REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI KAZNENI SUD U ZAGREBU
Zagreb, Ilica-Selska, Ilica 207
Poslovni broj: K-1928/2024-16
U IME REPUBLIKE HRVATSKE
P R E S U D A
Općinski kazneni sud u Zagrebu, po sucu toga suda Dubravke Čošić sucu pojedincu, uz sudjelovanje Mirele Štefanović kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv optuženog ĐI zbog kaznenog djela iz članka 139 stavak 2 Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 144/22 i 144/23, dalje u tekstu: KZ/11), povodom optužnice Općinskog kaznenog državnog odvjetništva u Zagrebu broj KO-DO-1686/2024 od 30. listopada 2024. (u daljnjem tekstu: OKDO u Zagrebu), nakon održane javne rasprave u prisutnosti savjetnice u OKDO FI, te optuženika osobno uz branitelja po službenoj dužnosti Filipa Gazivodu, odvjetnika, dana 16. prosinca 2024.,
p r e s u d i o j e
optuženi ĐI - OIB: [osobni identifikacijski broj], sin Đ, rođen **.**.1984. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljan Republike Hrvatske, završena osnovna škola po posebnom programu a onda školu za kuhara, kuhar, nezaposlen, bez primanja, neoženjen, bez djece, bez imovine, vojsku nije služio, bez čina, bez odlikovanja, osuđivanog: 2015. po čl. 228 st. 1 KZ/11; 2017. po čl. 229 st. 1 KZ/11; 2018. po čl. 118 st. 1 KZ/11; 2019. po čl. 139 st. 2 KZ/11; 2019. po čl. 244 st. 1 KZ/11; 2020. po čl. 229 st. 1 u svezi s čl. 34 KZ/11; 2021. po čl. 229 st. 1 KZ/11; 2021. po čl. 139 st. 3 KZ/11; 2023. po čl. 155 st. 2 KZ/11; 2023. po čl. 243 st. 3 KZ/11;
k r i v j e
što je:
- dana 27. rujna 2024., oko 14,30 sati, u Zagrebu, Britanski trg bb, izašavši iz tramvaja prišao RI pa ga u nakani da ga ustraši s obje ruke uhvatio za vrat te mu rekao: “Misliš li da te se bojim?“ u kojem daljnjem napadu ga je spriječio EI, koji mu je odgurnuo ruke, nakon čega je okr. ĐI u daljnjoj nakani da ga ustraši rekao RI „biti ćeš sav krvav, ubit ću te“, pa se potom u nakani da ustraši AI okrenuo prema njemu i rekao mu: „Sve ću vas poubijat, vidjet ćeš što je krv, ubit ću te!“, kojim riječima i ponašanjem je kod RI i AI izazvao osjećaj uznemirenosti i straha za vlastite živote i sigurnost,
- dakle, drugome ozbiljno prijetio da će ga usmrtiti,
- čime je počinio dva kaznena djela protiv osobne slobode – prijetnjom, opisana u članku 139. stavku 2. Kaznenog zakona, sve u svezi članka 51. Kaznenog zakona,
te se temeljem čl. 139 st. 2 KZ/11 optuženom ĐI utvrđuje kazna zatvora u trajanju od šest (6) mjeseci
- za svako djelo -
a uz primjenu čl. 51 KZ/11 optuženi ĐI se osuđuje
NA JEDINSTVENU KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD OSAM (8) MJESECI
Na temelju čl. 54 KZ/11 optuženiku se ima u izrečenu kaznu zatvora uračunati vrijeme provedeno u istražnom zatvoru od 2. listopada 2024. pa nadalje.
Na temelju članka 68 KZ/11 optuženom ĐI se izriče
SIGURNOSNA MJERA
obaveznog psihijatrijskog liječenja
koja može trajati do prestanka izvršenja kazne zatvora.
Na temelju čl. 158 st. 2 ZKP/08 oštećeni RI upućuje se u parnicu sa svojim imovinskopravnim zahtjevom s naslova neimovinske štete.
Na temelju članka 148 stavak 1 i 6 ZKP/08 optuženi ĐI se u cijelosti oslobađa dužnosti snašanja troškova kaznenog postupka iz članka 145 stavak 2 toč. 1-5 ZKP/08, te troškova nagrade i nužnih izdataka postavljenog mu branitelja po službenoj dužnosti.
Obrazloženje
1. Općinsko kazneno državno odvjetništvo u Zagrebu optužilo je uvodno citiranom optužnicom, koju je ovlašteni tužitelj djelomično činjenično izmijenio tijekom rasprave, ĐI zbog kaznenih djela iz čl. 139 st. 2 KZ/11 i to na štetu RI te na štetu AI.
2. Pozvan na raspravi da se očituje o tome kakav stav zauzima prema optužbi ĐI se je očitovao na način da se ne smatra krivim.
3. Tijekom dokaznog postupka ispitani su oštećenici RI i EI u svojstvu svjedoka, te je po prijedlogu obrane ispitana u svojstvu svjedoka ŠI, majka okrivljenika, dok je obrana odustala od prijedloga da se u svojstvu svjedoka ispita i sestra okrivljenika. Nadalje je sud proveo psihijatrijsko vještačenje okrivljenika po vještaku psihijatru dr. Davoru Zduniću. Osim toga, pročitana je dokumentacija iz spisa i to izvješće o uhićenju i dovođenju, prijedlog za progon po RI te prijedlog za progon po AI, te je pročitano uvjerenje iz kaznene evidencije za okrivljenika sa lista 26-27, te uvjerenje iz prekršajne evidencije za okrivljenika sa lista 25, a prije dovršetka dokaznog postupka prešlo se je na ispitivanje okrivljenika.
4. Na temelju tako provedenog dokaznog postupka tj. analizirajući i ocjenjujući kako obranu optuženika tako iskaze saslušanih svjedoka te rezultate drugih provedenih dokaza, svakog zasebno i u međusobnoj vezi, ovaj sud je sa sigurnošću utvrdio da je optuženik počinio inkriminirana mu kaznena djelo prijetnje prema dvojici oštećenika i to upravo na način i pod uvjetima kako mu je to i stavljeno na teret izmijenjenom optužnicom.
5. Pozvan na raspravi na iskazivanje okrivljeni ĐI je naveo kako najprije želi reći da bi on išao na liječenje jer priznaje da mu je liječenje potrebno, a već se je ranije liječio u Vinogradskoj a prije toga i u Vrapču, te bi se i dalje liječio i išao kod dr. F u Vinogradsku bolnicu. Upitan da li želi iskazivati o događaju koji mu se stavlja na teret odgovorio je ne. Potom je sud temeljem ovlaštenja iz čl. 435 st. 2 ZKP/08 pregledao snimku prvog ispitivanja okrivljenika pred Općinskim kaznenim državnim odvjetništvom u Zagrebu u Zagrebu kojom prilikom je okrivljenik porekao počinjenje kaznenih djela te je iskazao da ga je kritičnog dana na Britanskom trgu napao čovjek kojeg poznaje pod imenom R koji mu je govorio da je E i da mu duguje pare, a to je čovjek koji inače pije pivo i živi na Britancu na kbr. 15. Međutim, s tim čovjekom se nije tukao i nije tog R uhvatio rukama za vrat te mu nije ni prijetio. Dalje je naveo kako je kritične zgode tom događaju prisustvovao A koji je gluhonijem i onda je Halidov sin srušio tog R na pod i cipelario ga. Nadalje je okrivljeni naveo da on poznaje i AI koji je bio prisutan događaju kritične zgode a koji mu je pokazao policijsku značku ali to nije prava policijska značka nego je stara koju je taj EI kupio na Britancu i samo glumi da je policajac i zato je tom AI rekao da će mu tu značku staviti u guzicu ali mu nije prijetio.
6. Iz izložene obrane okrivljenika proizlazi da okrivljenik u ovom postupku ne osporava da je kritične zgode bio u kontaktu sa oštećenicima odnosno sa poznanicima R i AI ali osporava da bi istima prijetio te osporava da bi RI te zgode uhvatio rukama za vrat.
7. Kako je okrivljenik još prije početka rasprave obavijestio sud o postojanju medicinske dokumentacije koja mu je oduzeta prilikom lišenja slobode te je po svojem branitelju obavijestio sud o svojem psihijatrijskom liječenju, kao što uostalom ističe i u svojoj obrani, to je sud pribavio medicinsku dokumentaciju za okrivljenika te je proveo psihijatrijsko vještačenje istog po vještaku psihijatru dr. Davoru Zduniću.
7.1. Psihijatrijski vještak dr. Davor Zdunić najprije je, prije početka rasprave 10. prosinca 2024., glede raspravne sposobnosti okrivljenika, naveo da je optuženi osoba sa mentalnim i duševnim smetnjama ali je isti raspravno sposoban uz potrebu pojednostavljenja vođenja postupka, glasnijeg razgovora jer slabije čuje te prisustva njegovog branitelja. Potom je vještak naveo (raspravni zapisnik od 16. prosinca 2024.) da nakon analize za vještačenje važnih dijelova sudskog spisa i medicinske dokumentacije u spisu ali i medicinske dokumentacije koju je sam pribavio (koju prilaže u spis) može navesti da je okrivljenik osoba s poteškoćama u razvoju od samog rođenja te je prema nalazima psihijatara u Vinogradskoj i u Vrapču on zaostao u razvoju uma na nivou lake mentalne retardacije, a takve osobe imaju i tjelesnih i zdravstvenih poteškoća pa se kod njega notira padavica, astma i miješani gubitak sluha oba uha. Okrivljeni je još pred punoljetnost dolazio u hitne psihijatrijske ambulante nakon neprilagođenih ponašanja kod kuće i na ulici te ga je majka još kao malog vodila dječjem psihijatru a završio je osnovnu školu po prilagođenom programu i tečaj za pomoćnog kuhara. Navodi daje okrivljeni sklon ispadima u situacijama stresnih događanja te je znao dolaziti u hitnu službu alkoholiziran pa tako nakon svađa s majkom ili djevojkom ili razočaran financijskim situacijama, a znao se je i sam ozljeđivati. Vještak navodi da je okrivljeniku Š bio kratko bolnički liječen, pet dana u srpnju 2021.g. nakon što su ga pustili sa liječenja forenzične psihijatrije u zatvorskoj bolnici u Zagrebu gdje je više puta provodio sudske mjere obaveznog psihijatrijskog liječenja i tada je dijagnoza bila i štetna uporaba alkoholnih pića ali i tzv. organski poremećaj ličnosti što znači da zbog bolesti ili oštećenja mozga ima znatnije promjene u ponašanju, razmišljanju, emocijama, ali i olakom ispoljavanju agresivnih reakcija, pretjeranu sumnjičavost i uz okolišav preopširan govor, nagle promjene ponašanja od kratkotrajnih izbijanja ljutnje i agresije do površne i neopravdane veselosti. Navodi da je okrivljenik odrastao u necjelovito nestimulativnoj obitelji koju je otac rano napustio a agresija je bila uobičajeni obrazac njegovog ponašanja. Nadalje vještak navodi da s obzirom je okrivljeni bio pregledan u zatvoru u Zagrebu tjedan dana nakon kritičnog događaja nastavio je tamo primati svoje lijekove za stabilizaciju raspoloženja i protiv padavice gdje je dobio i vjersku prehranu jer je muslimanske vjeroispovijesti. Vještak je potom naveo da ponašanje za kakvo se okrivljenika u ovom predmetu tereti je sukladno njegovom mentalnom deficitu i i oštećenju i strukture i dinamike ličnosti pa je zbog oštećenja i volje i razuma u odnosu na inkriminirano kazneno djelo bio smanjeno ubrojiv i to u znatnom stupnju, te je neubrojivost definitivno isključena. Vještak je pojasnio da je okrivljenikovo postupanje tempore criminis bilo pod odlučujućim utjecajem njegove bolesti tj. mentalnog deficita i poremećaja osobnosti i upravo taj mentalni deficit i poremećaj osobnosti predstavljaju opasnost od novog činjenja kaznenih djela. Posebno upitan od branitelja iz kojeg razloga smatra da je okrivljenik bio ubrojiv i to smanjeno u bitnoj mjeri te navodi da je neubrojivost isključena vještak je objasnio da okrivljenik nije imao u cijelosti izgubljenu sposobnost testiranja stvarnosti te nije bilo ničeg psihotičnog u njegovom ponašanju već se radilo o eskalaciji njegove ljutnje i bijesa a možda i straha a njegova agresija je prekinuta dolaskom treće osobe koja se i legitimirala kao policajac što je okrivljeni očito shvatio i povukao se. Primjedbu okrivljenika da se želi ići liječiti vještak je komentirao na način da se je okrivljenik do sada neredovito liječio, a primjedbu na nalaz i mišljenje psihijatrijskog vještaka je stavio i branitelj okrivljenika koji prigovara utvrđenju vještaka da je okr. raspravno sposoban na što je vještak odgovorio da okrivljenik, iako ima mentalni deficit koji je lakši može vrlo elementarno razumjeti svoja prava, procesne dužnosti, može shvatiti prirodu i svrhu kaznenog postupka, može na jednostavan način komunicirati sa svojim braniteljem, a što su sve preporuke za ocjenjivanje nečije raspravne sposobnosti, a u čemu ima i iskustva.
7.2. Nalaz i mišljenje psihijatrijskog vještaka dr. Davora Zdunića sud je u cijelosti prihvatio jer je isti dan od stručne osobe, jasno i određeno na temelju pravila znanosti struke i iskustva.
8. Iz tako prihvaćenog nalaza i mišljenja psihijatrijskog vještaka sud je utvrdio da je okrivljenik osoba sa mentalnim i duševnim smetnjama i nizom zdravstvenih teškoća, koja se neredovito liječila, a zbog bolesti odnosno oštećenja mozga ima i znatnije promjene u ponašanju te je tempore criminis zbog oštećenja i volje i razuma bio smanjeno ubrojiv i to u znatnom stupnju (pri čemu je neubrojivost definitivno isključena). Nadalje je sud iz istog vještva utvrdio da je okrivljenikovo postupanje tempore criminis bilo pod odlučujućim utjecajem njegove bolesti tj. mentalnog deficita i poremećaja osobnosti i upravo taj mentalni deficit i poremećaj osobnosti predstavljaju opasnost od novog činjenja kaznenih djela. Još je sud iz nalaza i mišljenja vještaka dr. Zdunića utvrdio da je okrivljenik raspravno sposoban.
9. Oštećeni RI ispitan je u svojstvu svjedoka i u prethodnom postupku i na raspravi pa je on tako prilikom ispitivanja 25.10.2024. iskazao da je kritičnog dana 27.9.2024.oko 14,30 sati bio u blizini tramvajske stanice u Zagrebu, na Britanskom trgu između cvjećarne i javnog toaleta, kada je na stanicu pristao tramvaj iz kojega su izašli D tj. ĐI kojeg poznaje oko 25 godina iz viđenja kao osobu koja pretprodaje razne predmete na tržnici na Britanskom trgu i njegova majka a odmah nakon što ga je vidio D mu je prišao te ga s obje ruke uhvatio za vrat i rekao "misliš li da te se bojim" , zbog čega se je jako prepao, a onda je iz toaleta izašao EI koji se je predstavio ĐI i rekao da prestane napadati nakon čega se D malo udaljio i zaprijetio mu riječima "bit ćeš sav krvav, ubit ću te" nakon čega su D i njegova majka otišli sa Britanca Ilicom u smjeru zapada. Također je svjedok naveo da je bio u velikom strahu za svoj život jer mu je poznato da je D agresivna i problematična osoba pa iako nikad prije s njim nije imao sukoba jako ga se je uplašio da ne naudi njemu ili njegovoj kćeri.
9.1. Ispitan na raspravi 10. prosinca 2024. svjedok je iskazao kako je kritične zgode krenuo na tramvaj na Britanskom trgu a na stanicu se dolazi između cvjećarne i javnog wc-a i baš kada se tamo nalazio na stanici se zaustavio tramvaj iz kojeg je izašao D a tako zove ĐI, koji je bio u pratnji svoje mame, i odmah je pojurio prema njemu i rekao mu "misliš li da te se bojim" i zgrabio ga je za grlo i počeo mu prijetiti da ga treba istući. Dodao je da je okrivljenik njega i ranije verbalno napadao i prijetio mu, a kritične zgode napad je prestao tako da je iz wc-a izašao policajac u civilu koji je okrivljeniku i njegovoj majci pokazao policijsku značku pa su oni pobjegli. Još dodaje da se ne sjeća da bi netko drugi prisustvovao tom događaju. Odgovarajući na posebna pitanja tužitelja svjedok je naveo da mu je okrivljeni te zgode još rekao da će biti krvav te je objasnio da ta osoba koja je pokazala značku se zove EI ali on nije ništa drugo napravio osim što je pokazao značku niti je okrivljenik što rekao tom EI. Upitan kako se je kritične zgode osjećao odgovara da se osjećao stresno i sama prisutnost okrivljenika koji mu prilazi nije ugodna i ne zna to drugačije opisati a zna da se je ustrašio. Odgovarajući na posebna pitanja obrane svjedok je odgovorio da je on, kada ga je okrivljeni primio za vrat, istog držao za ruke i smirivao ga dok je okrivljeni držao ruke na njegovom vratu i nije vrijeđao okrivljenika niti mu rekao da je E, a također okrivljeniku nije pokidao majicu niti je bio alkoholiziran.
9.2. Dopunski ispitan na raspravi 16. prosinca 2024. kada mu je predočen navod svjedoka EI o tome koje riječi je okrivljeni uputio EI kritične zgode tada je svjedok pojasnio da on nije čuo da bi okrivljeni AI uputio kakve riječi jer su se oni bili udaljili od njega a prilikom ranijeg ispitivanja je rekao da nisu upućene nikakve riječi jer je bio pod stresom. Posebno upitan istaknuo je da mu svjedok AI nije pričao o tome što mu je okrivljenik rekao jer je svatko otišao na svoju stranu a kad mu je predočeno da je svjedok AI iskazao da ga je otpratio do kraja V svjedok je odgovorio da su oni hodali i onda se razišli.
10. I oštećeni EI je u svojstvu svjedoka ispitan i u prethodnom postupku i na raspravi pred sudom pa je ovaj svjedok prilikom ispitivanja 25.10.2024. iskazao da se sjeća kako je 27.9.2024. oko 14,30 sati bio u javnom wc na Britanskom trgu a po izlasku iz zahoda je vidio muškarca kojeg poznaje po imenu DI koji je bio u blizini cvjećara kad ga je u jednom trenutku fizički napala muška osoba koju ne poznaje ali ga zna iz viđenja jer ga je i prije viđao na Britanskom trgu kako građanima nudi različite artikle i koji je kritične zgode bio odjeven u plavu majicu kratkih rukava te je taj muškarac kojeg je opisao napao DI na način da ga je uhvatio objema rukama za vrat pa kad mu se je učinilo da ga guši pokušao ih je razdvojiti te im je prišao i odgurnuo ruke tog nepoznatog muškarca koji je tada prestao s napadom na DI, a kad je prestao sa fizičkim napadom tada je počeo govoriti "jebem ti mater", i prijetio je riječima "ubit ću te, bit će krvi, to sam ti obećao i prije" a onda se taj muškarac okrenuo prema njemu i zaprijetio riječima "sve ću vas poubijati, vidjet ćeš što je krv, ubit ću vas". Svjedok ističe da zna da su ove prijetnje bile upućene njemu jer okrivljeni bio usmjeren prema njemu i na njega pokazivao tijelom dok je prijetio a što ga je ustrašilo i uznemirilo jer smatra da bi isti mogao izvršiti te prijetnje. Potom je taj muškarac koji je prijetio i njemu i DI počeo ići prema Ilici i nastavio prijetiti i vrijeđati.
10.1. Ispitan na raspravi 16. prosinca 2024. svjedok je iskazao da se sjeća predmetnog događaja kada se preko Britanca vraćao doma a na Britancu je otišao u javni wc koji se nalazi na zapadnom ćošku Britanskog trga a kad je izašao iz wc primijetio je čovjeka koji guši drugog te ga stišće za vrat i pritišće uz kiosk te mu prijeti smrću kada je rekao da će biti krvi, radi čega je odmah utrčao između njih i razdvojio ih svojim rukama, a onda je okrivljeni rekao "jebat ću vam mater, cijeloj policiji, ništa mi ne možete" a što je pojasnio navodeći da je on umirovljeni policajac te se okrivljeni počeo povlačiti unatrag a tom čovjeku RI je zaprijetio riječima "bit će krvi" te se potom obratio njemu uz podizanje šake riječima "jebem ti mater, vidjet ćeš što je krv, ubit ću te" dok se tako povlačio unatrag. Navodi da je potom otpratio RI do kraja Britanca, pa je otišao doma, a potom na policiju prijaviti događaj. Još je pojasnio da RI poznaje pod nadimkom Z a poznaje ga iz kvarta. Odgovarajući na posebna pitanja tužitelja svjedok je naveo da se opisani događaj zbio oko pola tri. Odgovorio je da je okrivljeni gušio tog RI objema rukama i za to vrijeme mu govorio prijeteće riječi i točno one koje su mu predočene iz njegovog ranijeg iskaza "ubit ću te, bit će krvi, to sam ti obećao i prije" te je dodao da je RI već počeo grcat i zapomagati. Kada mu je tužiteljica predočila njegov navod iz ranijeg iskaza da mu je okrivljenik uputio riječi "sve ću vas poubijat, vidjet ćeš što je krv, ubit ću vas" svjedok je odgovorio da je okrivljeni rekao "ubit ću te" a ne vas ubiti jer je te riječi uputio upravo njemu dodajući da se za to vrijeme RI nalazio korak ili dva udaljen od njega kada mu je okrivljenik uputio te riječi. Upitan od tužitelja da li je još netko nazočio tom događaju svjedok je odgovorio da je bila jedna žena za koju misli da je mama od okrivljenog i ista je stajala neposredno blizu njega. Upitan je istaknuo da okrivljenika zna kako osobu koja prodaje na placu sve i svašta pa iako se inače ponaša normalno nekad se ponaša bijesno. Odgovarajući na posebna pitanja obrane svjedok je naveo da je istina da je on pokazao policijsku značku kako bi izbjegao eskalaciju sukoba a posebno upitan od okrivljenika da bi se kritični događaj zbio u nedjelju svjedok je odgovorio da nije nego se taj događaj zbio u petak.
11. Majka okrivljenika ŠI ispitana u svojstvu svjedoka je iskazala da je kritične zgode bila nedjelja kada je sa okrivljenikom izašla iz tramvaja pa su joj u cvjećarnici dali stolicu da sjedne pored okrivljenika koji je tamo prodavao kada je odjednom došao taj RI biciklom punim pive a taj je RI pravo u njega tj. okrivljenika i primio ga je odostraga i s njim na pod tako da je okrivljeniku potrgao majicu te mu je rekao da će ga ubiti i da mu mamu jebe a pri tome je bio pijan i smrdio na alkohol tako da ju je taj smrad gušio jer ona nije alkoholičarka a njoj je RI rekao ti se ne petljaj i primio ju za ruku od čega i sad ima kvrgu. Navela je da je tom RI poznato da ju je ozlijedio jer mu je to rekao jedan koji s njim cuga na Britancu. Odgovarajući na pitanja branitelja navela je da je taj RI kritične zgode vrijeđao okrivljenika i rekao mu da je E a njezin sin nije K jer je ona tu došla još prije dvadeset godina. Upitana da li je to što je opisala prijavila policiji odgovorila je da nisu jer je išla u Vinogradsku ali nema saznanja da bi netko od liječnika u Vinogradskoj obavještavao policiju o njenoj ozljedi. Posebno upitana istaknula je da se nitko nije miješao u taj događaj. Odgovarajući na posebna pitanja tužitelja navela je da okrivljenik od ranije poznaje oštećenika ali ranije nisu imali sukoba nego je okrivljeni uvijek pomagao oštećenom. Upitana da li je okrivljenik uputio kakve prijeteće riječi oštećenom svjedokinja je odgovorila da nije iako bi ona to kao majka okrivljenika rekla. Također na pitanje tužitelja da li je okrivljenik nakon sukoba sa oštećenikom imao još kakav sukoba sa nekom drugom osobom svjedokinja je odgovorila da nije.
12. Kada se razmotre izloženi svjedočki iskazi tada je vidljivo da je iskaz svjedoka EI jasan i određen te dosljedan tijekom postupka (pa tako na raspravi isti ističe da može citirati prijetnje), ali je taj iskaz i životno uvjerljiv kada ovaj svjedok primjerice opisuje kako napadnutog čovjeka zna samo iz viđenja pa ga imenuje i nadimkom Z i imenom RI te naziva R i N te kada navodi da i napadača poznaje iz viđenja pa ga opisuje kao osobu koja prodaje sve i svašta na Britanskom placu. Osim toga taj je iskaz svjedoka EI i logičan kada primjerice precizira koje riječi je okrivljenik uputio napadnutom RI a koje je uputio njemu osobno objašnjavajući da se usmjerio prema njemu i pokazivao na njega. O iskrenosti tog iskaza govori i navod svjedoka kako je on doista pokazao policijsku značku kako bi izbjegao eskalaciju sukoba iako je zapravo on umirovljeni policajac. Osim navedenog iskaz svjedoka EI je i provjerljiv kako u pogledu opće dostupnih podataka primjerice kada tvrdi da se kritični događaj zbio u petak 27.9. 2024. što je provjerljivo u kalendaru i točno jer je 27.9. doista bio petak, tako i u pogledu onih njegovih navoda da se događaj zbio oko 14,30 sati nakon čega je otišao doma i ručao i potom išao na policiju prijaviti događaj budući i iz podataka sudskog spisa, na listu 7, proizlazi da je EI doista 27.9.2024. u 19,30 podnio kaznenu prijavu. Imajući u vidu sve izložene kvalitete ovog svjedočkog iskaza kao što su dosljednost, određenost, logičnost i životna uvjerljivost te logična veza sa drugim provedenim dokazima, ovaj sud je iskaz svjedoka AI ocijenio istinitim i prihvatio vjerodostojnim.
12.1. Naime, iskaz svjedoka AI može se dovesti na jedan logičan način i u vezu sa iskazom svjedoka DI koji također navodi da se događaj zbio 27.9.2024. oko 14.30 sati, te također opisuje kako ga je okrivljenik uhvatio rukama za vrat (što je detaljno opisao i svjedok AI), te je nadalje opisao kako mu je okrivljenik govorio da će biti krvav dok je svjedok AI puno preciznije i posve dosljedno ponavljao prijetnje koje bi okrivljeni uputio DI, ali je isto tako svjedok DI kada su mu predočeni njegovi raniji navodi u kojima je iskazao koje su mu prijetnje upućene istaknuo da je to točno te je objašnjavao kako je bio ustrašen i pod stresom. Doista i ovaj sud smatra posve logičnim da svaki čovjek nije u stanju posve jednako tj. od riječi do riječi citirati što je čuo u nekoj stresnoj situaciji u kojoj se je uplašio ali je isto tako ovom sudu logično da svjedok DI dosljedno ponavlja isti smisao riječi koje mu je uputio okrivljenik i koje su ga uplašile iako to čini šturije od svjedoka AI, no očito svjedok DI niti nema tako istreniranu pažnju na opažanje kao što to očito ima policajac sa velikim iskustvom koji je već u mirovini. Dakle, valja reći da svjedok DI iskazuje u bitnom dosljedno te i dosljedno opisuje dinamiku samog događaja, smisao izgovorenih riječi iako ih ne citira posve identično no potvrđuje da je njegov raniji iskaz točan. Svjedok također tijekom cijelog postupka ističe koliko se je ustrašio pa kad mu je nakon njegovih tvrdnji da okrivljeni nije ništa govorio AI predočen iskaz svjedoka AI tada je objašnjavao da je bio pod stresom da se je jako uplašio a da se je okrivljenik povlačio nakon što je AI pokazao policijsku značku tako da on nije čuo što bi bilo rečeno, iz čega ovaj sud zaključuje da je ovaj svjedok očito ustrašen bio usmjeren isključivo na sebe i nije obraćao pažnju na nastavak događaja između okrivljenika i AI. Međutim, takav iskaz ovog svjedoka DI o okolnostima događaja koji se odnose na njega i kako se je ustrašio potvrđen je iskazom AI što je osobito vidljivo i kad svjedok AI opisuje kako je okrivljenik uhvatio rukama za vrat istoga koji je već počeo grcati i zapomagati, pa se onda logičnim i ukazuje da se je svjedok DI ustrašio. u takvoj situaciji i nije obraćao pažnju na onaj dio događaja kada se okrivljenik povlači unatrag ispred svjedoka AI i na ono što njemu govori. S obzirom na naprijed navedeno sud je prihvatio vjerodostojnim i iskaz svjedoka DI iako je on šturiji od iskaza svjedoka AI te u jednoj okolnosti i odstupa od svojeg ranijeg iskaza budući na raspravi ističe da je već i ranije imao verbalnih sukoba sa okrivljenikom dok je prilikom ranijeg iskazivanja naveo da sa istim nije imao sukoba, ali je sud prihvatio upravo ovakvu izmijenjenu okolnost u svjedočkom iskazu jer se upravo taj navod logično uklapa u opisivanje kritičnog događaja i po samom svjedku DI kada navodi da mu je okrivljenik prišao po izlasku iz tramvaja i odmah uputio riječi "misliš li da te se bojim" jer upravo takve riječi ukazuju kao i navodi svjedoka AI da je okrivljeni govorio DI "ubit ću te, bit će krvi, to sam ti obećao i prije" d aje očito moralo biti nešto što se dogodilo prije između okrivljenika i oštećenog DI te da se okrivljeni ovim riječima od prije i referira.
13. Iz izložene analize svjedočkih iskaza AI i RI vidljivo je dakle da se ti iskazi u nekim okolnostima podudaraju a u nekima se nadopunjuju jer svjedok AI detaljnije opisuje onaj dio događaja na Britancu kojem je on prisustvovao dok svjedok RI opisuje i onaj dio događaja prije izlaska svjedoka AI iz javnog wc-a, i kad se iskazi tih svjedoka i podudaraju i nadopunjuju oni po ocjeni ovog suda predstavljaju jednu logičnu u bitnom suglasnu dokaznu cjelinu.
14. Međutim, svjedokinja ŠI, majka okrivljenika, u svojem iskazu proturječi ovim svjedocima AI i RI i opisuje događaj koji bi se zbio u nedjelju dok je njen sin prodavao na Britanskom placu a ona sjedila kraj njega kada bi ju oštećeni RI napao i ozlijedio i tvrdi da nitko drugi nije sudjelovao u tom događaju.
15. Suprotno takvim tvrdnjama ove svjedokinje, sud je utvrdio da se je kritični događaj zbio 27.9.2024. kada ga je svjedok AI i prijavio policiji a što je prema kalendaru bio petak a ne nedjelja i u kojem je događaju prema iskazima oštećenih svjedoka sudjelovao osim RI i okrivljenika i svjedok AI dok ova svjedokinja tvrdi da osim RI i okrivljenika nitko nije sudjelovao i upravo tom tvrdnjom ona proturječi ne samo drugim provedenim dokazima nego i iskazu samog okrivljenika koji tvrdi da je kritične zgode EI bio prisutan kritičnom događaju i pokazao policijsku značku. Osim toga, iskaz ove svjedokinje je po ocjeni ovog suda i neuvjerljiv kako u navodima svjedokinje da je ozlijeđena ali to nije prijavila policiji a niti bi liječnici u bolnici gdje je otišla išta poduzeli tako i u njenoj tvrdnji da bi ona kao majka okrivljenika sigurno rekla da je njezin sin prijetio kritične zgode. Naprotiv, ovaj sud smatra da je ova svjedokinja očito kao majka okrivljenika zainteresirana za ishod ovog postupka i ona svojim iskazom očito pokušava olakšati okrivljenikovu poziciju u kaznenom postupku, te sud takav neuvjerljiv iskaz ove svjedokinje nije ocijenio istinitim niti prihvatio vjerodostojnim.
16. Naprotiv, iz prihvaćenih iskaza svjedoka AI i RI sud je utvrdio da je okrivljenik 27.9.2024. oko 14,30 sati tj. kritične zgode izašao u pratnji svoje majke ŠI iz tramvaja na Britanskom trgu gdje je ugledao oštećenog RI koji se u tom trenutku nalazio između cvjećarnice i javnog wc dolazeći na tramvajsku stanicu i kojem je odmah pristupio i uhvatio ga sa obje ruke za vrat pritišćući ga uz kiosk te ga pitao "misliš li da te se bojim" a kad je iz javnog wc izašao EI koji je svojim rukama razdvojio okrivljenika i oštećenog RI okrivljeni je govorio RI „biti ćeš sav krvav, ubit ću te“, a onda se je okrenuo prema oštećenom AI koji je pokazao policijsku značku iako je policajac u mirovini te mu je rekao „Sve ću vas poubijat, vidjet ćeš što je krv, ubit ću te!“
17. Kada okrivljenik kritične zgode pristupa oštećenom RI i očito na temelju njihovih ranijih odnosa najprije pita "misliš li da te se bojim" a kad ga je uhvatio za vrat govori „biti ćeš sav krvav, ubit ću te“ tada su ove riječi da će ga ubit i da će biti sav krvav objektivno podobne da izazovu strah i uznemirenost kod onoga na kojeg se odnose odnosno kod RI jer mu te riječi kao i hvatanje i stiskanje za grlo u izgled stavljaju zlo koje će ga snaći odnosno smrt i na taj način je okrivljenik ostvario objektivna obilježja kaznenog djela prijetnje iz čl. 132 st. 2 KZ/11 u odnosu na RI. Kada okrivljenik postupa na takav način tj. i govori oštećeniku da će ga ubiti i pokazuje mu konkludentno što će ga snaći kad ga hvata za grlo i stišće tada je on očito svjestan da takvim svojim postupanjem može ustrašiti i uznemiriti ovog oštećenika ali očito upravo takvo djelo i hoće kao svoje odnosno postupa u cilju da uznemiri i ustraši RI s kojim očito od ranije ima narušene odnose pa on tada postupa sa oblikom krivnje koji se naziva izravna namjera.
18. Kada okrivljenik nakon počinjenja kaznenog djela prijetnje prema RI se potom okreće prema AI koji mu je pokazao policijsku značku i razdvojio ga od oštećenog RI te mu govori „Sve ću vas poubijat, vidjet ćeš što je krv, ubit ću te!“, tada su ove riječi upućene svjedoku AI tj. da će ga ubiti, poubijati i da će vidjeti što je krv, objektivno podobne za izazivanje straha i uznemirenosti kod osobe kojoj su upućene odnosno kod ovog oštećenika AI jer takve riječi ovom oštećeniku stavljaju u izgled smrt i na taj način okrivljenik ostvaruje objektivna obilježja utuženog kaznenog djela prema oštećenom AI. Upravo iz načina postupanja okrivljenika prema AI nakon što se je AI umiješao u prethodno postupanje okrivljenika i odvojio ga od RI kojeg je tada okrivljenik držao za vrat, ukazuje da je okrivljenik revoltiran pojavom ovog oštećenika i njegovim miješanjem i pokazivanjem policijske značke reagirao takvim upućenim riječima ovom oštećenom AI svjestan da ga takvim riječima može ustrašiti i uznemiriti ali očito upravo to i hoće i postupa sa izravnom namjerom.
19. Iz prethodno izloženog proizlazi sa sigurnošću utvrđenim da je okrivljenik ostvario sva zakonom propisana, kako objektivna tako i subjektivna, obilježja kaznenog djela iz čl. 139 st. 2 KZ/11 i to u odnosu na oštećene RI i AI, pa ga je sud za ista i oglasio krivim.
20. Odlučujući o kaznenopravnoj sankciji koju će izreći okrivljeniku u konkretnom slučaju sud je cijenio sve okolnosti koje utječu da kazna po vrsti i mjeri bude lakša ili teža, pa je tako olakotnim cijenio na strani optuženika činjenicu da je isti tempore criminis smanjeno ubrojiv u bitnoj mjeri i to zbog njegovog zdravstvenog stanja, dok je otegotnim cijenio njegovu raniju višestruku osuđivanost zbog raznovrsnih kaznenih djela među kojima su i kaznena djela s elementima nasilja ali i zbog istovrsnih kaznenih djela prijetnje za koja je suđen već dva puta u ranijem životu. Osim toga, prema podacima iz prekršajne evidencije okrivljenik je kažnjavam radi prekršaja prema Zakonu o zaštiti od nasilja u obitelji.
20.1. Osim što je sud imao u vidu prethodno izložene okolnosti koje se tiču ličnosti počinitelja imao je u vidu i težinu počinjenih kaznenih djela, stupanj krivnje s kojim su ista počinjena, kao i težinu povrjeđivanja zaštićenih dobara.
20.2. Cijeneći sve prethodno navedene okolnosti sud je optuženiku, temeljem u izreci citiranog zakonskog propisa, utvrdio za svako kazneno djelo prijetnje kaznu zatvora u trajanju od po šest mjeseci, te ga je potom primjenjujući odredbe o stjecaju osudio na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od osam mjeseci cijeneći takvu jedinstvenu kaznu zatvora kao i prethodno pojedinačno utvrđene kazne primjerenim svim izloženim okolnostima. Jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od osam mjeseci ovaj sud nalazi i neophodnom da bi se na okrivljenika u dovoljnoj mjeri utjecalo da u konačnici prestane sa vršenjem kaznenih djela. Dakle, kaznu zatvora u trajanju od osam mjeseci ovaj sud smatra nužnom da bi se kod okrivljenika ostvarila ona svrha kažnjavanja koja se naziva specijalnom prevencijom i kako bi se istog otklonilo od daljnjeg vršenja kaznenih djela smatrajući pri tom da se drugom vrstom kazne a ni kaznom u manjem trajanju ta svrha ne bi mogla postići. Nadalje valja reći da ovaj sud smatra kaznu zatvora od osam mjeseci na koju je okrivljenik osuđen također i primjerenom za ostvarivanje ostalih zakonom propisanih svrha kažnjavanja tj. primjerenom da se njome izrazi društvena osuda prema počinitelju zbog počinjenog kaznenog djela, te da se njome utječe osim na počinitelja i na sve druge građane da ne čine kaznena djela, da se njome jača povjerenje građana u pravni poredak, te da kod svih jača svijest o pogibeljnosti vršenja kaznenih djela i pravednosti kažnjavanja njihovih počinitelja. Osim toga, ovakva kazna zavora omogućit će okrivljeniku ponovno adekvatno i kvalitetno uključivanje u društvo i njegove općeprihvaćene vrijednosti.
21. Temeljem u izreci citirane, izričite zakonske odredbe, optuženiku je u izrečenu kaznu zatvora uračunato vrijeme provedeno u istražnom zatvoru od 2. listopada 2024. pa nadalje.
22. Potom je sud optuženiku izrekao sigurnosnu mjeru obaveznog psihijatrijskog liječenja našavši da su se u konkretnom slučaju ostvarile zakonske pretpostavke za izricanje ove mjere iz čl. 68 KZ/11 budući iz nalaza i mišljenja psihijatrijskog vještaka proizlazi da je okrivljenik tempore criminis bio pod odlučujućim utjecajem njegove bolesti tj. mentalnog deficita i poremećaja osobnosti a upravo njegov mentalni deficit i poremećaj osobnosti prema istom vještvu predstavljaju opasnost od novog činjenja kaznenih djela pa je ista mjera potrebna kako bi se ta navedena opasnost otklonila.
23. Odlučujući o imovinskopravnom zahtjevu oštećenog RI s naslova neimovinske štete ovaj sud je našao da podaci kaznenog predmeta ne daju dovoljnu osnovu za odlučivanje o istom pa je oštećenika temeljem u izreci citirane zakonske odredbe sa njegovim imovinskopravnim zahtjevom uputio u parnicu.
24. Odlučujući o troškovima kaznenog postupka sud je imao u vidu pored duljine trajanja i složenost postupka i imovinske prilike optuženika o kojima se je on izjasnio da nema imovine i da je nezaposlen i bez ikakvih primanja, pa ga je sud temeljem u izreci citiranih zakonskih odredbi oslobodio dužnosti snašanja troškova kaznenog postupka iz čl. 145 st. 2 toč. 1-5 ZKP/08 u cijelosti.
U Zagrebu, dana 16. prosinca 2024.
Sudac:
Dubravka Čošić
UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:
Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od petnaest (15) dana od dana primitka pisanog otpravka presude. Žalba se podnosi pismeno u pet (5) istovjetnih primjerka ovome sudu, a o žalbi odlučuje Županijski sud kao sud II stupnja.
Dostaviti:
OKDO Zagreb na broj KO-DO-1686/2024
optuženi ĐI - putem Zatvora u Zagrebu
branitelj po sl.dužnosti Filip Gazivoda odvj.
oštećeni RI
oštećeni EI - nakon pravomoćnosti
u spis