REPUBLIKA HRVATSKA

TRGOVAČKI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Trg J. F. Kennedyja 11

R1-278/2024-7

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Trgovački sud u Zagrebu, po sutkinji Dini Jellin, u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja ICE EUROTRANSPORT d.o.o., Karlovac, Kaštel 55, OIB: 52606894456, kojeg zastupaju punomoćnik Siniša Babić, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Babić & Brborović i partneri j.t.d., Zagreb, protiv protivnika osiguranja FURWA d.o.o., Karlovac, Kaštel 55, OIB: 73712142131, radi prijedloga za određivanje privremene mjere, dana 16. prosinca 2024.

r i j e š i o  j e

I. Odbija se prijedlog predlagatelja osiguranja od 27. studenoga 2024., dopunjen 2. prosinca 2024., radi osiguranja nenovčane tražbine na povrat zadužnice br. OV- 5534/2024, solemnizirane 30. srpnja 2024., po javnoj bilježnici Nini Bubaš Maličić, koja glasi na iznos od 90.000,00 EUR, kojim predlagatelj osiguranja traži da sud zabrani protivniku osiguranja poduzimanje radnji radi naplate navedene zadužnice, kao neosnovan.

II. Odbacuje se zahtjev predlagatelja osiguranja za naknadu troškova postupka osiguranja sa zateznim kamatama, kao nedopušten.

Obrazloženje

1. Predlagatelj osiguranje je 27. studenoga 2024. podnio prijedlog za osiguranje nenovčane tražbine na povrat zadužnice br. OV-5534/2024, solemnizirane 30. srpnja 2024., po javnoj bilježnici Nini Bubaš Maličić, koja glasi na iznos od 90.000,00 EUR. Pozvao se na čl. 346. st. 1. Ovršnog zakona. U odnosu na vjerojatnost postojanja tražbine naveo je da je 18. srpnja 2024. zaključen ugovor o zakupu poslovnog prostora kojim su ugovorena prava i obveze između predlagatelja osiguranja, kao zakupodavca i protivnika osiguranja, kao zakupnika poslovnog prostora. Ugovor je potpisan i solemniziran istoga dana po javnoj bilježnici Nini Bubaš Magličić. Po sklapanju ugovora, u ime protivnika osiguranja, osnivač protivnika osiguranja Furwa Furnierkanten GmbH predlagatelju osiguranje je platio depozit u iznosu 6 mjesečnih zakupnina, odnosno 90.000,00 EUR na temelju čega je predlagatelj osiguranja izdao protivniku osiguranja predmetnu zadužnicu na isti iznos. Međutim, nakon sklapanja ugovora, a prije preuzimanja posjeda predmetnog poslovnog prostora, direktor protivnika osiguranja g. G počeo se neprofesionalno ponašati na način da je suprotno sklopljenom ugovoru i načelu savjesnosti i poštenja najavljivao da neće ispuniti svoje ugovorne obveze te da će odustati od ugovora ili da će protivnika osiguranja odvesti u stečaje. Ukazuje na SMS poruke direktora protivnika osiguranja od 10. listopada 2024. te WhatsApp poruke od 17. listopada 2024. Objašnjava da iz navedenog proizlazi namjera direktora protivnika osiguranja da želi neosnovano odustati od ugovora, a o čemu postoje svjedoci GJ i LJ. Poziva se na čl. 359. st. 1. i 3. Zakona o obveznim odnosima. Zbog navedenog, predlagatelj osiguranja je protivniku osiguranja ostavio primjereni rok da pribavi sredstva osiguranja, što je protivnik osiguranja kategorički odbio, pa je predlagatelj osiguranja 18. studenoga 2024. raskinuo ugovor. Uz navedeno, predlagatelj osiguranja je uz dopis od 18. studenoga 2024. izjavio i prijeboj dospjelih tražbina i to pretrpljene štete uslijed raskida do iznosa od 90.000,00 EUR zaprimljenog depozita, dok će preostalu štetu potraživati pred sudom. S obzirom da je predlagatelj osiguranja krivnjom protivnika osiguranja raskinuo ugovor 18. studenoga 2024., to je na temelju čl. 368. Zakona o obveznim odnosima ovlašten potraživati povrat onoga što je po ugovoru ispunio, između ostalog i povrat zadužnice. Stoga, objašnjava predlagatelj osiguranja da učinio vjerojatnim postojanje svoje nenovčane tražbine. Nadalje, u odnosu na vjerojatnost nastanka nenadoknadive štete, predlagatelj osiguranja navodi da je protivnik osiguranja dopisom od 22. studenoga 2024., žurno i hotimice, svjestan činjenice da je ugovor već raskinut, neosnovano izjavio raskid već raskinutog ugovora, sve kako bi iscenirao razloge za nezakonitu naplatu po zadužnici, a čime mu je i zaprijetio. Prema javno dostupnim podacima protivnik osiguranja je novoosnovano trgovačko društvo, osnovano 1. srpnja 2024., nema prihode, niti značajnije imovine, ima temeljni kapital svega 2.500,00 EUR, a depozit nije uplatio protivnik osiguranja, već njegov osnivač. Stoga, zaključuje predlagatelj osiguranja izvjesno i neovlaštenom aktivacijom zadužnice predlagatelj osiguranja nikada više ne bi mogao povratiti iznos od 90.000,00 EUR. Pritom, ukazuje predlagatelj osiguranja da protivnik osiguranja nema nekretnine te da se zakonski zastupnik protivnika osiguranja nesavjesno ponaša i prijeti da će protivnika osiguranja odvesti u stečaj. Poziva se na rješenje Visokog trgovačkog sud RH, posl. br. Pž-459/2022-4 od 31. svibnja 2022. te predlaže da sud ne dostavlja prijedlog za osiguranje na odgovor protivniku osiguranja te da ne zakazuje ročište. Objašnjava da će nakon dostave prijedloga, protivnik osiguranja poduzeti radnje radi naplate zadužnice i to već 2. prosinca 2024. Slijedom iznesenog, predlaže da sud, radi osiguranja nenovčane tražbine na povrat zadužnice, zabrani protivniku osiguranja poduzimati radnje radi naplate predmetne zadužnice.

2. Sud je prijedlog za osiguranje od 27. studenoga 2024. poslao protivniku osiguranja, te je navedeni otpravak do trenutku donošenja ove odluke vraćen s naznakom "nepoznat". S obzirom na to da se u ovoj pravnoj stvari o hitnom predmetu, a da istovremeno uvidom u sudski registar proizlazi da je adresa sjedišta protivnika osiguranja upravo adresa na koju je sud i slao pismeno, a koja dostava je vraćena s naznakom "nepoznat", to je sud odlučio donijeti ovo rješenje i bez uredne dostave za protivnika osiguranja, odnosno očitovanja protivnika osiguranja.

3. Rješenjem od 29. studenoga 2024. (listovi 53. – 55. spisa) sud je pozvao predlagatelja osiguranja na dopunu prijedloga za osiguranje od 27. studenoga 2024. na način da u prijedlogu za osiguranje naznači vrijednost predmeta spora.

4. Predlagatelj osiguranja je dopunio prijedlog za osiguranje 2. prosinca 2024. na način da je naznačio vrijednost predmeta spora u iznosu od 1.327,22 EUR (list 56. spisa).

5. Sud je pročitao ugovor o zakupu poslovnog prostora sklopljen između predlagatelja osiguranja i protivnika osiguranja od 18. srpnja 2024. (listovi 8. – 18. spisa), e-mail korespondenciju (listovi 19. i 20.; 42. i 43. spisa), izvadak iz sudskog registra za protivnika osiguranja (listovi 33. – 35. spisa), ispis sa pretraživanja popisa nekretnina za protivnika osiguranja (listovi 36. i 37. spisa).

Sud je također pročitao i presudu Visokog trgovačkog suda RH, posl. br. Pž- 459/2022-4 od 31. svibnja 2023. (listovi 44. – 47. spisa).

6. Prijedlog za određivanje privremene mjere je neosnovan.

7. Prema odredbi iz čl. 341. st. 2. Ovršnog zakona („Narodne novine“, broj: 112/12, 25/13, 93/14, 55/16-odluka USRH, 73/17, 131/20 ,114/22 i 6/24 – dalje u tekstu: OZ) u prijedlogu za određivanje privremene mjere predlagatelj osiguranja mora istaknuti zahtjev u kojem će točno označiti tražbinu čije osiguranje traži, odrediti kakvu mjeru traži i vrijeme njezina trajanja te, kada je to potrebno, sredstva osiguranja kojima će se privremena mjera prisilno ostvariti te predmet osiguranja, uz odgovarajuću primjenu pravila tog Zakona o sredstvima i predmetu ovrhe. U prijedlogu se moraju navesti činjenice na kojima se temelji zahtjev za određivanje privremene mjere te predložiti dokaze kojima se ti navodi potkrepljuju. Predlagatelj osiguranja dužan je te dokaze, po mogućnosti, priložiti uz prijedlog.

8. S navedenim u vezi, prijedlog za određivanje privremene mjere od 27. studenoga 2024., dopunjen 2. prosinca 2024., sadrži sve elemente propisane odredbom iz čl. 341. st. 2. OZ-a.

9. Prema odredbi iz čl. 346. st. 1. OZ-a privremena mjera radi osiguranja nenovčane tražbine može se odrediti ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine, zatim ako učini vjerojatnim i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarivanje tražbine, osobite time što bi promijenio postojeće stanje stvari, ili ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.

10. U odnosu na utvrđivanje vjerojatnosti postojanja tražbine sud je, među ostalim, pročitao ugovor o zakupu poslovnog prostora sklopljen između stranaka 18. srpnja 2024. (listovi 8. – 18. spisa). Navedenim ugovorom predlagatelj osiguranja, kao zakupodavac, daje u zakup protivniku osiguranja, kao zakupniku, nekretninu upisanu u zemljišne knjige Općinskog suda u Karlovcu, zemljišnoknjižni odjel Karlovac i to zk. čbr. [katastarska čestica] (br. D.L. 54) hala, Kaštel površine 2471 m2, dvorište površine 4131 m2, Kaštel, ukupne površine 6602 m2, upisano u zemljišnoknjižni uložak [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (preambula navedenog ugovora, čl. 2. st. 1. ugovora). Predmetni ugovor o zakupu sklopljen je na razdoblje od 5 godina (čl. 3. st. 1. ugovora). Također, stranke su suglasno utvrdile da je predlagatelj osiguranja upoznao protivnika osiguranja da se u trenutku sklapanja ugovora u dijelovima predmetne nekretnine nalaze drugi zakupci te se predlagatelj osiguranja obvezao odmah po primitku depozita otkazati sve druge postojeće ugovore o zakupu te nekretninu, slobodnu od osoba i stvari, predati u posjed zakupniku u roku od najviše tri mjeseca od dana primitka depozita (čl. 4. st. 1. ugovora). Navedeno sve ukoliko protivnik osiguranja samostalno ne postigne sporazum sa sadašnjim zakupnikom o zadržavanju stvari u predmetnoj nekretnini (čl. 4. st. 1. ugovora). Između stranaka je dogovoreno da će protivnik osiguranja predlagatelju osiguranja plaćati zakupninu u iznosu koji je zacrnjen te stoga nije čitak (čl. 5. st. 1. ugovora). Zakupnina će se plaćati mjesečno najkasnije do 10. -tog dana u mjesecu za tekući mjesec (čl. 5. st. 3. ugovora). Nadalje, za osiguranje urednog ispunjenja obveza preuzetih ovim ugovorom, protivnik osiguranja se obvezao u roku od 8 radnih dana od dana sklapanja ugovora uplatiti predlagatelju osiguranja depozit u iznosu od 6 mjesečnih zakupnina (čl. 8. st. 1. ugovora). Pritom je rok za uplatu depozita bitan sastojak ugovora te u slučaju da protivnik osiguranja ne uplati depozit u ugovornom roku, ugovor se raskida po sili zakona (čl. 8. st. 2.). Također, između stranaka je ugovoreno da ugovor o zakupu prestaje istekom vremena, sporazumom stranaka ili raskidom, odnosno otkazom (čl. 11. st. 1. ugovora). Svaka ugovorna strana ima pravo jednostrano raskinuti ukoliko druga strana ne izvršava ili krši obveze utvrđene ugovorom ili Zakonom o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora i to na način da se druga ugovorna strana obavijesti o neizvršenju ili kršenju te da joj se da rok za izvršenje obveze (čl. 11. st. 2. ugovora). Ugovorne stranke suglasno su utvrdile da nijedna od ugovornih strana nema pravo otkazati predmetni ugovor prve dvije godine (čl. 11. st. 3. ugovora).

11. Iz SMS poruke, za koju predlagatelj osiguranja tvrdi da ju je poslao zz protivnika osiguranja (list 19. spisa) proizlazi da protivnik osiguranja predlaže sporazumni raskid ugovora, bez ulaženja u posjed, a da predlagatelju osiguranja u tom slučaju plati 15.000,00 EUR.

12. Nadalje iz WhatsApp poruke zz protivnika osiguranja (list 20. spisa) proizlazi da protivnik osiguranja predlaže plaćanje i većeg iznosa, pa tako iznosa od 30.000,00 EUR.

13. Iz dopisa predlagatelja osiguranja protivniku osiguranja od 29. listopada 2024. (listovi 21. – 24. spisa) proizlazi da se predlagatelj osiguranja obraća protivniku osiguranja, navodeći historijat njihovog međusobnog odnosa, ukazujući da je protivnik osiguranja 22. listopada 2024. unio veći broj strojeva u poslovni prostor te da je predlagatelj osiguranja 22. listopada 2024. pristao da se izvrši primopredaja predmetnog poslovnog prostora ali da do primopredaje nije došlo zbog čega je sastavljen zapisnik. Usprkos navedenom, predlagatelj osiguranja pribavio je niz isprava koje je dostavio protivniku osiguranja uz navedeni dopis. U dopisu predlagatelj osiguranja ističe da je spreman izvršiti konačnu primopredaju posjeda poslovnog prostora nakon što mu protivnik osiguranja da dodatna sredstva osiguranja da će ispuniti svoje ugovorne obveze.

14. Nadalje, uvidom u dopis predlagatelja osiguranja protivniku osiguranja od 19. studenoga 2024. (list 25. - 27. spisa) proizlazi da predlagatelj osiguranja raskida ugovor o zakupu poslovnog prostora od 18. srpnja 2024. jer protivnik osiguranja nije pribavio zatražena sredstva osiguranja. Ujedno, predlagatelj osiguranja u navedenom dopisu ističe da dostavlja izjavu o prijeboju kojom prebija svoju tražbinu s uplaćenim depozitom. Predlagatelj osiguranja objašnjava da je njegova tražbina sva šteta koja će nastati predlagatelju osiguranja zbog neosnovanog odustanka od ugovora.

15. Dopisom protivnika osiguranja predlagatelju osiguranja od 22. studenoga 2024. (listovi 28. – 30. spisa) vidljivo je da protivnik osiguranja odgovara predlagatelju osiguranja na način da osporava raskid ugovora predlagatelja osiguranja od 19. studenoga 2024., navodi da je ugovor o zakupu i dalje na snazi te da sada protivnik osiguranja raskida ugovor o zakupu jer predmetna nekretnina nije predana u posjed u roku od tri mjeseca po uplati depozita, odnosno najkasnije do 22. studenog 2024.

16. Dopisom Furwa Furnierkanten GmbH od 22. studenoga 2024. navedeno trgovačko društvo, osnivač protivnika osiguranja, poziva predlagatelja osiguranja na povrat uplaćenog depozita od 90.000,00 EUR (listovi 38. i 39. spisa).

17. Iz e-mail korespondencije od 16. listopada 2024. (listovi 42. i 43. spisa) vidljivo je da je predlagatelj osiguranja, od strane zz protivnika osiguranja, obavješten o uplati depozita 22. srpnja 2024. te da poziva predlagatelja osiguranja da, za potrebe prijenosa režijskih troškova, dostavi potrebne podatke.

18. Dakle, ukratko predlagatelj osiguranja tvrdi da ima, na razini vjerojatnosti, nenovčanu tražbinu prema protivniku osiguranja na povrat zadužnice br. OV- 5534/2024 od 30. srpnja 2024., ispunjene na iznos od 90.000,00 EUR. Predlagatelj osiguranja objašnjava da je izdao zadužnicu protivniku osiguranja kada mu je protivnik osiguranja, odnosno osnivač protivnika osiguranja, u ime i za račun protivnika osiguranja, uplatio iznos depozita od 90.000,00 EUR. Ujedno, predlagatelj osiguranja tvrdi da se obratio protivniku osiguranja da mu zbog ponašanja zz protivnika osiguranja (ponašanje suprotno načelu savjesnosti i poštenja, želja za prestankom ugovornog odnosa te upozorenja da će protivnika osiguranja odvesti u stečaj) izda dodatna osiguranja za ispunjenje ugovorne obveze te mu je za to dao rok. S obzirom na to da protivnik osiguranja nije dao dodatna osiguranja predlagatelju osiguranja, po pozivu od 29. listopada 2024., to je, tvrdi predlagatelj osiguranja, dopisom od 18. studenoga 2024. raskinuo ugovor o zakupu zbog nedostave sredstva osiguranja te je ujedno izjavio prijeboj svog novčanog potraživanja na ime naknade štete nastale predlagatelju osiguranja zbog prestanka ugovornog odnosa te uplaćenog iznosa depozita.

19. Iz ugovora o zakupu poslovnog prostora od 18. srpnja 2024. (listovi 8. – 18. spisa) ne proizlazi da su stranke dogovorile ikakva dodatna sredstva osiguranja, pa tako ne proizlazi da su stranke između sebe dogovorile obvezu protivnika osiguranja na dostavu dodatnih sredstava osiguranja na koja je zvao predlagatelj osiguranja protivnika osiguranja dopisom od 18. srpnja 2024. Stoga je pozivanje predlagatelja osiguranja iz dopisa od 18. srpnja 2024. da mu protivnik osiguranja da sredstva osiguranja da će ispuniti svoje ugovorne obveze samo radnja jedne stranke, ovdje konkretno predlagatelja osiguranja, a nije nešto što je između stranaka dogovoreno i oko čega su suglasno postigle volju za ugovaranjem.

20. Predlagatelj osiguranja se u dopisu od 18. srpnja 2024. poziva na odredbu iz čl. 359. st. 1. Zakon o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj: 35/2005., 41/2008., 125/2011., 78/2015., 29/2018., 126/2021., 114/2022., 156/2022. i 155/2023. – dalje u tekstu: ZOO) kojom je propisano da ako je ugovoreno da prvo jedna strana ispuni svoju obvezu, pa se nakon sklapanja ugovora materijalne prilike druge strane pogoršaju u toj mjeri da je neizvjesno hoće li ona moći ispuniti svoju obvezu, ili ako ta neizvjesnost proizlazi iz drugih ozbiljnih razloga, strana koja se obvezala da prva ispuni svoju obvezu može odgoditi njezino ispunjenje dok druga strana ne ispuni svoju obvezu ili dok ne dade dovoljno osiguranje da će je ispuniti.

21. S navedenim u vezi, predlagatelj osiguranja se u dopisu od 18. srpnja 2024. poziva se i na odredbu čl. 359. st. 3. ZOO-a kojom je propisano da u tim slučajevima strana koja se obvezala prva ispuniti svoju obvezu može zahtijevati da joj se osiguranje dade u primjerenom roku, a poslije proteka roka bez rezultata, može raskinuti ugovor. 22. Iz navoda predlagatelja osiguranja, kao i svih isprava u spisu, proizlazi da je osnivač protivnika osiguranja, u ime i za račun protivnika osiguranja, predlagatelju osiguranja uplatio iznos od 90.000,00 EUR. Takvu uplatu osnivač protivnika osiguranja izvršio je postupajući, u ime i za račun protivnika osiguranja, a po odredbi iz čl. 8. st. 1. ugovora o zakupu od 18. srpnja 2024., kojom se protivnik osiguranja obvezao u roku od 8 radnih dana od sklapanja ugovora uplatiti predlagatelju osiguranja depozit u iznosu od 6 mjesečnih zakupnina. Valja navesti da sam predlagatelj osiguranja uplatu iznosa od 90.000,00 EUR naziva uplatom iznosa depozita. Time valja zaključiti da je protivnik osiguranja prvi ispunio obvezu i to ugovornu obvezu iz odredbe čl. 8. st. 1. ugovora o zakupu (posebice uvid u list 12. spisa).

23. Sa navedenim u vezi, predlagatelj osiguranje ne navodi i ne obrazlaže kako su se prilike pogoršale, dok istovremeno iz spisa proizlazi da zz protivnika osiguranja nudi uplatu iznosa od 15.000,00 EUR, a zatim i iznosa od 30.000,00 EUR.

24. Stoga neosnovano navodi predlagatelj osiguranja da je on dužan prvi ispuniti ugovornu obvezu jer je upravo jedna od ugovornih obveza bila i uplata depozita, a što je očito, prema navodima predlagatelja osiguranja, kao i sadržaju svih isprava u spisu, učinio prvi protivnik osiguranja, odnosno konkretno osnivač protivnika osiguranja, u ime i za račun protivnika osiguranja.

25. Stoga je sljedeća ugovorna obveza, po ugovoru o zakupu, bila na predlagatelju osiguranja, a to je predaja u posjed nekretnine dane, odnosno uzete u zakup, a što je bilo u roku od najviše tri mjeseca od dana primitka predmetnog depozita iz čl. 8. ugovora (čl. 4. st. 1. ugovora, posebice uvid u list 9. spisa).

26. Međutim, iz navoda predlagatelja osiguranja, kao i isprava u spisu, na razini vjerojatnosti, proizlazi da predlagatelj osiguranja nije ispunio svoju ugovornu obvezu predaje u posjed nekretnine dane u zakup.

27. Upravo je dopisom od 29. listopada 2024. predlagatelj osiguranja želi odgoditi svoju obvezu predaje nekretnine pritom se pozivajući na odredbe iz čl. 359. st. 1. i 3. ZOO-a. Ukratko, predlagatelj osiguranja navedenim dopisom želi odgoditi izvršenje svoje ugovorne obveze – predaju nekretnine jer se, nakon sklapanja ugovora, materijalno stanje protivnika osiguranja tako pogoršalo da je neizvjesno hoće li moći ispuniti svoju ugovornu obvezu ili postoji ta neizvjesnost zbog drugih razloga. Takav zaključak predlagatelj osiguranja izvodi iz poruka zz protivnika osiguranja i navodnih prijetnji stečajem protivnika osiguranja. Pritom predlagatelj osiguranja ne navodi i ne dokazujem, niti na razini vjerojatnosti, kako su se materijalne prilike protivnika osiguranja pogoršale nakon sklapanja ugovora, sve još uz uvažavanje činjenice da je na ime depozita predlagatelju osiguranja uplaćeno 90.000,00 EUR, dok još istovremeno protivnik osiguranja predlagatelju osiguranja nudi uplatu iznosa od 15.000,00 EUR, odnosno kasnije i više 30.000,00 EUR na ime sporazumnog raskida ugovora.

28. Zbog navedenog, neosnovano i nejasno je pozivanje predlagatelja osiguranja na odredbe iz čl. 359. st. 1. ZOO-a. Navedeno posebice stoga jer je upravo protivnik osiguranja prvi ispunio jednu od svojih obveza, a to je uplata depozita u iznosu od 90.000,00 EUR, koja je i bitni sastojak ugovora te bi neuplata navedenog depozita u roku iz ugovora za sobom vukla posljedicu raskida ugovora po sili zakona (čl. 8. st. 1. i 2. ugovora).

29. Predlagatelj osiguranja u stvari dopisom od 29. listopada 2024. želi odgoditi svoju obvezu predaje u posjed, dajući protivniku osiguranja dodatnu obvezu dostave sredstava osiguranja kojima bi osigurao ispunjenje ugovornih obveza preuzetih po protivniku osiguranja.

30. Međutim, kao što je već navedeno, ugovorom o zakupu od 18. srpnja 2024. stranke nisu postigle suglasnost volja oko davanja dodatnih sredstava osiguranja radi ispunjenja ugovornih obveza po protivniku osiguranja te je takvo postupanje predlagatelja osiguranja isključivo samo volja jedne od stranaka, ovdje predlagatelja osiguranja, zbog čega nije ni obvezujuće za protivnika osiguranja.

31. Slijedom iznesenog, time što protivnik osiguranja nije u danom roku predlagatelju osiguranja dostavio dodatna sredstva osiguranja, nije postupio suprotno obvezama preuzetim ugovorom o zakupu poslovnog prostora od 18. srpnja 2024., a čime posljedično raskid koji je predlagatelj osiguranja izjavio dopisom od 18. studenoga 2024. ne proizvodi pravne posljedice raskida ugovora o zakupu, suprotno upiranjima predlagatelja osiguranja.

32. U nastavku je, odgovarajući na (neosnovan i nevaljan) raskid predlagatelja osiguranja, protivnik osiguranja dopisom od 22. studenoga 2024. raskid ugovora o zakupu izjavio protivnik osiguranja. Pritom, protivnik osiguranja navodi da raskid ugovora izjavljuje zbog neispunjenja ugovorne obveze predlagatelja osiguranja, a to je predaja nekretnine dane u zakup najkasnije do 11. studenoga 2024., odnosno najkasnije tri mjeseca od dana uplate depozita.

33. Iz isprava u spisu i to dopisa osnivača protivnika osiguranja Furwa Furnierkanten GmbH od 22. studenoga 2024. (listovi 38. i 39. spisa) te e-mail korespondencije između stranaka (listovi 42. i 43. spisa) proizlazi da je depozit uplaćen 22. srpnja 2024., zbog čega je rok za predaju nekretnine protivniku osiguranja od strane predlagatelja osiguranja istekao po proteku tri mjeseca, odnosno istekao je 22. listopada 2024. Iz isprava u spisu, na razini vjerojatnosti, ne proizlazi da bi u konačnici nekretnina uopće bila predana u posjed protivniku osiguranja. Pritom se istovremeno ne može, čak na razini vjerojatnosti utvrditi čijom krivnjom nekretnina nije predana u posjed. Navedena odlučna činjenica utječe na valjanost i osnovanost raskida ugovora o zakupu izjavljenog po protivniku osiguranja dopisom od 22. studenoga 2024.

34. U slučaju da predmetna nekretnina nije predana u posjed protivnika osiguranja krivnjom predlagatelja osiguranja, to je valjan i osnovan raskid ugovora izjavljen po protivniku osiguranja dopisom od 22. studenoga 2024. S druge strane, u slučaju da nekretnina nije predana u posjed protivniku osiguranja krivnjom protivnika osiguranja, to nije valjan i nije osnovan raskid izjavljen po protivniku osiguranja dopisom od 22. studenoga 2024.

35. Također, u slučaju da se uzme da raskid ugovora, učinjen po protivniku osiguranja, dopisom od 22. studenoga 2024., nije valjan i nije osnovan, to ovaj sud zaključuje da stranke više nemaju suglasnu volju biti u ugovornom odnosu po ugovoru o zakupu od 18. srpnja 2024. Takav zaključak sud izvodi uzimajući u obzir navode činjeničnog supstrata predlagatelja osiguranja, SMS i WhatsApp poruka zz protivnika osiguranja, a posebice uzevši u obzir navode iz dopisa predlagatelja osiguranja od 29. listopada 2024. i 18. studenoga 2024. te dopisa protivnika osiguranja od 22. studenoga 2024.

36. Prema odredbi iz čl. 160. st. 1. ZOO-a obveza prestaje suglasnošću volja sudionika u obveznom odnosu, ispunjenjem i u drugim zakonom određenim slučajevima.

37. S obzirom na navedeno, sud na razini vjerojatnosti, zaključuje da je ugovorni odnos između stranaka prestao ili raskidom ugovora učinjenim po protivniku osiguranja od 22. studenoga 2024. (ukoliko je isti valjan i osnovan) ili suglasnošću volja stranaka po čl. 160. st. 1. ZOO-a, a kako je prethodno obrazloženo.

38. Kao što je već obrazloženo, ukoliko se tumači da je ugovorni odnos prestao raskidom protivnika osiguranja od 22. studenoga 2024., odnosno po proteku roka od 15 dana iz čl. 11. st. 2. ugovora o zakupu, to je za raskid ugovora kriv predlagatelj osiguranja jer nekretninu nije predao u posjed. Time svaka stranka treba vratiti ono što je primila, pa tako predlagatelj osiguranja protivniku osiguranja mora vratiti plaćeni iznos od 90.000,00 EUR.

39. Prema navodima predlagatelja osiguranja, a i uvidom u ugovor o zakupu proizlazi, da su stranke ugovorile da će protivnik osiguranja uplatiti predlagatelju osiguranja iznos depozita u visini šest mjesečnih zakupnina (čl. 8. st. 1. Ugovora), da je predlagatelj osiguranja dužan vratiti navedeni iznos u roku od tri dana od dana kada je protivnik osiguranja vratio nekretninu predlagatelju osiguranja u posjed, slobodan od osoba i stvari te pod uvjetima propisanim čl. 8. st. 3. ugovora. Ujedno je između stranaka ugovoreno da se predlagatelj osiguranja, kao osiguranje za povrat depozita iz čl. 8. st. 1. ugovora, obvezuje najkasnije u roku od tri dana od uplate depozita izdati protivniku osiguranja u jednakom iznosu (čl. 8. st. 5. ugovora). Pritom su stranke suglasno ugovorile da je protivnik osiguranja ovlašten zadužnicu aktivirati na naplatu isključivo radi povrata depozita ukoliko predlagatelj osiguranja ne vrati depozit po čl. 9. st. 4. ugovora, odnosno po povratu nekretnine.

40. Sa navedenim u vezi, a prema navodima predlagatelja osiguranja, kao i uvidom u isprave u spis, proizlazi da predlagatelj osiguranja nikada nije predao nekretninu danu u zakupu u posjed protivniku osiguranja, sve na razini vjerojatnosti.

41. S obzirom na to da nekretnina nikada nije predana u posjed protivniku osiguranja, uz uvažavanje dvije moguće situacije (u ovom konkretnom predmetu, na dokazima u ovoj pravnoj stvari, a sve na razini vjerojatnosti, bez nužnost utvrđenja izvjesnosti) da je ugovor ili raskinut izjavom protivnika osiguranja zbog kršenja ugovornih odredbi predlagatelja osiguranja ili je pak prestao suglasnošću volja stranaka da ne žele više u ugovornom odnosu po ugovoru o zakupu, to je predlagatelj osiguranja dužan vratiti protivniku osiguranja uplaćen depozit od 90.000,00 EUR. 42. Međutim, predlagatelj osiguranja tvrdi da nije dužan vratiti iznos od 90.000,00 EUR jer da je protivniku osiguranja izjavio prijeboj sa svojom tražbinom naknade štete koju je pretrpio zbog toga što je došlo do prestanka ugovora o zakupu. Pritom predlagatelj osiguranja ne dostavlja izjavu o prijeboju dok u odnosu na štetu uopće ne navodi što bi ona bila, na što bi se odnosila, niti specificira dijelove štete nastale u iznosu od 90.000,00 EUR. Iz isprava u spisu, pa tako dopisa predlagatelja osiguranja od 18. studenog 2024. (posebice list 26. spis) proizlazi da bi to bio novčani iznos potreban za predaju u posjed nekretnine, kao i izgubljena dobit. Iz navedenog, čak i na razini vjerojatnosti, nije jasno, niti proizlazi što je predlagatelj osiguranja učinio da dovede nekretninu u stanje za predaju u posjed (dok istovremeno svakako nije jasno na čiji teret bi takav trošak trebao pasti, pritom cijeneći činjenicu da je nekretnina nesporno u vlasništvu predlagatelja osiguranja i da ju upravo predlagatelj osiguranja daje u zakup protivniku osiguranja). Ujedno nikako nije jasno ni na što bi se odnosila izgubljena dobit na koju se samo paušalno poziva predlagatelj osiguranja u dopisu od 18. studenoga 2024. Istovremeno valja naglasiti da predlagatelj osiguranja u prijedlog za osiguranje ni na koji način ne obrazlaže na što se odnosi i koliko iznosi (osim ukupnog iznosa od 90.000,00 EUR) šteta pretrpljena uslijed raskida. Naime, u odnosu na navedene odlučne činjenice potraživanja predlagatelja osiguranja prema protivniku osiguranja predlagatelj osiguranja isključivo i jedino u činjeničnom supstratu prijedloga za osiguranja navodi samo "pretrpljena šteta uslijed raskida" (sredina lista 3. spisa), bez ikakvog daljnjeg obrazloženje i/ili dokaza, barem na razini vjerojatnosti, a što je stupanja utvrđenja koje se i traži u ovoj pravnoj stvari.

43. S obzirom na to da predlagatelj osiguranja nije dostavio izjavu o prijeboju, a niti je, na razini vjerojatnosti, obrazložio i dokazao svoju novčanu tražbinu na ime naknade štete prema protivniku osiguranja s kojom je prebio novčanu tražbinu uplaćenog iznosa od 90.000,00 EUR, a koji iznos je dužan vratiti protivniku osiguranja, te za koji iznos je upravo, kao sredstvo osiguranja i izdana predmetna zadužnica, čiji povrat određivanjem privremene mjere predlagatelj osiguranja traži, to je sud zaključio, na razini vjerojatnosti, da u ovoj pravnoj stvari predlagatelj osiguranja nije dokazao vjerojatnosti svoje tražbine na povrat zadužnice, čime nije ispunjena prva zakonska pretpostavka za određivanje privremene mjere iz čl. 346. st. 1. OZ-a.

44. Nadalje, u odnosu na drugu zakonsku pretpostavku za određivanje privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine, a to je, prema navodima predlagatelja osiguranja nastanak nenadoknadive štete koja prijeti predlagatelju osiguranja, predlagatelj osiguranja navodi da je protivnik osiguranja novoosnovano trgovačko društvo, da nema prihode, niti značajnije imovine, da ima temeljni kapital u iznosu od svega 2.500,00 EUR, pa da je čak iznos depozita uplatila treća osoba, odnosno osnivač protivnika osiguranja, a ne sam protivnik osiguranja.

45. Iz ovakvih navoda predlagatelja osiguranja sud, također, na razini vjerojatnosti, ne može zaključiti da bi neizdavanjem tražene privremene mjere predlagatelju osiguranja nastala nenadoknadiva šteta time što, u slučaju naplate zadužnice, nikada ne bi mogao naplatiti svoje potraživanje prema protivniku osiguranja nastalo na ime naknade štete uslijed raskida ugovora. Dapače, činjenicu da je uplaćen depozit od 90.000,00 EUR od strane treće osobe ali u ime i za račun protivnika osiguranja, sud može jedino tumačiti u suprotnom smislu od onoga kako ukazuje predlagatelj osiguranja, odnosno u smislu da će protivnik osiguranja ili netko treći, u njegovo ime i za njegov račun, podmiriti njegove eventualne obveze. Ujedno, navod predlagatelja osiguranja da je zz protivnika osiguranja prijetio stečajem, sud nije uzeo kao dokazan na razini vjerojatnosti. Naime, uvidom u korespondenciju stranaka putem poruka (listovi 19. i 20. spisa), vidljivo je da upravo protivnik osiguranja nudi predlagatelju osiguranja sporazumni prestanak ugovornog odnosa, bez ulaženja protivnika osiguranja u poslovni prostor te isplatu prvo iznosa od 15.000,00 EUR, a zatim isplatu i od 30.000,00 EUR. Stoga se, iz ovakvog ponašanja protivnika osiguranja, činjeničnih navoda predlagatelja osiguranja te isprava u spisu ne može zaključiti da, na razini vjerojatnosti, prijeti nastanak nenadoknadive štete, zbog čega valja zaključiti da nije dokazana ni druga zakonska pretpostavka za određivanje tražene privremene mjere.

46. Slijedom iznesenog, a s obzirom na to da predlagatelj osiguranja, na razini vjerojatnosti, nije dokazao vjerojatnost svoje tražbine, a ni opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, odnosno da predlagatelj osiguranja, na razini vjerojatnosti, nije dokazao zakonske pretpostavke za određivanje privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine iz čl. 346. st. 1. OZ-a, to je riješeno kao u t. I. izreke.

47. Nadalje, valjalo je odbaciti zahtjev predlagatelja osiguranja za naknadu troškova postupka osiguranja, sve primjenom odredbe iz čl. 164. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007. – odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/2008., 123/2008., 57/2011., 25/2013., 28/2013., 89/2014. – odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/2019., 80/2022., 114/2022. i 155/2023.), a na temelju čl. 21. st. 1. OZ-a. Navedeno stoga jer predlagatelj osiguranja u zahtjevu na naknadu troškova postupka osiguranje nije određeno naveo troškove za koje traži naknadu. Stoga je valjalo riješiti kao u t. II. izreke.

U Zagrebu 16. prosinca 2024.

Sutkinja:

Dina Jellin

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske u roku od osam dana od dostave prijepisa rješenja, koja se podnosi putem ovog suda, u dva primjerka za sud i u jednom primjerku za svaku protivnu stranku.

Dostaviti:

tužitelju, po pun.

tuženiku