REPUBLIKA HRVATSKA

TRGOVAČKI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Trg J. F. Kennedyja 11

P-193/2023-38

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Zagrebu, po sutkinji Dini Jellin, u pravnoj stvari tužitelja EUROHERC osiguranje d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, kojeg zastupaju odvjetnici u OD Grgić & Partneri, Zagreb, protiv tuženika CROATIA osiguranje d.d., Zagreb, Ulica Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, kojeg zastupa punomoćnik Mate Kačan, odvjetnik u Zagrebu, radi isplate, nakon glavne i javne rasprave zaključene 15. studenoga 2024., u prisutnosti punomoćnice tužitelja i punomoćnika tuženika, s danom objave 16. prosinca 2024.,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku CROATIA osiguranje d.d. ,Vatroslava Jagića 33, Zagreb OIB: 26187994862, nadoknaditi tužitelju EUROHERC osiguranje d.d., OIB: 22694857747, Ulica grada Vukovara 282, iznos od 4.877,56 EUR sa zateznim kamatama koje teku od 22. prosinca 2020. do isplate, po kamatnoj stopi, koja se određuje, do 31. prosinca 2022., za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a u slučaju promjene po čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima, sve u roku od 15 (slovima: petnaest) dana.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za isplatu iznosa od 2.090,39 EUR sa zateznim kamatama, kao i zahtjev tužitelja za isplatu zateznih kamata po kamatnoj stopi iznad stope dosuđene točkom I. izreke do zatražene stope koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za pet postotnih poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, kao neosnovan.

III. Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju troškove parničnog postupka u iznosu od 1.043,17 EUR sa zateznim kamatama koje teku od 16. prosinca 2024. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a u slučaju promjene po čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima, sve u roku od 15 (slovima: petnaest) dana.

IV. Odbija se dio zahtjev tužitelja za naknadu troškova parničnog postupka u iznosu od 964,75 EUR sa zateznim kamatama, kao neosnovan.

V. Odbija se zahtjev tuženika za naknadu troškova parničnog postupka, kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da se 19. studenoga 2020. dogodila prometna nezgoda na način da je osiguranik tuženika JC, upravljajući vozilom reg. [registarska oznaka], sjevernom stranom kolnika Školske ulice (sporedna cesta) u smjeru zapada te dolaskom do križanja s ulicom Kraljevački brijegi (cesta s prednošću prolaska) i Ulicom Markov breg, prošao pored prometnog znaka "križanje s cestom s prednošću prolaska" i ušao u navedeno raskršće gdje je skrenuo ulijevo u smjeru jugozapada, a da prethodno nije propustio sva vozila koja su se kretala cestom s prednošću prolaska. Tom prilikom, uslijed nepoštivanja prednosti prolaska, na bočnu stranu njegovog vozila naletjelo je, u kočenju, prednjim, lijevim dijelom teretni automobil reg. [registarska oznaka] kojim je upravljao ŠC istočnom stranom kolnika Ulice Kraljevečki brijegi u smjeru sjevera, zadržavajući u raskršću smjer kretanja gdje je imao prednost prolaska. Ističe da je u prometnoj nezgodi nastala imovinska šteta, a da je protiv JC podnijeto izvješće o počinjenom prekršaju. Navodi da je tužitelj oštećeniku AC, vlasniku obrta za prijevoz nadoknadilo imovinsku štetu nastalu u navedenoj prometnoj nezgodi u iznosu od 6.967,95 EUR / 52.500,00 kn. Štetu na vozilu tužitelj je nadoknadio na temelju police kasko osiguranja br. 83240025400. Stoga predlaže da sud naloži tuženiku da mu naknadi iznos od 6.967,95 EUR sa zateznim kamatama počev od 22. prosinca 2020. do isplate.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu ne osporava da vozilo reg. [registarska oznaka], kojim je upravljao JC, na dan štetnog događaja bilo osigurano kod tuženika. Ne osporava nastanak štetnog događaja. Osporava isključivu odgovornost osiguranika tuženika jer je vozač vozila reg. [registarska oznaka] vozio prekomjernom brzinom, što je u uzročnoj vezi s nastankom prometne nezgode. Ne osporava visinu. Osporava stopu zatezne kamate. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev, kao neosnovan.

3. Tijekom postupka sud je pročitao korespondenciju između stranaka (listovi 7. – 16. spisa), obračun štete s fotografijama (listovi 18. - 34. spisa), odštetni zahtjev (listovi 35. – 39. spisa), potvrdu MUP-a, PU zagrebačke, II. PPP Zagreb, klasa: 211-04/20- P/28953, ur.br.: 511-19-45/06-P-2802-4/2020 od 3. prosinca 2020. (listovi 40. i 41. spisa), dopis tužitelja MUP-u od 15. rujna 2021. i 11. svibnja 2021. (listovi 42. i 43. spisa), zapisnik o alkotestiranju (list 44., 103. i 104. spisa), podate HUO-a (list 45. spisa), prometnu dozvolu (list 46. spisa), policu kasko osiguranja (list 47. i 48. spisa), potvrdu o plaćenoj premiji navedene police (list 49. spisa), uvjete za kasko osiguranje cestovnih vozila (listovi 52. – 79. spisa), zapisnik o očevidu MUP-a, PU zagrebačke, II. PPP Zagreb, klasa: 211-04/20-P/28953, ur.br.: 511-19-45/06-P-2802-2/2020 od 3. prosinca 2020. (listovi 96. – 99. spisa), potvrdu MUP-a i zapisnika o očevidu potvrđena su i u izvješću o poduzetom MUP-a, PU zagrebačke, II. PPP Zagreb, klasa: 211-04/20- P/28953, ur.br.: 511-19-45/06-P-2802-3/2020 od 3. prosinca 2020. (listovi 100. i 101. spisa), skicu mjesta događaja (list 102. spisa), potvrdu o privremenom oduzimanju predmeta s ispisom tahografa (list 105. – 108. spisa), razgledao fotografije očevida (list 110. spisa), saslušao svjedoke ŠC (list 120. i 121. spisa) i HC (listovi 140. i 141. spis), pročitao nalaz i mišljenja stalnog sudskog vještaka Nevena Ereša iz Ereš vještačenja d.o.o. od 15. svibnja 2024. (listovi 162. – 166. spisa),

4. Raspravnim rješenjem od 15. studenoga 2024. (list 182. spisa) sud je odbio sve preostale predložene, a neizvedene dokaze, kao nevažne, radi utvrđenja odlučnih činjenica.

5. Provedene dokaze sud je cijenio svakog zasebno, jednako kao i sve dokaze zajedno u skladu s čl. 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj: 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007. – odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/2008., 123/2008., 57/2011., 25/2013., 28/2013., 89/2014. – odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/2019., 80/2022., 114/2022. i 155/2023. - dalje u tekstu: ZPP) te je na temelju rezultata cjelokupnog postupka ocijenio da je tužbeni zahtjev djelomično osnovan.

6. Predmet spora je regresni zahtjev tužitelja za naknadu štete nastale na vozilu osiguranika tužitelja reg. [registarska oznaka] uzrokovanu na tom vozilu uslijed sudjelovanja u prometnoj nezgodi koja se dogodila 19. studenoga 2020.

7. Između stranaka nije sporno da je vozilo reg. [registarska oznaka] na dan štetnog događaja, bilo osigurano policom obveznog automobilskog osiguranja kod tuženika. Između stranaka nije sporan nastanak štetnog događaja. Između stranaka nije sporno da je tužitelj svom osiguraniku na ime štete nastale predmetnom prometnom nezgodom isplatio ukupan iznos od 6.967,95 EUR / 52.500,00 kn dana 21. prosinca 2020. Između stranaka nije sporna visina.

8. Međutim, između stranaka je sporna isključiva odgovornost osiguranika tuženika, vozača vozila reg. [registarska oznaka] za nastanak štetnog događaja, odnosno suodgovornost osiguranika tužitelja, vozača vozila reg. [registarska oznaka]. 9. Radi utvrđenja odlučnih činjenica i to dinamika nastanka štetnog događaja, odnosno isključive odgovornosti i/ili suodgovornosti za nastanak štetnog događaja, sud je proveo dokazni postupak.

10. Uvidom u potvrdu MUP-a, PU zagrebačke, II. PPP Zagreb, klasa: 211-04/20- P/28953, ur.br.: 511-19-45/06-P-2802-4/2020 od 3. prosinca 2020. (listovi 40. i 41. spisa) proizlazi da je zbog izazivanja prometne nesreće protiv vozača JC (vozilo reg. [registarska oznaka]) podnijeto izvješće o počinjenom prekršaju iz čl. 57. st. 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama dok je protiv vozača ŠC podnijeto izvješće o počinjenu prekršaja iz čl. 53. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

11. Iz podataka HUO-a o predmetnom prometnoj nezgodi proizlazi da je HC s vozilom reg. [registarska oznaka] dolaskom do raskršća s Ulicom Kraljevečki brijegi (cesta s prednošću prolaska) i Ulicom Markov breg, prošao pored prometnog znaka "križanje s cestom s prednošću prolaska" i ušao u navedeno raskršće, gdje je skrenuo lijevu u smjeru jugozapada, a da prethodno nije propustio sve vozila koja su se kretala cestom s prednošću prolaska. Tom prilikom, uslijed nepoštivanja prednosti prolaska, na lijevu bočnu stranu njegovog vozila naletio je, u kočenju, prednjim lijevim dijelom ŠC s teretnim automobilom reg. [registarska oznaka] koji je zadržavao svoj smjer kretanja na ulici gdje je imao prednost prolaska. Protiv HC podnijeto je izvješće o počinjenom prekršaju iz čl. 54. st. 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

12. Uvidom u zapisnik o očevidu MUP-a, PU zagrebačke, II. PPP Zagreb, klasa: 211-04/20-P/28953, ur.br.: 511-19-45/06-P-2802-2/2020 od 3. prosinca 2020. (listovi 96. – 99. spisa) proizlazi da je tijekom očevida evidentiran trag kočenja desnog kotača teretnog automobila reg. [registarska oznaka] na istočnoj kolničkoj traci Ulice Kraljevečki brijegi u dužini od 20,40 m, kao i da je protiv HC podneseno izvješće o počinjenom prekršaju iz čl. 57. st. 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama dok je protiv ĆC podneseno izvješće o počinjenom prekršaju iz čl. 53. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama. S teretnog automobila reg. [registarska oznaka] izuzeti su podaci o brzini kretanja s digitalnog tahografa.

13. Utvrđenja iz potvrde MUP-a i zapisnika o očevidu potvrđena su i u izvješću o poduzetom MUP-a, PU zagrebačke, II. PPP Zagreb, klasa: 211-04/20-P/28953, ur.br.: 511-19-45/06-P-2802-3/2020 od 3. prosinca 2020. (listovi 100. i 101. spisa) dok je prvoprijavljeni za prekršaj HC (ZG9527-HS), a drugoprijavljeni za prekršaj ŠC (KA502-HK).

14. Svjedok ŠC, saslušan na glavnoj raspravi 17. listopada 2023. (listovi 120. i 121. spisa) je naveo da se kretao na nizbrdici te da je na njegovo vozilo naletjelo vozilo Mercedese iz sporedne ulice, a koja ulica ima znak "stop". Prometna nezgoda dogodila se tijekom dana. Dobio je kaznu zbog prebrze vožnje. Smatra da je vozio do 50 km/h jer drži da bi u suprotnom s kamionom, pri toj nizbrdici, izletio s ceste. Ograničenje brzine je 40 km/h. J je izletio ispred njega bez zaustavljanja. Kontakt vozila dogodio se na prednjem dijelu teretnog vozila i to više na prednjem lijevom dijelu teretnog vozila, a na bočnoj, lijevoj strani Mercedesa. Sjeća se da je vozač na društvenim mrežama objavio upozorenje da ne treba koristiti mobitel tijekom vožnje jer da je taj dan imao prometnu nezgodu. Promet je bio slab. Pogled zaklanja živica na šiljastom putu. Pojasnio je da je eventualno mogao vidjeti samo krov vozila iznad živice na udaljenosti od sebe nekih 10 – 15 m dok je sam Mercedes vidio tek u trenutku kada je izletio ispred njega.

15. Svjedok HC, saslušan 18. prosinca 2023. (listovi 40. i 41. spisa) je naveo da je dolazio iz sporedne ulice. Potvrdio je da nije bila dobra preglednost zbog visoke živice. Naveo je da je gledao lijevo i desno, odnosno da je prvo stao na raskršću a zatim krenuo u raskršće te da je vozio nekih 10 km/h dok misli da je kamion vozio 30

– 40 km/h. Istakao je da protiv njega nije vođen prekršajni postupak, a nije se mogao sjetiti da li mu je izdan prekršajni nalog.

16. Sud je prihvatio iskaze oba saslušana svjedoka u dijelovima u kojima su svjedoci iskazivali suglasno, a to je koja je cesta bila glavna, a koja je bila sporedna, od kuda je koje vozilo došlo te u odnosu na preglednost, odnosno postojanje živice koja je otežavala preglednost raskršća na kojem se dogodila prometna nezgoda. Sud nije prihvatio iskaze oba svjedoka u odnosu na brzinu kretanja teretnog vozila reg. [registarska oznaka] jer je tu odlučnu činjenicu sud utvrdio uvidom u isprave u spisu, odnosno provođenjem prometnog vještačenja. Sud jest prihvatio iskaz svjedoka HC da se kretao 10 km/h, a kao što proizlazi iz njegovog iskaza, jer tu odlučnu činjenicu sud nije mogao utvrditi iz drugih dokaza u spisu, odnosno nije bilo elemenata da se navedena činjenica utvrdi prometnim vještačenjem.

17. Radi utvrđenja isključive odgovornosti, odnosno suodgovornosti sud je proveo prometno vještačenje po stalnom sudskom vještaku Nevenu Erešu iz Ereš vještačenja d.o.o. koji je sačinio nalaz i mišljenja od 15. svibnja 2024. (listovi 162. – 166. spisa). Uvidom u navedeni nalaz i mišljenje proizlazi da je vozilo osiguranika tužitelja svojim prednjim lijevim dijelom naletjelo na lijevu bočnu stranu vozila osiguranika tuženika u predjelu lijevih vrata pri čemu je kut među vozilima u trenutku sudara iznosio oko 140- 150 stupnjeva. Mjesto sudara, gledano u smjeru kretanja vozila osiguranika tužitelja, nalazilo se u predmetnom raskrižju na suprotnoj lijevoj polovini kolnika u blizini sredine kolnika. Brzina vozila osiguranika tužitelja u trenutku reagiranja kočenjem iznosila oko 72 km/h dok za izračun brzine kretanja vozila osiguranika tuženika prije sudara nema elemenata. Provedena analiza pokazuje da je vozilo osiguranika tuženika radnjom uključivanja u promet presjeklo put kretanja vozilu osiguranika tužitelja koje se kretalo svojom desnom polovinom kolnika pa je stoga radnja uključivanja u promet vozila osiguranika tuženika bila uzrokom nastanka predmetnog štetnog događaja. Osiguranik tuženika je prije započinjanja radnje uključivanja u promet u prometnom ogledalu označenom u skici policije brojkom 10 mogao uočiti nadolazeće vozilo osiguranika tužitelja udaljeno od mjesta sudara oko 25 m pa da je odustao od radnje uključivanja u promet i propustio vozilo osiguranika tužitelja, do sudara ne bi došlo. U trenutku reagiranja kočenjem vozilo osiguranika tužitelja nalazilo se udaljeno od mjesta sudara oko 25 m. Na način kako je reagirao, osiguranik tužitelja bi na raspoloživom putu od oko 25 m uspio zaustaviti svoje vozilo prije mjesta sudara i do sudara ne bi došlo, da se kretao brzinom manjom od 43,2 km/h pa stoga slijedi zaključak da do sudara ne bi došlo da se vozilo osiguranika tužitelja kretalo najvećom dopuštenom brzinom od 40 km/h. Neposredno prije predmetnog raskrižja, gledano u smjeru kretanja vozila osiguranika tuženika, nalazi se prometni znak „križanje s cestom s prednošću prolaska“ dok je brzina kretanja vozila na mjestu štetnog događaja ograničena prometnim znakom na 40 km/h.

18. Na nalaz i mišljenje od 15. svibnja 2024. tuženik nije imao prigovore (podnesak od 23. svibnja 2024. – listovi 174. i 175. spisa) dok je tužitelj imao prigovora (podnesak od 27. svibnja 2024. (listovi 176. – 178. spisa).

19. Zbog prigovora tužitelja sud je pozvao vještaka naglavnu raspravu 15. studenoga 2024., radi usmenog iznošenja nalaza i mišljenja, a na koje je vještak u cijelosti ostao kod pisano izrađenog nalaza i mišljenja te naveo da smatra da je u nalazu i mišljenju detaljno objasnio dinamiku nastanka štetnog događaja, kao i mogućnost izbjegavanja sudara od strane oba sudionika (listovi 181. i 182. spisa).

20. Nakon usmeno iznesenog nalaza i mišljenja, stranke nisu imale daljnjih pitanja za vještaka (posebice list 182. spisa), a niti su stavile druge dokazne prijedloge.

21. Stoga je sud uvidom u isprave koje prileže spisu, saslušanjem svjedoka i prometnim vještačenjem utvrdio da se prometna nezgoda 19. studenoga 2020. dogodila zbog radnje uključivanja u promet vozila reg. [registarska oznaka], osiguranog kod tuženika, koje se u promet uključivalo sa sporedne ceste, a koje je presjeklo put kretanju vozila reg. [registarska oznaka], osiguranom kod tužitelja. Sud je ujedno utvrdio da je osiguranik tuženika (ZG9527-HS) mogao uočiti vozilo osiguranika tužitelja udaljeno od mjesto sudara oko 25 m pa da je odustao od radnje uključivanja u promet i propustio vozilo osiguranika tužitelja do sudara ne bi došlo. Međutim, sud je iz istih dokaza ujedno utvrdio da je vozilo reg. [registarska oznaka], osigurano kod tužitelja u trenutku reagiranja kočenjem vozilo oko 72 km/h, dok je dopuštena brzina kretanja 40 km/h, a što je 32 km/h više od dopuštene brzine kretanja. Ujedno je sud utvrdio da se osiguranik tuženika kretao brzinom 10 km/h (ovu odlučnu činjenicu sud je utvrdio iskazom vozača vozila osiguranom kod tuženika dok nije bilo elemenata da se navedena činjenica utvrdi prometnim vještačenjem).

22. Prema odredbi iz čl. 57. st. 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine br. 67/2008, 48/2010, 74/2011, 80/2013, 158/2013, 92/2014, 64/2015, 108/2017, 70/2019, 42/2020 – dalje u tekstu ZSPC) vozač koji ulazi vozilom na cestu koja je prometnim znakom označena kao cesta s prednošću prolaska dužan je propustiti sva vozila koja se kreću tom cestom.

23. Prema odredbi iz čl. 53. st. 1. ZSPC-a na cesti u naselju vozač se ne smije vozilom kretati brzinom većom od 50 km/h, odnosno brzinom većom od brzine dopuštene postavljenim prometnim znakom za cijelo naselje ili njegov dio. 24. Prema odredbi iz čl. 1072. st. 2. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj: 35/2005., 41/2008., 125/2011., 78/2015., 29/2018., 126/2021., 114/2022. i 156/2022. – dalje u tekstu: ZOO) ako postoji obostrana krivnja, svaki vlasnik odgovara drugome za njegovu štetu razmjerno stupnju svoje krivnje.

25. Stav je ove sutkinje da do predmetne prometne nezgode bi bi (uopće) došlo da osiguranik tuženika nije oduzeo prednost prolaska osiguraniku tužitelja. Međutim, osiguranik tužitelja se kretao brzinom koja je za 32 km/h većom od dopuštene brzine kretanja na predmetnoj dionici ceste, zbog čega je doprinio nastanku prometne nezgode.

26. Slijedom iznesenog, a primjenom odredbe iz čl. 1072. st. 2. ZOO-a osiguranik tuženik je za nastanak prometne nezgode odgovora 70 % (do prometne nezgode u svakom slučaju ne bi došlo da osiguranik tuženika nije oduzeo prednost osiguraniku tužitelja), a osiguranik tužitelja je odgovoran 30 % (prebrzo je vozio).

27. S obzirom na to da visina štete nije sporna (6.967,95 EUR), a da je sud ocijenio da je osiguranik tuženika uzrokovao prometnu nezgodu u omjeru od 70 %, to je valjalo prihvatiti tužbeni zahtjev na isplatu iznosa od 4.877,56 EUR.

28. Tužitelj na iznos glavnice potražuje kamatu počev od 22. prosinca 2020., odnosno dan nakon što je izvršio plaćanje svom osiguraniku 21. prosinca 2020. S obzirom na to da tuženik ne osporava početak tijeka kamata, to je na dosuđen iznos glavnice od 4.877,56 EUR valjalo dosuditi zatezne kamate počev od dana nakon dana plaćanja pa do isplate, sve primjenom odredbi iz čl. 963. st. 1. u vezi s čl. 1086. i 29. st. 1. ZOO-a. Kamatnu stopu valjalo je dosuditi po čl. 29. st. 2. ZOO-a koja se primjenjuje u ostalim odnosima jer se u konkretnom predmetu radi o regresnom zahtjevu za isplatu štete, a ne o potraživanju proizašlom iz trgovačkih ugovora (čl. 29. st. 2. u vezi s čl. 14. st. 2. ZOO-a).

29. Slijedom iznesenog, valjalo je odlučiti kao u točki I. izreke.

30. Međutim, valjalo je, kao neosnovan, odbiti dio zahtjeva tužitelja u iznosu od 2.090,39 EUR, a koji se odnosi na preostali dio od 30 % suodgovornosti osiguranika tužitelja za uzrokovanje prometne nezgode.

31. Također, valjalo je odbiti, kao neosnovan, zahtjev tužitelja kojim traži zatezne kamate po kamatnoj stopi iznad stope dosuđene točkom I. izreke pa sve do tražene stope. Navedeno stoga, kao što je već i obrazloženo, jer se radi o ostalim odnosima iz čl. 29. st. 2. ZOO-a, odnosno o regresnoj isplati naknade štete, a ne potraživanju proizašlom iz trgovačkih ugovora.

32. Stoga je valjalo odlučiti kao u točki II. izreke.

33. Nadalje, o troškovima parničnog postupka je odlučeno na temelju odredbi iz čl. 151. st. 1., čl. 154. st. 2. i čl. 155. ZPP-a kao i odredbi Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“, broj 135/2023. - dalje u tekstu: Tarife).

34. Stoga je tužitelju, kao potrebne za vođenje parnice, u smislu čl. 155. st. 1. ZPP- a, valjalo priznati trošak sastava tužbe u iznosu od 200,00 EUR na temelju Tbr. 7.1. Tarife, trošak sastava podneska od 21. studenoga 2023. u iznosu od 25,00 EUR na temelju Tbr. 8.4. Tarife, trošak sastava podneska od 27. svibnja 2024. u iznosu od 200,00 EUR na temelju Tbr. 8.1. Tarife, kao i troškove zastupanja, po punomoćniku, na ročištima održanima 13. rujna 2023., 17. listopada 2023., 18. prosinca 2023. i 15. studenoga 2024., za svako iznos od 200,00 EUR na temelju Tbr. 9.1. Tarife, sve uvećano za PDV-e. Također, tužitelju je valjalo priznati trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 58,07 EUR, trošak svjedoku u iznosu od 18,60 EUR i troškove prometnog vještačenja u iznosu od 400,00 EUR. S obzirom na to da je tužitelj uspio u omjeru od 70 %, a da je tuženik uspio u omjeru od 30 %, to je primjenom čl. 154. st. 2. ZPP-a valjalo veći omjer umanjiti za manji omjer, zbog čega je stranci koja je u većoj mjeri uspjela u sporu, u konkretnom predmetu tužitelju, valjalo dosuditi troškove parničnog postupka u omjeru od 40 % (70 % - 30 % = 40 %). Navedeni omjer od 40 % odnosi se na cjelokupno priznate troškove parničnog postupka, osim na troškove prometnog vještačenja, koje je valjalo tužitelju dosuditi u cijelosti. Slijedom iznesenog, a kako su tužitelju priznati troškovi parničnog postupka u ukupnom iznosu od 1.607,92 EUR, to je tužitelju valjalo dosuditi 40 % navedenih troškova u iznosu od 643,17 EUR (čl. 154. st. 2. ZPP-a). Također, tužitelju je u cijelosti valjalo dosuditi troškove prometnog vještačenja. Stoga je u konačnici tužitelju valjalo dosuditi troškove parničnog postupka u iznosu od 1.043,17 EUR, a na dosuđene troškove parničnog postupka dosuditi i zatezne kamate na temelju čl. 151. st. 3. ZPP-a, a po kamatnoj stopi iz čl. 29. st. 2. ZOO-a koja se primjenjuje u ostalim odnosima. Zbog navedenog, valjalo je odlučiti kao u točki III. izreke.

35. Međutim, valjalo je odbiti zahtjev tužitelja za naknadu troškova parničnog postupka u preostalom traženom iznosu, a koji se odnosi na omjer iznad dosuđenih 40 %troškova parničnog postupka, osim troškova vještačenja koji su suđeni u cjelokupnom iznosu, odnosno valjalo je odbiti dio zahtjeva tužitelja za naknadu troškova parničnog postupka u iznosu od 964,75 EUR sa zateznim kamatama, zbog čega je valjalo odlučiti kao u točki IV. izreke.

36. S obzirom na to da je tuženik u manjoj mjeri uspio u sporu, to je njegov zahtjev za naknadu troškova parničnog postupka valjalo, kao neosnovan, odbiti, zbog čega je odlučeno kao u točki V. izreke.

U Zagrebu 16. prosinca 2024.

Sutkinja:

Dina Jellin

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke su ovlaštene izjaviti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka pisanog otpravka presude, odnosno od dana objave presude ukoliko uredno pozvana stranka nije pristupila na ročište za objavu i to u dva primjerka za sud i po jedan primjerak za svaku protivnu stranu. Žalba se podnosi Trgovačkom sudu u Zagrebu, a o žalbi odlučuje Visoki trgovački sud Republike Hrvatske.

Dostaviti:

- tužitelju po punomoćniku, uz pristojbu za presudu 39,82 EUR

- tuženiku, po punomoćniku

- kal. 30 dana