne dokumentacije, pretraživanja, razminiranja, nadzora te poslovi po naravi povezani s njima. Humanitarno razminiranje vojnih objekata obavljaju inženjerijske postrojbe HKoV dok je nadležnost humanitarnog razminiranja izvan vojnih objekata na „Hrvatskom centru za razminiranje“, a humanitarno razminiranje provode civilne firme. Postupkom humanitarnog razminiranja uklanjaju se minska polja postavljena u i oko vojnih objekata od strane ex JNA i paravojnih formacija pod nadzorom ex JNA. Dakle, da se radi o postupku pronalaženja i uklanjanja protupješačkih i protuoklopnih mina te kazetnih bombi postavljenih u pravilu ispod zemlje (osim kazetnih bombi), te njihovom uklanjanju (ručno ili strojno). Razminiranje vojnih objekata – poslovima humanitarnog razminiranja smatraju se i poslovi razminiranja vojnih objekata koje obavlja za to osposobljena i opremljena postrojba Oružanih snaga Republike Hrvatske (Zakon o humanitarnom razminiranju članak 2., stavak 3.). Pravilnikom o obuci i osposobljavanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske za obavljanje poslova humanitarnog razminiranja vojnih objekata („Narodne novine“, broj: 56/10.) pripisano je da poslove humanitarnog razminiranja vojnih objekata obavljaju pripadnici inženjerijskih postrojbi (pirotehničar, voditelj pirotehničke skupine/radilišta i dr.). Vojno skladišni kompleks (VSK) da je skup zgrada s instalacijama, uređajima i opremom namijenjen skladištenju, čuvanju, održavanju materijalne imovine (streljivo, naoružanje, gorivo, vojna oprema, osobna oprema, hrana i sl.). Konkretno, u VSK „Pađene“ da su se čuvala ubojna sredstva (UbS) kojim su se koristile Oružane snage Republike Hrvatske za izvršenje namjenskih zadaća postrojbi OSRH. Pirotehničar tehničke službe da je pripadnik Oružanih snaga Republike Hrvatske koji je nakon izobrazbe, stručnog stažiranja i završnog ispita osposobljen i ovlašten za samostalni rad pri izvršenju zadaća prepoznavanje streljiva, granata, bombi, mina, itd. (dalje u tekstu: UbS) te skladištenje, čuvanje, prevoženje, rukovanje i održavanje zaliha i pričuva UbS-a u naoružanju u OSRH na propisan način. Osposobljenost za samostalni rad stječe kroz specijalistički dio vojne izobrazbe a temeljem Nastavnog plana i programa za stjecanje VSSp 31 C u OS RH – Pirotehničar tehničke službe, GS OSRH (KLASA: 805-13710-01702, URBROJ: 512- 06-10- 16 od 25. studenoga 2010. godine). Po završetku stručne vojne izobrazbe raspoređuje se na ustrojbeno mjesto (VSSp 31C) pirotehničar tehničke službe. Pirotehničar tehničke službe raspoređuje se u postrojbe Oružanih snaga Republike Hrvatske namijenjenih za skladištenje, čuvanje i održavanje UbS-a. Poslove pronalaženja, uklanjanja i zbrinjavanja neeksplodiranog UbS-a i njegovih dijelova obavljaju u situacijama: kada UbS nije eksplodirao (aktivirao se ) tijekom bojevih gađanja ili u slučaju tehničkih nesreća (eksplozija) u vojno skladišnim kompleksima. U takvim situacijama dio UbS ne eksplodira već se dio UbS-a ili njegovih dijelova nalazi razbacan po zemljišnoj površini oko skladišnih objekata odnosno vojno skladišnog kompleksa. Postupak pronalaženja, uklanjanja i zbrinjavanja neeksplodiranog UbS-a i njegovih dijelova uobičajeno se naziva radovima čišćenja i sanacije terena. Poslove (radove) pronalaženja, uklanjanja i zbrinjavanja njima poznatog ( za koji su osposobljeni) neeksplodiranog UbS-a i njegovih dijelova obavljaju pirotehničari tehničke službe. Radovi čišćenja i sanacije terena na VSK „Pađene“, nakon eksplozije, uzrokovane šumskim požarom izvan vojno skladišnog kompleksa, koja se dogodila u VSK „Pađene“ 13. rujna 2011. godine, sukladno zapovijedima i Planu sanacije i čišćenja oko i u VSK „Pađene“ pristupilo se sanaciji i čišćenja VSK „Pađene“ od neeksplodiranog UbS-a. Navedene poslove provode pirotehničari tehničke službe OS RH. Nakon eksplozije VSK „Pađene“ i razbacivanja neeksplodiranog UbS-a, koje se nalazilo uskladišteno u skladišnim objektima VSK „Pađene“, pristupilo se (po prioritetima) organiziranom čišćenju i sanaciji terena u i oko šireg područja VSK (do 3500 metara od samog skladišnog kompleksa). Sanacija i čišćenje terena od strane pirotehničara tehničke službe, nakon akcidenta u VSK, sastojala su se od pronalaženja i prepoznavanja poznatih ubojitih sredstava sa poznatim tehničkim svojstvima (karakteristikama). Navedeni radovi da su iziskivali složene metode i postupke u cilju pronalaženja, prepoznavanja i donošenja odluke o postupanju ovisno o stupnju opasnosti i mjestu pronalaska. Svaka metoda ili način opisan je i razrađen u tehnološkim postupcima koji su sastavni dio plana sanacije i čišćenja. Pirotehničari tehničke službe prikupljaju UbS za koji su tijekom vojne izobrazbe osposobljeni za prepoznavanje, rastavljanje, odnosno uklanjanje sa površina zemlje na siguran način. Ispomoć pirotehničarima tehničke službe u sanaciji čišćenju prostora oko VSK „Pađene“ davale su inženjerijske postrojbe HKoV-a. Uvidom u dokumentaciju Bojne za opskrbu i zapovjednika NOS „Pađene“ da je utvrđeno, i to uvidom u Dnevnike radova na pregledu i sanaciji terena u VSK „ F“ pirotehničara tehničke struke ZZP-a da je utvrđeno da je pok. prednik tužitelja DŠ tijekom tuženog razdoblja radio različito radno vrijeme radnog dana, a sukladno vremenskim prilikama. Tako da je u pojedinim radnima imenovan i radi u periodu od 08.00-18.00 sati, a povremeno je radio od 10.00 -12.00, odnosno od 08.00-10.00 sati. Uvidom u dnevne evidencije radnog vremena da je utvrđeno da su prekovremeni sati koje je imenovani prednik tužiteja odradio evidentirani u evidenciji radnog vremena i mjesečnoj evidenciji prisutnosti na radu, te da je s osnove tih prekovremenih sati imenovani koristio slobodne dane, a što da je vidljivo iz evidencija prisutnosti na radu, a na temelju koje da je imenovanom i isplaćivana plaća i dnevni pirotehnički dodatak, dok da posebnih dokumenata o korištenju slobodnih dana nisu pronašli, ali da je činjenica da je tužitelj slobodne dane mogao koristiti samo s osnova rada na VSK „Pađene“. Uvidom u očitovanje zapovjednika Snaga za sanaciju VSK „Pađene“ satnika NŠ da je utvrđeno da su svi pirotehničari tehnike službe koji su ostvarili prekovremene sate po bilo kojoj osnovi preraspodjelom radnog vremena iskoristili sve prekovremene sate korištenjem slobodnih dana, a isto da je vidljivo i iz dnevnih evidencija radnog vremena tužitelja. Nadalje, da iz očitovanja satnika NŠ bitno je napomenuti da se tijekom cijele provedbe zadaće i sanacije i čišćenja oko i u VSK „Pađene“ nije radilo o razminiranju ili radu u minskom polju, jer da u i oko VSK „ Pađene“ nije bilo postavljenih minskih polja, niti minsko sumnjivih površina jer se radilo pretraživanju i pronalaženju odbačenih, nakon akcidenta neeksplodiranih UbS i NUS (neeksplodirana ubojna sredstava) kao i njihovom sigurnom uklanjanju i zbrinjavanju, a za što su osposobljeni pirotehničari tehničke službe. Uvidom u popis djelatnika angažiranih na zadaći sanacije terena u VSK „Pađene“, a temeljem kojeg je predniku tužitelja isplaćivan i dnevni pirotehnički dodatak da je utvrđeno da su pedniku tužitelja evidentirani svi dani i sati koje je proveo na sanaciji VSK „Pađene“ u razdoblju od 14. rujna 2011.godine do 10. srpnja 2014.godine. Tužena navodi zaključno iz svega gore navedenog da je neosporno da se Zakon o u humanitarnom razminiranju ne odnosi na pirotehničare tehničke službe već na pripadnike inžinjerijske postrojbe HKoV, da se provedba zapovjeđene zadaće čišćenja i sanacije terena nakon eksplozije (akcidenta) na VSK „Pađene“ od 2011. godine do danas ne može smatrati razminiranjem (jer da se ne radi o minskom polju ili skupinama namjerno postavljenim protupješačkih, protuoklopnih mina ili kazetnim minama), da tužitelj kao osposobljeni pirotehničar tehničke službe nije obavljao poslove razminiranja na VSK „Pađene“ već poslove pirotehničkog pregleda prostora (sanacije i čišćenja) njemu poznatih neeksplodiranih ubojitih sredstava (NUS-a) koji su se nalazili na površini terena, kako bi ga na siguran način prikupili, rastavili, deaktivirali ili uništili, ne dovodeći sebe ili druge u opasnost, da postoji sadržajna razlika u obavljanju poslova razminiranja koje provode pioniri-pirotehničari (razminiranje namjerno postavljenih nepoznatih mina neprijatelja u minskom polju sa svrhom zaustavljanja i uništavanja protivnika) i poslova pirotehničara tehničke službe (čišćenja i pregleda terena na VSK nakon tehnološke eksplozije od poznatih UbS-a), da je predniku tužiteljice na ime dnevnog pirotehničkog dodatka u koeficijentu 0,007 za 335 dana rada na VSK Pađene isplaćeno 97.558,72 kn neto i stoga svega tuženik smatra da je tužbeni zahtjev u cijelosti neosnovan i predlaže isti odbiti u cijelosti.

4.1. Tuženik u odnesku od dana 24.9.2024.g. navodi da iz dokumentacije dostavljene tijekom postupka i očitovanja zapovjednika snaga za sanaciju satnika NŠ, je razvidno da je tužitelj u utuženom razdoblju bio raspoređen na dužnost PIROTEHNIČAR TEHNIČKE STRUKE u Zapovjedništvu za potporu, Bojna za opskrbu, Desetina za održavanje klasičnog UBS-a, da Pirotehničar tehničke struke je pripadnik Oružanih snaga RH koji je osposobljen i ovlašten za samostalni rad pri izvršenju zadaća prepoznavanja streljiva, granata, bombi, mina, itd. te za skladištenje i čuvanje, prevoženje i održavanje zaliha UBS-a, da je iz prethodno navedenog jasno vidljivo da prednik tužiteljice, kao pirotehničar tehničke službe nije nikada obavljao poslove razminiranja, pa niti na "VSK" Pađene, da postoji znatna razlika u obavljanju poslova razminiranja koje provode pioniri – pirotehničari i poslova koje obavljaju pirotehničari tehničke službe, te da se Zakon o humanitarnom razminiranju definitivno ne može primijeniti na oblik i način rada prednika tužiteljice koji da je bio angažiran na zadaći sanacije i čišćenja terena u VSK "Pađene", dakle, da je ostvario oblik rada na terenu što je vidljivo i iz oznake TR u dnevnim evidencijama radnog vremena, te da mu je za ovaj oblik rada i ostvarenih prekovremenih sati omogućeno korištenje slobodnih dana, a koji da su također razvidni iz dostavljenih evidencija. Tuženik ističe da je slčijedom navedenog radno vrijeme tužitelja kao djelatne vojne osobe – pirotehničara tehničke struke regulirano podzakonskim propisima Ministarstva obrane Republike Hrvatske donesenim temeljem lex specialis, a ne Zakonom o humanitarnom razminiranju koji da se primjenjuje isključivo na pionire – pirotehničare inženjerskih postrojbi, te istima radno vrijeme traje redovnih 8 sati dnevno. Tuženik ističe da prednik tužiteljice nije radio na poslovima razminiranja, a u kojem slučaju bi se na istog primjenjivao Zakon o humanitarnom razminiranju, proizlazi i iz pravomoćno okončanog postupka istog prednika tužiteljice u predmetima po tužbi za isplatu dodatka za rad u minskom polju I. kategorije, a koji dodatak pripada osobama sa zvanjem pionir

– pirotehničar, da je presudom Županijskog suda u Zagrebu pod posl.br. Gž R- 950/18-2 potvrđena presuda Općinskog suda u Šibeniku pod posl.br. Pr-20/15 kojom je odbijen zahtjev za isplatom traženog dodatka budući je utvrđeno da prednik tužiteljice nije bio raspoređen na radno mjesto pionir – pirotehničar niti na obavljanje poslova razminiranja, već je radio isključivo na sanaciji i čišćenju terena, a da isto proizlazi i iz presude Županijskog suda u Osijeku pod posl.br. Gž R-205/2019, Županijskog suda u Zagrebu pod posl.br. Gž R-1019/2018, Županijskog suda u Zagrebu pod posl.br. Gž R-995/2017 i Županijskog suda u Osijeku pod posl.br. Gž R-340/2022, pa da prednik tužiteljice nije radio na poslovima razminiranja, već isključivo na drugim zadaćama i poslovima na terenu, te da se na istog ni u kom slučaju ne mogu primijeniti odredbe Zakona o humanitarnom razminiranju koje reguliraju način i oblik rada pionira – pirotehničara.

5. U dokaznom postupku izvedeni su dokazi pregledom i čitanjem Rješenja o nasljeđivanju j.b. Boška Jurišića iz Solina broj O-2398/13, UPP/OS-116/13 od 10.1.2014.g. iza smrti DŠ, zahtjeva za mirno rješenje spora od 9.10.2014.g., Očitovanja MO OS RH, Zapovjednipštva za potporu "NOS PAĐENE" F od 16. siječnja 2015.g., Rješenja Ministarstva obrane, Oružane snage RH, Zapovjedništvo za potporu, Središnjice za upravljanje osobljem broj Klasa UP/I 805-03/12-01/1367, Ur.br.: 3522-0502-13-5 od 1.1.2013.g., Mjesečnog izvješća o ostvarenim satima rada za razdoblje od rujna 2011.god. do lipnja 2013.god., Mjesečnog izvješća o ostvarenim satima posebnih dodataka (dnevni pirotehnički dodatak) za razdoblje od rujna 2011.god. do lipnja 2013.god., Popis djelatnika angažiranih na zadaći sanacije terena u VSK "Pađene" za razdoblje rujan 2011. od., do lipnja 2013.god., Dnevnika radova na pregledu i sanaciji terena u VSK "Pađene" za razdoblje od rujna 2011.god. do lipnja 2013.god., Očitovanja zapovjednika snaga za sanaciju stn NŠ, platnih lista za utuženo razdoblje, Prijave o ozljedi na radu od 24.7.2013.g. i liječničkog izviješća o smrti za DŠ, Zapisnika o očevidu od 16.7.2013.g., nalaza vješaka dr. ĆŠ specijalista patološke anatomijei sudske medicine od 15.7.2013.g., Pravilnika o obuci i osposobljavanju pripadnika oružanih snaga RH za obavljanje poslova humanitarnog razminiranja vojnih objekata, od 27. travnja 2010.g., Pravilnika o dodatku n a plaću i načinu isplate plaće od 24. travnja 2008.g., Odluke o rasproedu tjednog i dnevnog radnog vremena djelatnih vojnih osoba, službenika i namještenika od 25. rujna 2009.g, Rješenja VSRH broj Rev- 2247/2019-2 od 13.10.2021.g., Presude ŽS u Zagrebu broj GžR-950/18 od 22.1.2019.g., Presude ŽS u Osijeku broj GžR-340/2022 od 18.7.2022.g., Presude ŽS u Zagrebu broj GžR-995/2017 od 18.2.2020.g., Presude ŽS u Zagrebu broj GžR-1019/2018 od 30.11.2020.g., Rješenja ŽS u Osijeiu broj GžR-205/2019 od 21.5.2020.g., presuda Županijskog suda u Splitu Gž R- 765/2021 od 16. rujnja 2021.g., Zapisnika OS u Šibeniku broj Pr-79/2015 od 1. veljače 2017.g. i 21. ožujka 2017.g., čitanjem iskaza saslušanih svjedoka BŠ, ŽŠ, NŠ i TŠ, Presude OS u Šibeniku broj Pr-95/2019 od 26.5.201.g., Presude ŽS u Splitu broj GžR-764/2021 od 10. prosinca 2021.g., očitovanja Ministarstva obrane, Oružane snage RH, KLASA: 562-01/13-01/01, URBROJ: 3520-S1-13 od 21. studenog 2013.g., zapisnika o vanjskom pregledu i obdukciji mrtvog tijela muškarca od 11. srpnja 2013.g., zapisnika o očevidu od 16. srpnja 2013.g., rješenja od 22.10.2013.g. KLASA:

UP/I-562-02/13-04/14, URBROJ:2181-04-03/07-13-07, prijave nesretnog slučaja za MŠ od dana 2. listopada 2013.g., prijave nesretnog slučaja za UŠ od dana 2. listopada 2013.g., nalaza i mišljenja VJEŠTAČENJA D od 20. listopada 2023.g.

6. Prije svega valja navesti da je u ovoj pravnoj stvari rješenjem od dana 22. veljače 2017.g. prekinut postupak do pravomoćnog okončanja postupka Pr- 79/2015, a istovrsnog ovosudskom, sve sukladno odredbi čl. 213 ZPP, te da je rješenjem ovog suda od dana 4. veljače 2022.g. nastavljeno raspravljanje pod novim poslovnim brojem Pr-43/2022, a nakon što je prethodno navedeni postupak pravomoćno okončan usvajanjem tužbenog zahtjeva u istovrsnoj pravnoj stvari, kao i da su za potrebe ove pravne stvari korišteni zapisnici o saslušanju svjedoka u tom predmetu.

7. Nadalje, pregledom i čitanjem Rješenja o nasljeđivanju j.b. Boška Jurišića iz Solina broj O-2398/13, UPP/OS-116/13 od 10.1.2014.g. iza smrti DŠ, razvidno je da je isti preminuo dana **.**.2013., a nasljednik istog temeljem navedenog rješenja je proglašenja njegova majka FŠ, radi čega se nalazi nesonovanim prigovor promašene aktivne legitiamcije u ovoj pravnoj stvari.

8. Pregledom Rješenja Ministarstva obrane, Oružane snage RH, Zapovjedništvo za potporu, Središnjice za upravljanje osobljem broj Klasa UP/I 805-03/12-01/1367, Ur.br.: 3522-0502-13-5 od 1.1.2013.g., utvrđeno je da je prednik tužiteljice, a skupnik DŠ, koji je bio raspoređen u ustrojstvenu jedinicu Zapovjedništvo za potporu, Bojna za opskrbu, 2. mješovita satnija za opskrbuu Trbounje, Vod za održavanje klase V Golubić, 2. desetina za održavanje streljiva i MES, na dužnosti zapovjednika desetine, premješten po potrebi službe i raspoređen u ustrojstvenu cjelinu Zapovjedništvo za potporu, Bojna za opskrbu, Pododredište za skladištenje MI-Trbounje, Desetinu za održavanje klasičnog UBS-A na dužnost stožernog narednika, time da je između ostalog obavljao i poslove razminiranja, na kojim poslovima i smrtno stradao.

9. Odredbom članka 3. Zakona o službi u oružanim snagama (dalje: ZOSOS) propisano je da su pripadnici oružanih snaga u smislu odredbe ovog Zakona: vojne osobe državni službenici i namještenici.

10. Odredbom članka 14. istog Zakona propisano je da o svim pitanjima koja nisu uređena ovim Zakonom ili propisima donesenim na temelju ovog Zakona primjenjuju se propisi o državnim službenicima i namještenicima, opći propisi o radu odnosno kolektivni ugovori sklopljeni u skladu sa njima.

11. Odredbom članka 97. st. 1. ZOSOS-a propisano je da djelatnoj vojnoj osobi, službeniku i namješteniku pripada povećana plaća za prekovremeni rad tj. rad dulji od punog radnog vremena, pod uvjetima i u iznosima koji su određeni općim propisima.

12. Odredbom članka 97. st. 2. ZOSOS-a propisano je da se na prekovremeni rad tj. rad dulji od punog radnog vremena ne primjenjuju vremenska ograničenja propisana općim propisima.

13. Odredbom članka 168. st. 1. ZOSOS-a propisano je da se plaća djelatnih vojnih osoba, službenika i namještenika sastoji od osnovne plaće i dodataka na plaću.

14. Dakle, članak 14. ZOSOS-a upućuje na supsidijamu primjenu propisa o državnim službenicima i namještenicima, te opće propise o radu na odnose koji nisu regulirani ZOSOS-oni.

15. Nadalje, odredbom članka 39. st. 1. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike propisano je uvećanje na plaće po osnovi za noćni rad 40 %, za prekovremeni rad 50 %, za rad subotom 25 %, nedjeljom 35 %, za rad u drugoj smjeni ukoliko službenik ili namještenik radi naizmjence ili najmanje dva radna dana u tjednu u prvoj i drugoj smjeni za 10 %, a za dvokratni rad s prekidom dužim od jednog sata 10 %, dok je odredbom stavka 2. tog članka propisano da se dodaci međusobno ne isključuju, a stavkom 3. da ukoliko službenik i namještenik radi na blagdane, neradne dane utvrđene Zakonom, te ukoliko radi na Uskrs ima pravo na plaću uvećanu za 50 %.

16. Kolektivni ugovor sklopili su Vlada Republike Hrvatske i Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika uz obveznu primjenu prava i obveza iz rada zaposlenika u tijelima državne vlasti.

17. Odredbom članka 194. Zakona o radu (dalje: ZR) propisano je da kolektivni ugovor obvezuje sve osobe koje su ga sklopile, te sve osobe koje su u vrijeme sklapanja ugovora bile ili su postale članovi udruge koja je sklopila kolektivni ugovor.

18. Nadalje, odredbom članka 9. ZR-a je propisano da ako je neko pravo iz radnog odnosa različito uređeno ugovorom o radu i sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, kolektivnim ugovorom ili zakonom, primjenjuje se na radnika najpovoljnije pravo, ako tim zakonom nije drugačije određeno.

19. Dakle, sukladno naprijed navedenim propisima, koji su bili na snazi u spornom periodu, tužitelj ima pravo na uvećanje plaće za noćni rad, prekovremeni rad, rad subotom, nedjeljom, smjenski rad, rad blagdanom i neradnim danima utvrđenim zakonom u cijelom utuženom periodu.

20. Naime, odredbom članka 40. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o službi u oružanim snagama RH (dalje: ZID ZOSOS-a) izmijenjena je odredba članka 97. ZOSOS-a tako da je u st. 1. točka 5. brisana, a dodan stavak 7. kojim je izričito propisano da će se dežurstvo kao rad dulji od punog radnog vremena koji se ne smatra prekovremenim radom, urediti rasporedom tjednog i dnevnog radnog vremena, a. dodaci za dežurstvo posebnim propisima kojima se uređuju dodaci na plaću.

21. Odredba o prekovremenom radu, odnosno o ograničavanju prekovremenog rada nema za intenciju uskratiti radniku pravo na isplatu za izvršeni prekovremeni rad, nego zaštiti radnika od prekomjernog fizičkog iscrpljivanja na način da poslodavcu ograniči prekovremeni radni angažman tužitelja, te propisuje obvezu poslodavca da o prekovremenom radu obavijesti inspektora rada. Dakle, ove odredbe propisane su radi sprječavanja štetnog utjecaja prekovremenog rada na zdravlje i radnu sposobnost radnika i poduzimanja propisanih mjera, sve do zabrane prekovremenog rada ako inspektor, nakon dostave nalaza i mišljenja ovlaštenog liječnika, ocijeni da prekovremeni rad štetno utječe na zdravlje i radnu sposobnost radnika. Ove odredbe ne isključuju pravo radnika da mu poslodavaca za odrađeni prekovremeni rad isplati plaću, odnosno dodatak na plaću za prekovremeni rad.

22. Tužiteljica je temeljem podataka dostavljenih od strane tuženika i provedenog vještačenja specificirala tužbeni zahtjev, odnosno razliku plaće prednika tužiteljice za utuženo razdoblje, a koja razlika obuhvaća neplaćene prekovremene sate rada na ime dežurstva, straže i razminiranja, koji su ostali neplaćeni nakon odbitka slobodnih dana odnosno sati.

23. Što se tiče razminiranja odredbom članka 27. Zakona o humanitarnoin razminiranju, konkretno, odredbom stavka 6. tog Zakona je propisano da pri ostvarivanju prava na plaću i drugih prava iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom, radno vrijeme iz stavka 5. ovoga članka smatra se punim radnim vremenom. Odredbom stavka 5. je propisano da pirotehničari tijekom radnog vremena, na poslovima neposrednog razminiranja u minskom polju, poslovima pretraživanja T1T poslovima tehničkog izviđa, mogu provesti najviše 5 sati u tijeku jednog radnog dana. Naposljetku, pirotehnički dodatak iz članka 4. Pravilnika o dodatku na plaću i načinu isplate plaće pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske ne isključuje pravo ne plaću za prekovremeni rad, te se smatra dodatkom i nije sastavni dio plaće.

24. Iz iskaza svjedoka BŠ (saslušan u istovrsnom postupku pred ovim sudom) proizlazi da mu je prednik tužiteljice bio kolega, a njihovi poslovi da su se sastojali od tehničkog izvida terena, izrade projektne dokumentacije, pretraživanja terena i onesposobljavanja i uništavanja pronađenih sredstava prilikom razminiranja, i ne samo mina nego i svih streljiva koja su pronađena, a da se radilo o jako opasnim poslovima, te da su imali i smrtnih slučajeva među kolegama i ranjavanja istih. U početku radno vrijeme da im nije bilo definirano, nego da se radilo prema zapovijedi zapovjednika, a da su radili , tj. znali raditi i do 12 sati dnevno, i to da je bilo do stradavanja pok. ĐŠ, a poslije njegovog stradavanja da se primjenjivalo radno vrijeme od 5 sati kako je predviđeno zakonom i iza toga razdoblja da više nisu radili preko 5 sati, a prije toga razdoblja da su imali prekovremenih sati i oni da im se nisu isplaćivali, a slobodne dane da bi koristili ako bi imali preko osam sati, a to na način da bi dva tjedna radili, a jedan bili slobodan, da je bila napravljena križaljka od strane načelnika glavnog stožera, koji je izdao zapovijed i po tome da bi slobodne dane dobili kako bi koga dopalo, a o tome da se vodila, naravno i evidencija. navodi da im nije bio plaćen onaj rad od 5 do 8 sati, te da su radili u timovima, a upravo zbog opasnosti i specifičnosti tog posla, a u timu da je bilo tri do četiri čovjeka. Što se tiče zaštitne opreme da su imali kompletnu opremu predviđenu zakonom o humanitarnom razminiranju, a sukladno tome da je s njima išao i kompletan liječnički tim sa doktorom, tehničarima i vozačem, a što da dovoljno govori o velikoj opasnosti tog posla.

25. Svjedok ŽŠ, također saslušan u istovrsnom postupku pred ovim sudom, iskazuje da je radio zajedno s prednikom tužiteljice na poslovima razminiranja u ovom utuženom razdoblju, da su bili djelatne vojne osobe, a koji da po Zakonu o humanitarnom razminiranju mogu provesti na takvim poslovima najviše 5 sati u tijeku jednog radnog dana, a oni da su radili osam, a nekad i 12 sati dnevno do stradavanja kolege ĐŠ, a nakon toga da su radili po Zakonu 5 sati, dakle, da je tužitelju ostala neisplaćena naknada za prekovremeni rad preko 5 sati. Inače, na to radno mjesto u Pađane da su došli po zapovjedi, a tu zapovijed da nisu mogli odbiti, a budući da se radi o stvari koja ugrožava građane i imovinu Republike Hrvatske. Također navodi da su koristili kompletnu zaštitnu opremu sukladno Zakonu o humanitarnom razminiranju, a u pratnji da su imali vozilo hitne pomoći.

26. Svjedok NŠ vezano uz predmet ovog spora navodi da je poslije havarije u vojno skladišnom kompleksu Pađane, a dana 13. rujna 2011.g., i kada je došlo do razlijetanja ubojitih sredstava u skladištu i oko skladišta, je načelnik glavnog stožera, a tada da je to bio general Š, donio zapovijed za stanje pune borbene pripravnosti za postrojbe Zapovjedništva za potporu dijelova Hrvatske kopnene vojske i dijelova Hrvatskog ratnog zrakoplovstva. Negdje 14. rujna 2011.g. da su se javili svi pirotehničari koji su nekad radili na havarijama, pa tako i tužitelj, a po zapovijedi načelnika glavnog stožera, a nakon toga temeljni zapovjednici da su pozivali djelatne vojne osobe na zadatak, a zadaća pirotehničara da je da pronalazi, prikuplja i zbrinjava ubojita sredstva. Prvi dani da su se radili od 8 sati ujutro do 12 sati, onda da je pauza bila 2 sata i onda da se radilo od 14 do 18 sati, dakle 8 sati dnevno i to da su bili prvi dani. Kada je završilo otvaranje ceste i željezničke pruge, onda da je izrađen plan sanacije i napisane su zapovjedi. Nakon tog da su otišli na odmor i slobodne dane i onda se nastavilo raditi sukladno planu sanacije, raditi puno radno vrijeme od 8 sati, a efektivno da su radili 5 sati što se tiče rada u polju, a druge aktivnosti da su se završavale do 16 sati toga dana. Što se tiče Zakona o humanitarnom razminiranju odredbe tog zakona da se ne odnose na ovaj tip djelatnosti, a za njih je vezan Zakon o službi u oružanim snagama. Po ovome zakonu u prvom ciklusu da je bilo prekovremenih, a kad su se formirali timovi onda da nije bilo prekovremenih, bilo je 8 sati dnevno, s tim da se petak radio do 12 sati, a zbog toga što su djelatnici putovali u razne dijelove Hrvatske, o tome da postoji i evidencija. Navodi da su oni putovali nedjeljom i tada ostvarivali terenski dodatak i slobodne dane, a sukladno o pravilniku i berivima oružanim snagama. Kada je kazao da se u konkretnom ne primjenjuje Zakon o humanitarnom razminiranju to dad je naveo stoga što se ovakav tehnički akcident ne može podvesti pod humanitarno razminiranje. Nadalje iskazuje da su bile tada dvije podskupine pirotehničara i to iz inženjerijske pukovnije HKV iz Karlovca i druga skupina pirotehničara tehničke službe iz ZZP i iz HRZ, a tužitelj da je bio iz ZZP-a i sukladno tada važećem pravilniku, a pošto su to namjenske organizirane snage, oni da su isplaćeni po rješenjima po mjestu rasporeda i za to vrijeme su ostvarivali normalnu plaću plus pirotehnički dodatak za svaki dan kada su radili u zagađenom sektoru. Pirotehničari tehničke struke da su imali koeficijent 0,7 %, a pirotehničari inženjerijske pukovnije su imali dodatak 1 %, pa da je dakle tužitelj imao 0,7 % dodatak plus terenski dodatak od polovice terenskog dodatka. Ova razlika dnevnog pirotehničkog dodatka da je zbog razlike u namjeni postrojbe. Inženjerijska pukovnija Hrvatske kopnene vojske da je koncipirana i osposobljena za pokretljivost i protupokretljivost oružanih snaga u obrani i napadu, svojim temeljnim postavljenjem su za to namijenjeni, da otvaraju minska polja u obrani ili u napadu ili u zapriječavanju u slučaju kontra napada, a pirotehničari tehničke struke da su osposobljeni i obučeni za održavanje svih vrsta ubojitih sredstava, sredstva kopnene vojske HRZ ili HRM. Napominje to da su pirotehničar i jedni i drugi bili dragovoljci na toj zadaći i da su uvijek mogli i otići, ukoliko su se smatrali preopterećenima i sl., a da se radilo o vrlo opasnom poslu i u pratnji da je bila uvijek nazočna i hitna pomoć, koja je pratila te timove. Naposljetku navodi da je, po njemu, svim djelatnicima po rješenjima i isplaćena plaća sukladno pravilnicima i nije ostalo neisplaćenih prekovremenih sati, da on tako misli, ali da ne može biti siguran. Ovaj ciklus da je trajao 3 godine i 8 mjeseci, radilo se o opasnome poslu, kako je proces odmicao, uvedeni su rasporedi da se radi dva tjedna, a jedan tjedan odmara, jer je teško zadržati na jednom mjestu i koncentraciju na duži period. Zadaća je ovo visokog rizika pa da je bilo i poginulih djelatnika i ranjenih. Navodi da su djelatnici inženjerijske pukovnije bili zajedno u grupama sa pirotehničarima i radili su na prikupljanju i zbrinjavanju ubojitih sredstava u prvoj fazi, a nakon toga, u drugoj fazi, da ostaju samo pirotehničari, jer ovi iz inženjerijske nisu dovoljno obučeni za taj daljnji rad na sanaciji čišćenja. Navodi da je prije eksplozije bilo 1700 tona ubojitih sredstava, a oni da su nakon eksplozije prikupili, zbrinuli i uništili do 350 tona ubojitih sredstava, mada se na terenu svašta nađe, pa i onih iz II. svjetskog rata, tako da kad se uđe u teren nikad da se ne zna što se može naći. Pirotehničari su nalazili ta sredstva, obilježavali ih, onesposobljavali i uništavali ih, a voditelji timova, kao što je bio tužitelj, da su donosili procjenu što se može, a što ne može ukloniti ili uništiti na licu mjesta i to se zove pretraživanje.

27. Svjedok TŠ, vezano uz predmet spora, navodi prvenstveno da postoje propisi koji reguliraju radno vrijeme pripadnika oružanih snaga, da je propisano isto tako kada i pod kojim uvjetnima pripadnik može koristiti slobodne dane odnosno naknadu za prekovremeni rad. Evidenciju radnog vremena da vode neposredni zapovjednici odnosno rukovodioci, a da postoje službe koje su dužne nadzirati evidenciju radnog vremena kao i ostvarivanje materijalnih prava na osnovi rada a na osnovi te evidencije. Koliko je njemu poznato, a svi nadzori da su to potvrdili, da nije bilo propusta u vođenju evidenciji niti korištenju slobodnih dana ukoliko su pripadnici radili prekovremeno. U konkretnom slučaju 5 sati rada da proističe iz Zakona o humanitarnom razminiranju po kojem se 5 sati neposrednog rada u minskom polju smatra punim radnim vremenom. Taj zakon da se odnosi na inženjerijske postrojbe HV koje provode poslove humanitarnog razminiranja u vojnim objektima. Tužitelj da je bio pirotehničar tehničke službe pa dakle da nije bio pripadnik inženjerijske postrojbe što znači da se na njega odnose propisi o radnom vremenu u oružanim snagama, a ne ovaj zakon na koji se on poziva. U konkretnom slučaju kad se desila nesreća u Pađenima, da je došlo do razbacivanja velikog broja neeksplodiranog streljiva i trebalo je na udaljenosti od nekoliko kilometara od mjesta eksplozije u što kraćem vremena pristupiti uklanjanju tog neeksplodiranog streljiva a kako bi se prije svega zaštitilo civilno stanovništvo. Zbog toga da je odredio satnika NŠ da okupi potreban broj pirotehničara i krenu u sanaciju odnosno uklanjanje tog streljiva, prije svega kako bi se omogućio promet po državnoj cesti, željezničkoj pruzi i drugim objektima gdje se očekivalo okupljanje ili boravak većeg broja civilnog stanovništva. Prvih nekoliko dana, dok se nisu u potpunosti organizirali da se radilo duže a da li je to duže od 5 ili 8 sati da ne može tvrditi, ali nakon toga da su uspostavili sustav gdje se radilo do 5 sati dnevno a nekad i kraće ovisno o vremenskim uvjetima. Uvijek da je inzistirao da svi pripadnici moraju ostvariti svoja materijalna prava sukladno propisima, pa tako i u konkretnom slučaju. Nikad da ga niti jedna služba unutar oružanih snaga nije upozorila da je bilo kršenja tih propisa, jer bi u protivnom sigurno poduzeo odgovarajuće mjere, a ono što zna da jeste to da je satnik NŠ vodio evidenciju i da je djelatnicima davao odgovarajući broj slobodnih dana sukladno radu, a ponekad i više od toga pogotovo ako im je trebao neki slobodni dan iz nekih privatnih razloga, te dodaje i to da nitko od pirotehničara nije na zadaći bio po osnovi prisile ili zapovijedi jer svaki pirotehničar je dužan prije nego što krene na zadaću osobno potpisati jedna obrazac u kojem on izjavljuje da se osjeća sposobnim izvršiti zadaću. U ovoj akciji F da su sudjelovale dvije različite postrojbe i dvije različite djelatnosti. Prvo inženjerijska postrojba da po svojoj namjeni je osposobljena za uklanjanje minskog polja, a minsko polje da je unaprijed planirana i postavljena eksplozivna zapreka o kojoj pioniri pirotehničari ne znaju o kojoj vrsti mina se radi. S druge strane pirotehničari tehničke službe da su osposobljeni za održavanje, skladištenje, čuvanje i uklanjanje ubojnih sredstava koje se nalazi u skladištima oružanih snaga. Dakle to da je njima poznato streljivo i znaju kako ga zbrinuti a da pri tome ne ugroze sebe ili druge oko sebe. S obzirom na kratko vrijeme i veliku površinu u Pađenima da su zatražili pomoć od inženjerijske postrojbe Hrvatske kopnene vojske, te su formirane grupe u kojim su se nalazili pioniri tehničari, nekoliko njih te jedan pirotehničar tehničke službe, a to zato što pioniri pirotehničari nisu bili osposobljeni za uklanjanje streljiva koje se nalazilo u skladištu. Inače, prilikom uklanjanja streljiva uz timove uvijek da je bilo i jedno medicinsko vozilo,a to stoga što postoji pravilnik o medicinskom zbrinjavanju gdje je jasno propisano koja vojna zadaća zahtijeva određenu vrstu medicinske potpore, a u konkretnom da je djelovao puni zdravstveni tim i ponekad jedan a ponekad više timova obzirom na opasnost i propis koji je zahtijevao takvu organizaciju zdravstvene potpore. Cijelo vrijeme trajanja te akcije da su djelovali ti zdravstveni timovi i to pune tri godine i sedam mjeseci, a ukoliko iz nekog razloga zdravstveni tim nije mogao biti nazočan onda da se taj dan nije radilo. Navodi i da su periodično imali i psihološke procjene timova pirotehničara a kako bi se utvrdila i sa stručne strane njihova sposobnost, a opet da je odluka bila na pirotehničaru da li će taj dan pristupiti izvršenju zadaće.

28. Ocjenom ovako izvedenih dokaza, kako pojedinačno, tako u njihovoj ukupnosti, proizlazi da je prednik tužiteljice bio djelatna vojna osoba, da se prema odredbama Zakona o humanitarnom rarzminiranju i to čl. 27.st. 5. i 6. Zakona na poslovima pretraživanja ili poslovima tehničkog izvida, a koje poslove je prednik tužiteljice u utuženom razdoblju i obavljao, može provesti najviše pet sati u tijeku jednog radnog dana, a radno vrijeme od 5 sati u minskom polju da se računa kao puno radno vrijeme upravo na temelju st.5. čl. 27 Zakona, a da je prednik tužiteljice proveo na tim poslovima u utuženom razdoblju i više od tih 5 sati dnevno.

29. Budući da se vrijeme provedeno na poslovima humanitarnog razminiranja u trajanju od 5 sati smatra punim radnim vremenom (čl. 27. st. 6. ZHR), to u smislu citiranih odredaba znači da svako vrijeme provedeno na radu preko tog vremena u jednom danu predstavlja prekovremeni rad u slučaju kad je rad organiziran u radnom tjednu od ponedjeljka do petka. Drugim riječima, u takvoj situaciji, rad od pet sati na poslovima humanitarnog razminiranja dnevno ekvivalentan je redovnom radu na ostalim poslovima od osam sati dnevno.

30. Iz naprijed navedenog proizlazi da svaki rad na ostalim poslovima, odrađen nakon pet sati dnevnog rada na humanitarnom razminiranju predstavlja prekovremeni rad, u smislu citiranih odredaba, o čemu je i u konkretnom slučaju riječ.

31. Temeljem navedenog, kao i svih propisa koji su bili na snazi kroz utuženo razdoblje, te regulirali predmetnu materiju, ovaj sud tužbeni zahtjev tužiteljice nalazi osnovanim i navedeni rad prednika tužiteljice ocijenjuje kao prekovremeni rad i za to mu valja dosuditi neisplaćene dodatke na plaću.

32. Radi utvrđenja visine potraživanja provedeno je financijsko vještačenje koje je povjereno [obrt], a kojem ovaj sud u cijelosti poklanja vjeru kao stručnom i nepristranom i iz kojeg proizlazi da se potraživanje tužiteljice odnosi na razdoblje od 14.09.2011. do 10.07.2013. (dan pogibije prednika tužiteljice), da se u dopisu MORH-a, Oružane snage RH, Zapovjedništva za potporu „Nos Pađene“ – od 16. siječnja 2015. početak spornog razdoblja na poslovima razminiravanja za koje se traži isplata prekovremenih sati bio nakon eksplozije, uzrokovane šumskim požarom izvan skladišnog kompleksa koja se dogodila u VSK „Pađene“ 13. rujna 2011., sukladno zapovijedima i Planu sanacije kao i prioritetnim zahtjevima „Kriznog stožera“ pristupilo se izvidu terena kao i neposrednom prikupljanju i uklanjanju neeksplodiranih UbS i dijelova NUS i UbS, da su navedene poslove provodili pirotehničari tehničke službe OSRH, da spisu prileži dopis MORH-a, Oružane snage RH, Zapovjedništvo za potporu VP 3520 Velika Buna, upućen dana 21.11.2013. HZ MIO RH u kojem se navodi da je dana 10.07.2013. godine u 10,40 sati, prednik tužiteljice prilikom razminiranja terena u vojno-skladišnorn kompleksu „Pađane“ u naselju Pađane, uslijed nekontrolirane eksplozije zaostalog minsko-eksplozivnog sredstva na koji se nije moglo utjecati, zadobio višestruke teške tjelesne ozljede, od kojih je istog dana u 15,15 sati preminuo u Općoj bolnici u Kninu, da je tužena za potrebe ovog postupka dostavila dokaze koji su se tražili za potrebe vještačenja i koji su vještaku poslužili za izračun neisplaćenog prekovremenog rada, i to mjesečno izvješće o ostvarenim satima rada za razdoblje od rujna 2011.god. do lipnja 2013.god., mjesečno izvješće o ostvarenim satima posebnih dodataka (dnevni pirotehnički dodatak za razdoblje od rujna 2011.god. do lipnja 2013.god., Popis djelatnika angažiranih na zadaći sanacije terena u VSK "Pađene" za razdoblje od rujna 2011.god. do lipnja 2013.god., Dnevnik radova na pregledu i sanaciji terena u VSK "Pađene" za razdoblje od rujna 2011.god. do lipnja 2013.god., Očitovanje zapovjednika snaga za sanaciju stn NŠ i platne liste za utuženo razdoblje.

32.1. Vještak je u izračunu vrijednosti neisplaćenog prekovremenog rada koristio istu metodologiju kakvu je koristio i sam tuženik koji je u pravomoćno presuđenom predmetu Pr-95/2019 tužitelja VŠ, koji je radio na istim poslovima i u isto vrijeme kao i prednik tužitelja, a to je da je utvrdio broj dana provedenog na terenskom radu (TR) na poslovima razminiravanja i koji su isplaćeni u platnim listama po osnovu dnevnog pirotehničkog dodatka, te je u tabeli vještačenja utvrđeno da je prednik tužiteljice PŠ, proveo 1.005 prekovremenih sati na poslovima razminiravanja u vrijednosti od 70.122,89 kn bruto, a broj prekovremenih sati je utvrđen kao razlika više od 5 sati rada u jednom danu, jer se 5 sati rada ssukladno čl.27.st.5. Zakona o humanitarnom razminiranju smatra kao puno radno vrijeme od 8 sati rada.3

32.2. Iz nalaza i mišljenja vještaka proizlazi da je prednik tužiteljice DŠ u utuženom razdoblju od 14. rujna 2011. do 10. srpnja 2013. (dan pogibije) proveo ukupno 1.005 sati prekovremenog rada, u vrijednosti od 70.122,89 kn/9.306,91 EUR ili po mjesecima kako je to prikazano u tabeli, na koju se stranke upućuju radi nepotrebnog ponavljanja, sve s dospijećem svakog pojedinačnog mjesečnog iznosa 10-og u mjesecu za prethodni mjesec.

33. Sukladno gornjem nalazu vještaka tužiteljica je i prezicirala svoj tužbeni zahtjev koji ovaj sud nalazi osnovanim, radi čega svega je presudio kao u toč.

I. izreke ove presude.

34. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl.151., čl.154.st.1. i 164. ZPP-a, te Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, pa je tužitelju priznat trošak koji je isti imao na ime zastupanja po kvalificiranom punomoćniku, i to za sastav za sastav tužbe u iznosu od 200,00 Eura, za sastav odgovora na žalbu - 200,00 Eura, za sastav tri podneska - 600,00 Eura, za zastupanje na osam ročišta - 1.600,00 Eura, odnosno ukupno 2.600,00 Eura, a uvećano za 25% PDV od 650,00 Eura i trošak vještačenja od 600,00 Eura, sveukupan parnični trošak tužiteljice iznosi 3.850,00 Eura, koji iznos je tužena dužna naknaditi tužiteljici na način pobliže opisan u toč. II. izreke.

U Šibeniku, dana 16. prosinca 2024.g.

Sudac:

Silvana Klisović

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove je presude dopuštena žalba u roku od 15 dana od obavljene dostave iste. Stranci uredno obaviještenoj o ročištu objave rok za žalbu teče od dana objave, dok stranci koja nije uredno obaviještena o ročištu objave rok za žalbu teče od dana primitka ovjerenog prijepisa iste. Žalba se podnosi pismeno putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku, a o žalbi odlučuje Županijski sud iz čl. 4. st. 3. Zakona o područjima i sjedištima sudova ("Narodne novine"128/14) i čl. 51. st. 1. Pravilnika u radu u sustavu eSpis ("Narodne novine" 35/15).

DN-a: sadržana na zapisniku ročišta na kojem je presuda objavljena