Republika Hrvatska

Općinski sud u Rijeci

Rijeka, Žrtava fašizma 7

37-Posl.br.P-508/21

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Rijeci, po sucu toga suda Mati Radoviću, kao sucu pojedincu, u građansko-pravnoj stvari tužiteljice-protutužene RI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćniku Hrvoju Stašeku, odvjetniku iz Crikvenice, (dalje: tužiteljica), protiv tuženika-protutužitelja OI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Alenu Boškoviću, odvj. iz Rijeke, (dalje: tuženik), radi činidbe, nakon održane glavne i javne rasprave dana 11. rujna 2024. godine, u prisutnosti pun. tužiteljice, tužiteljice osobno te pun. tuženika, zaključene temeljem odredbe članka 335. Zakona o parničnom postupku, dalje ZPP, dana 16. prosinca 2024.,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku – protutužitelju da na nekretnini označenoj kao k. č. br. [katastarska čestica], u k. o. [katastarska općina] – Lepenice, ukloni dio betonskog zida i podzida u nalazu vještaka geodetske struke, Roberta Svobode, iz 2013. koji čini sastavni dio ove presude, omeđen točkama J-K-L-R-S-J i obojan crvenom bojom, ukupne površine 5m2 , kao i dio betonskog zida i podzida te dio dvorišta u nalazu vještaka geodetske struke, Roberta Svobode, iz 2013. koji čini sastavni dio ove presude, omeđen točkama M-N-O-P-M i obojan ružičastom bojom, ukupne površine 6 m2 , sve u roku od 30 dana.

II. Nalaže se tuženiku – protutužitelju da nekretninu označenu kao k. č. br. [katastarska čestica], u k. o. [katastarska općina] – Lepenice, vrati u prvobitno stanje na način da iskop u količini od 36,48 m3, zapuni, na način da u najnižim slojevima iskopa ugradi kameni materijal te nakon toga glineni i miješani materijal iz humaka u slojevima debljine 30 cm, a nasipe u vidu humaka i kamenja u količini od 37,47 m3 ukloni, sve u roku od 15 dana.

III. Nalaže se tuženiku da naknadi tužiteljici prouzročeni parnični trošak u iznosu od 5.501,70 eura zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama koje teku od dana 16. prosinca 2024. pa do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana, pod prijetnjom ovrhe

IV. Odbija se tuženik s protutužbenim zahtjevom koji glasi:

"1. Utvrđuje se da je tuženik-protutužitelj OI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] stekao pravo vlasništva nekretnine k. č. br. [katastarska čestica], upisane u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]-Lepenice, što u naravi predstavlja površinu od 18 m2 označeno točkama O-P-R-S-J-K-L-M-N-O opisano u nalazu i mišljenju vještaka geodetske struke Roberta Svobode od 07. ožujka 2014. sačinjenog u predmetu pred Općinskim sudom u Rijeci posl.br. P-462/13, slijedom čega je tužiteljica-protutužena RI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] dužna trpjeti upis prava vlasništva tuženika-protutužitelja na temelju ove presude uz istodoban upis brisanja tog prava s imena tužiteljice-protutužene.

2. Nalaže se tužiteljici-protutuženoj da tuženiku-protutužitelju naknadi troškove parničnog postupka uvećan za zakonsku zateznu kamatu koja teče od dana podnošenja tužbe po godišnjoj stopi od 8,14%, a u slučaju promjene po stopi propisanoj čl.29 st.2 ZOO-a primjenom uvećanja eskontne stope HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećana za 3 postotnih poena, do isplate"

Obrazloženje

1. Rješenjem Županijskog suda u Velikoj Gorici ukinuta je presuda ovoga suda posl.br. P-462/13 od 27. siječnja 2017. te je predmet vraćen istom sudu na ponovno suđenje.

2. Tužiteljica u tužbi od 15. veljače 2013.g. navodi da je vlasnik nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica], livada površine 341 čhv, upisane u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]-Lepenice dok da je tuženik suvlasnik nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica], livada površine 347 čhv, upisane u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]-Lepenice. Navela je da su predmetne nekretnine međaši. Tuženik da je krajem 2011.g. na sjeverozapadnom dijelu svoje nekretnine započeo s građevinskim radovima radi izgradnje pomoćne građevine pa da je izvršio betoniranje temeljne ploče i vanjskih nosivih zidova (fotografija H i C) no građevina da nije dovršena te je naloženo njeno uklanjanje od strane građevinske inspekcije, ali do danas da objekt nije uklonjen. Navela je da dio izvedenih temelja i nosivih zidova pomoćne građevine u širini od 1 m leži na njezinoj nekretnini. Sve radove tuženik da je izvršio bez suglasnosti suvlasnika NI iz [adresa], te da je također na južnom dijelu sazidao potporni zid za vrt, a čitav potporni zid i dio zemlje na južnom dijelu da se nalazi zapravo na njezinoj nekretnini. Navela je da bi prostor unutar potpornog zida ispunio zemljom i da je istu iskopao na njezinoj nekretnini te ju nanio na nekretninu k. č. br. [katastarska čestica], a samim radovima i kopanjem zemlje tuženik da je devastirao i naružio njezinu nekretninu na način da je presjekao prirodan pad terena (fotografije A, B, C, E, F, G) i promijenio njegovu konfiguraciju pa da je zemlju potrebno vratiti u prvobitno stanje na način da se vrati prirodni pad i konfiguracija terena kakva je bila prije kopanja. Na kraju je navela da radove koje je potrebno izvršiti će precizirati sukladno nalazu vještaka građevinske struke.

2.1. Tužitelj je podnescima od 28. kolovoza 2014., 06. prosinca 2016. i 14. kolovoza 2024. konačno precizirao tužbeni zahtjev.

3. U odgovoru na tužbu tuženik je naveo da u cijelosti osporava tužbu i tužbeni zahtjev te da je radove izveo na parceli koja je u njegovom vlasništvu i koju da je stekao nasljeđivanjem iza njegove pok. majke RIV zajedno sa svojim bratom NI. Naveo je da su prije 40-ak godina prednici stranaka i to pok. RIV i njena braća FI i FI NI i JI MI kupili parcelu od oko 6000 m2 te je ista podijeljena na četiri približno jednake parcele koje su tako posjedovale se posljednjih 40-ak i više godina. Navela je da su parcele u vlasništvu tužiteljice i one u suvlasništvu njega omeđene nizom zasađenih borića koji su oduvijek predstavljali među, a do razlike do tada utvrđene međe i one koja je utvrđena geodetskim elaboratom da je došlo iz tehničkih razloga jer da je današnja geodetska tehnologija mnogo preciznija i da je u konačnici ispalo da je građevina tuženika koja je predmetom tužbe se navodno djelomično nalazi na zemljištu tužiteljice međutim pravno takva situacija da ne stoji jer da je tuženik u svakom slučaju ako nikako drugačije onda dosjelošću stekao sporni dio vlasništva na tužiteljičinoj nekretnini. Jednako tako da bi geodetski snimak pokazao da zapadna međa parcele u vlasništvu tužiteljice zalazi u vlasništvo daljnjih susjeda i tako redom jer da su sve parcele jednostavno za oko 60 cm translatirane prema sjeverozapadu. Tuženik je naveo da ističe prigovor sudbenosti jer da sam tužitelj prilaže rješenje građevinske inspekcije kao dokaz o osnovanosti svog tužbenog zahtjeva, a kako nije moguće o istoj stvari raspravljati čak ni kada je uistinu odlučeno u upravnom postupku da tužbeni zahtjev opisan pod toč. 1 tužbe da nije podoban za raspravljanje te da je očito da uz priloženo rješenje građevinske inspekcije tužiteljica nema pravni interes za vođenje predmetne parnice. Naveo je da ni pravni osnov utuženja nije jasan, da li se radi o vlasničkoj tužbi ili obveznopravnom zahtjevu, a posebno da ističe da su svi radovi izvedeni uz suglasnost tužiteljice te da nije zašao u posjed tužiteljice bez dogovora s njom već da su se jedino građevinski radovi iz objektivnih razloga oduljili.

3.1. U protutužbi od dana 01. veljače 2016.g. tuženik navodi da s obzirom da na sadržaj nalaza vještaka geodetske struke da je konačno definirana sporna površina između stranaka te da se prema tužbenom zahtjevu tužitelj radi o sporu na dvije površine koje su omeđene točkama J-K-L-R-S-J i M-N-O-P-M sve na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-Lepenice. Naveo je da se radi o dijelovima nekretnine koje su samo formalno u kopiji katastarskog plana označeni kao k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]- Lepenice, a u stvarnosti tužiteljica, a kada se promatraju međe koje su označene zasađenim borovima, ima u posjedu upravo onu površinu koja je i naznačena u njezinom vlasničkom listu. Naveo je da je stvar samo u tome da je oblik njene čestice u naravi drugačiji nego po kopiji katastarskog plana. Naveo je da vrijednost protutužbenog zahtjeva ocjenjuje vrijednošću građevinskog zemljišta od 250 kn/m2 na toj lokaciji te da ustraje kod svih istaknutih dokaznih prijedloga na okolnost da je on stekao pravo vlasništva na spornom dijelu nekretnine s obzirom da je već ranije u odgovoru na tužbu obrazloženo da je pravo suvlasništva na spornom dijelu stekao građenje i dosjelošću.

3.2. Tuženik je podneskom od dana 14. svibnja 2021. precizirao protutužbeni zahtjev.

4. Radi pravilnog i potpunog utvrđenja činjeničnog stanja sud je u tijeku postupka proveo dokaze uvidom u cjelokupnu dokumentaciju priležeću spisu i to uvidom u dopis NI pun. tužiteljice (list 10 spisa), izvadak iz zemljišne knjige (list 11-12 spisa), rješenje Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja od 31. srpnja 2012.g. (list 13-16 spisa), fotografije (list 23-24 spisa), Kupoprodajni ugovor (list 180-182 spisa, saslušao je tužiteljicu i tuženika kao stranke (list 139-141 spisa) te je sasluša tuženike NI, ČI, HI, ĐI, JI, ZI i SI (list 171-176 spisa), proveden je dokaz očevidom na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka mjernika (list 38-50 spisa), proveden je dokaz očevidom na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka građevinske struke (list 83-90 spisa) te su u ponovljenom postupku dopunski saslušani tužiteljica i tuženik te su se dopunski očitovali i vještaci Robert Svoboda i Goran Marušić.

5. Saslušana u tijeku postupka tužiteljica je navela da je u 6. mjesecu 2011.g. pristupila na predmetnu nekretninu i da je vidjela da su izvedeni nekakvi radovi na njenom terenu, nekakvi iskopi, a tamo da je zatekla brata od tuženika koji da je rekao da on s time nema ništa, da je to napravio njegov brat. Predmetna nekretnina da nije u suvlasništvu s tuženikom, da je to teren koji je od nje i njezinog supruga na kojem oni ništa nisu gradili te da su ga pustili onakav kakav jest s obzirom da je to bio dio njihove okućnice. Navela je da je taj dio gdje je tuženik izvršio radove da nije bio ograđen te nakon što je zatekla radove u lipnju 2011.g. da je još nešto rađeno, da je rađen potporni zid, a za koji da je rekla da se neće graditi i da je istog upozorila da ga niti ne radi. Navela je da je predmetna nekretnina u obitelji njezinog supruga još od 1978.g. kao izvanknjižno vlasništvo, a nakon što joj je suprug preminuo 1991.g. da je to ušlo u izvanknjižno vlasništvo iza njenog supruga u ostavinsku masu, a ona da je sredinom 1990-ih odnosno 1995. ili 1996.g. postala vlasnicom predmetne nekretnine. Navela je da između nje i tuženika nije postojao nikakav dogovor o razgraničenju te da je na licu mjesta zatekla i strojeve u vlasništvu tuženikove firme. Predmetne borove da su zasadili njezin suprug i njegov brat te njihov pok. otac da bi se pozelenio teren te da ona nije provjeravala da li je ušla susjedima u njihovo jer da tamo ništa nije radila i nije imala potrebe provjeravati. Što se tiče protutužbe tuženika da tuženik nije koristio nikakav određeni dio koji traži protutužbom i da nema potrebe da ga koristi. Navela je da se između tih borova normalno moglo prolaziti i da nije bilo nikakvih ograničenja, da su borovi posađeni kao mali.

5.1. Dopunski saslušana tužiteljica je navela da ustraje kod iskaza danog na ročištu 12. listopada 2016. te da jedino želi da se tuženik drži obećanja koje je dao u lipnju 2011. odnosno 20.06.2011.

6. Saslušan u tijeku postupka tuženik je naveo da je 2010.g. nakon što je njegova majka umrla da su on i brat naslijedili vikendicu te cca 1500 m2 terena. Objekti da su bili sagrađeni na međi, a međa da je bila ograđena borovima koji su posađeni prije 40 godina. Što se tiče same vikendice oko nje da nikada nije postojao široki iskop i da je zbog velike količine snijega i padalina uvijek vlažilo, a naročito njemu u prizemlju koje da je naslijedio. U ljeto 2010.g. da je obavijestio tužiteljicu da će raditi široki iskop oko vikendice i da će koristiti pristupni put koji da su svi godinama koristili da bi mogao proći mali kamion ili mikser kada bude trebalo. U listopadu 2010.g. da je počeo s iskopima te da je proširio korištenje tog zemljišta za cca 1,5 m, a koliki da je bio pokos jer da je napravio terasu s kamenim zidovima te daj je 1,5 m tog pokosa išao na stranu tužiteljice. Naveo je da kako je kod njih bio dvojni objekt dogovor da je bio u početku s obitelji tužiteljice da će on ići više, a oni da će ići niže zbog konfiguracije terena. Bez tog potpornog zida da je bila velika vlaga s obzirom na velike količine snijega preko zime te da su napravili 4 m široki iskop te potporni zid s obzirom da je ispalo iz faktičnog proračuna jer da mu je to struka budući da je građevinar. Naveo je da su svo vrijeme radili na granici prema postojećem te da su od sredine bora do kraja vikendice potegli među i da je imao neprilika s građenjem tih kamenih zidova jer da su mu otkazali određeni izvođači budući je sve to bilo prekinuto po zimi, a u 6. mjesecu 2011.g. da su krenuli na šalovanje potpornog zida i da je tada prvi put s tužiteljicom pričao o završetku predmetnih radova i da je ista izrazila nezadovoljstvo, a na što da joj je rekao da je i on nezadovoljan, ali da na to nije mogao utjecati da završi što prije. Također da su radili u 8. mjesecu i razgovarali o tim kamenim zidovima i terasi te da su izvršeni kameni zidovi i terasa. U 9. mjesecu 2011.g. kao što se vidi na fotografiji br. 2 da je proširen plato iz razloga jer da su naručili dva manja miksera međutim da je poslan jedan veliki, 48-tonski mikser, s 15 m[3] betona, a koji nije mogao pristupiti po tom pristupnom putu kojega da su do tada koristili te da je šef gradilišta dao nalog s obzirom da je on bio na operaciji u bolnici da se to izravna da bi mogao pristupiti taj veliki kamion. Nedugo nakon toga da je došla tužiteljica i da se zgrozila što se napravilo, a nakon toga da ga je nazvala na telefon i psovala ga po nekakvom četničkom osnovu, a što da ga je posebno razljutilo jer da je visoki časnik HV-a i da je jedan od osnivača ZNG-a. Iz samog dopisa koji prileži spisu da proizlazi da tužiteljica nije imala nikakvu zlu namjeru budući je pričala samo da maknu smeće, ali o nikakvim granicama te nekakvom drugom materijalu da nije bilo razgovora. U međuvremenu da je postavila bodljikavu žicu da ne bi mogao proći bager na slici 12 u spisu i da on ne zna zašto je sve to tako bilo jer da joj je rekao da će sve vratiti u prvobitno stanje, a da je po primitku tužbe shvatio da su granice koje su postavili njegovi roditelji i tužiteljičin suprug i brat krive te da nisu na tim borovima za koje su smatrali 40 godina da su granice. Naveo je da što se tiče njegove protutužbe da je predmetni dio nekretnine bio fizički omeđen odnosno živo omeđen i da su 40 godina koristili to on i njegova obitelj odnosno njegov brat i pok. roditelji i da su sva četiri terena omeđena u tih 18 m2 da se nalazi unutar njegovog dvorišta i da su ga koristili i prije, a i sada da ga koriste i da se na njemu nalazi terasa i druge stvari. naveo je da niti njega niti njegovim pravnim prednicima nitko nije osporavao korištenje i pravo tih spornih 18 m2 i da su mislili da su ti dvojni objekti napravljeni na međi, ali da se ispostavilo da je sve pomaknuto za 60-70 cm, a negdje do 120 cm. Naveo je da na sjevernoj strani iznad njegove građevine su borovi upravo na granici iza građevine i da su upravo postavljeni kao granica međutim da se nisu svi ulovili, a neki da su još tamo postojeći i živi. Naveo je da tužiteljica nije dolazila na lice mjesta do unazad par godina i da je vrlo rijetko dolazila, možda jednom do dva puta godišnje kada bi bile neke proslave i slično upravo na način kako je dolazio i on budući da dolazi jedanput godišnje. Naveo je da je razgovarao s tužiteljicom telefonski i najavio radove i da je godinu dana radio bez problema, a onda da su počeli problemi, a o čemu da je već iskazivao. Na kraju je naveo da je potporni zid rađen da se spriječi klizište i osigura stabilnost i sigurnost objekta, a prema tužiteljici da je potporni zid rađen kaskadno 1 m pa da se penje na 2 m iz razloga jer da je na taj dio trebalo nasuti zemlju.

6.1. Dopunski saslušan tuženik je naveo da želi nadopuniti ranije dani iskaz da geodeta koji je radio iskolčenje 1978. godine je pogriješio prilikom okolčavanja međa na način da je pogriješio da je umjesto pravca povukao linije krivulje i da je zbog toga svakom od vlasnika ušao 70 cm sa svojom međom u među prvog susjeda odnosno sljedećeg vlasnika i nitko da to nije primijetio. Također da nitko nije oštećen u kvadraturi i da su na tim međama posađeni borovi kao međe, dogovorno te da to nije čak uvažio niti geodet koji je radio identifikaciju u ovom postupku. Također da je on želio ispuniti svoju obvezu prema dogovoru međutim u istome je bio onemogućen te je čak postavljen i šator da on ne može proći te da je brat živio u šatoru. Naveo je da je 1978. počeo koristiti sporne dijelove iznad, ispod i pored kuće, a kuću i terasu da je počeo graditi isto 1978., odnosno da je počeo raditi gornju i donju terasu 1978. i 1979. u sklopu vikendice. Naveo je da je pokos odnosno kanal iza kuće, odnosno potporni napravljen prema pravilima građevinske struke te je napravljen 2011. godine da zaštiti vikendicu od eventualnog klizišta bez namjere da se tamo išta radi.

7. Svjedok NI, brat tuženika, je naveo da su borove sadili on, njegov otac, suprug od tužiteljice i da zna da su se borovi sadili par dana. Naveo je da suprug tužiteljice pok. FI da se složio po kojoj liniji da se sade borovi s time da je ranije na terenu bio geodet koji je označio među odnosno granicu između predmetnih nekretnina. Što se tiče radova on da je vozio radnike na teren, da se radilo od borova odnosno od sredine borova do puta kuće na način da se povukla špaga i da se radilo po mejašu. Radovi da su izvedeni kako su izvedeni, nešto da se betoniralo, ravnalo, da se radio potporni zid, a u jednom trenutku na početku kada su počeli radovi da je pristupila tužiteljica te da je bilo nekakvih razgovora međutim da se nakon toga složila sa svime i da su otišli na piće dok kasnije dok se tužiteljica usprotivila i počela prijetiti sa sudom i ostalim i to iz razloga što da su sve to iskopali i da su uništili teren. Naveo je da je tužiteljica u jednom trenutku željela da se teren malo poravna odnosno stavi u prvobitno stanje, a na što da su pristali međutim vremenske prilike da nisu dozvolile isto zbog kiša i ostalih stvari i da u konačnici do toga nije došlo na vrijeme kako je to tužiteljica zaželjela. Naveo je da na mjestu gdje je danas podzid s južne strane odnosno ispred kuće da se nalazila terasa, ali puno kraća, da je bila ograđena ogradom jer da je jedna skalina išla u tužiteljičino, a ona da je to znala i isto tako koristila i da se sve to počelo raditi početkom 1990-ih i da je poteglo u liniju od borića do kuće odnosno terase. Kada mu se predočava fotografija na listu 22 upravo da je to ta terasa i ta ograda i da stup koji se nalazi na fotografiji nije stajao s vanjske strane zida jer da bi onda morali ekstra betonirati na tužiteljičino. Naveo je da mu nije poznat razgovor između njegovog oca i pok. supruga tužiteljice da se prilikom gradnje kuće ušlo metar u tužiteljičino i da ta ograda o kojoj je iskazivao da je uklonjena kada je građen taj novi zid, a prostor iza kuće prije gradnje zida da nije nikako korišten odnosno da je bila drvarnica iza kuće te put na tužiteljičino do drvarnice. Naveo je da su borovi sađeni negdje početkom 1980-ih godina te da prije pokretanja predmetne parnice da nije postojao nikakav spor između njegove obitelji i obitelji tužiteljice. Naveo je da je predmetne radove izvodio tuženik, a kuća da je pola-pola između njega i tuženika. Naveo je da na fotografijama koje se predočavaju da je Zastava 101 automobil od njegovog oca, a drugi automobil da je od tasta, a što se tiče samog dolaska na nekretnine da se prolazilo kroz još dvije nekretnine sukladno dogovoru jer da su se ranije izvlačile šibice kome će pripasti nekretnina, a dogovor je bio da se do zadnjeg prelazi preko ostalih.

8. Svjedok ČI je naveo da je prvi susjed parničnih stranaka, da je sigurno godinu dana prije njih kupio teren do njih i to da misli negdje 1978.g. Naveo je da se vidjelo da su izvedeni predmetni radovi i da je rovokopač išao s ceste do terena tuženika. Naveo je da zna gdje se nalaze borovi međutim da on ne zna jesu li to borovi sađeni zbog međe ili stihijski te da ne zna za nikakav dogovor između obitelji tužiteljice i tuženika. Naveo je da mu nije poznato ništa niti iz početaka gradnje o dogovoru obitelji parničnih stranaka međutim da kada su se upoznali da su mu rekli da će tu jednu nekretninu podijeliti na četiri parcele i da će raditi dva gornja objekta. Na kraju je naveo da je njegova kuća na fotografiji zadnja desno gdje se vidi samo dimnjak.

9. Svjedok HI je naveo da je brat tužiteljice, i da je prije mjesec dana bio na licu mjesta, a prije toga jedno godinu dana unazad jer da često ide u Zagreb pa da zna proći do predmetne nekretnine. Da je vidio svojedobno da su izvedeni neki grubi radovi i da je sve raskopano, a što se tiče nekih vlasničkih prava na predmetnim nekretninama da nema ništa. Što se tiče sadnje borova da je bio prisutan on, pok. FI odnosno suprug tužiteljice te pok. R koji da je otac tuženika. Pok. R da je dobio oko 500-700 borova i da ih je trebalo posaditi po cijeloj livadi i da su se njih trojica našli jedan vikend, iskopali rupe i zasadili nekih 100-200 borova. Naveo je da svjedok NI nije bio prisutan tada kada je on sadio borove, a da se borovi tada nisu sadili kao međa. Naveo je da kada mu se pokazuju borovi iz kuću tuženika na fotografiji koja je predana u spis da on te borove nije sadio.

10. Svjedok ĐI, sestrična tuženika, je navela da se ona sadnje borova na predmetnim nekretninama ne može sjetiti, ali koliko joj je poznato da joj se čini da su sađeni zbog nekakvog estetskog izgleda. Kada joj se predočava fotografija predana u spis vezano za borove i koji se nalaze uz kuću tuženika da smatra da su isti tamo posađeni odokativno i to zbog izgleda. Navela je da što se tiče toga da tijekom gradnje predmetne kuće ista malenim dijelom ušla u teren njezinog oca da zna iz predmeta da je tuženik s dijelom terase i kuće ušao u njihovo te da je to primijetila i prije pokretanja postupka i to jer da je terasa bila prema njihovom na kojoj je sjedila, a kuća da je padala na drugu stranu. Navela je da kada joj se predočavaju fotografije na listu 22 spisa da je to ta terasa o kojoj je iskazivala i da se vidi da je ona uvučena, da nije u ravnini zida. Navela je da ta ograda tamo otkada je još ona bila mala i da je bila sve do izvođenja predmetnih radova.

11. Svjedok JI je naveo da kada mu se predočava fotografija koja je predana u spis da je kuća s lijeve strane njegova i od SI u pola, a kuća s desne strane da je od tuženika i da tužiteljica ima samo nekretninu između. Naveo je da on ne zna tko je sadio te borove, da pretpostavlja gazde, jer da nije bio prisutan i da samo zna da 1978.g. kada su kupili teren međe da su bile označene. Naveo je da što se tiče borova da ne zna jesu li bili na međi 50 cm lijevo ili desno, ali da pretpostavlja da su trebali biti posađeni na međi. Naveo je da kada mu se predočava fotografija na listu 22 spisa navodi da je to od tuženika međutim da on ne zna otkada je on tamo. Naveo je da između tuženika i tužiteljice ide njegova parcela k. č. br. [katastarska čestica], zatim parcela od SI k. č. br. [katastarska čestica], a nakon toga parcela od tužiteljice i da on ne zna kako su međe odredili SI i tužiteljica međutim da je ta parcela dijeljena na četiri kada je kupljena i da je svaka po sjećanju imala 1330 m2. Na kraju je naveo da on ne zna da li je parcele tužiteljice te SI nešto posebno razgraničavana.

12. Svjedok ZI je naveo da kada mu se predočavaju fotografije koje su predane u spis da je bio puno puta na licu mjesta te da po pričanju zna da je sadnja borova uz kuću tuženika zasadio tuženikov otac, pok. suprug tužiteljice te nekakav HI međutim da on ne zna zašto su borovi sađeni upravo na tom dijelu odnosno da misli da su sađeni više za ukras. Naveo je da mu nije poznato 1980-ih godina da bi tuženikova kuća ulazila u nekretninu tužiteljice, ali da se prema nacrtima vidi da je kuća ušla metar unutra i da je to vidio iz dokumentacije u postupku, ali da je za to čuo i ranije. Naveo je da on ne zna da je ranije bilo nekakvog sukoba između obitelji tužitelja i tuženika i da nema o tome ništa reći, a kada mu se predočava fotografija na listu 22 spisa ta terasa da je tamo bila praktički od početka i da je bila do unazad par godina, a sama terasa d a je uvučena, ali da se to vidi i na fotografiji. Naveo je da je često puta dolazio gore izuzev kada je bio velik snijeg i kada bi bila sezona a zadnji put da je dolazio prije mjesec dana kao i da je gore vidio geodeta koji mu je pok1azao papire i da je to bio nekakav geodet iz Dramlja prije sigurno 4-5 godina.

13. 1Svjedok SI je naveo da mu je tuženik nećak, a da je on brat od pok. muža tužiteljice te da je on suvlasnik pola kuće s lijeve strane, a desno da je kuća od njegovog nećaka, a kada ga se pita za sadnju tih borova da on nema pojma o tim borovima. Naveo je da je međa između njega i njegovog pok. brata, supruga tužiteljice, bila onakva kako je označio geodet te da što se tiče nekakve međe, ograde ili slično da je to stavljeno prije par godina, a prije godinama da toga nije bilo. Naveo je da mu nije poznato da u doba kada je tuženik gradio predmetnu kuću da je s kućom ušao malo u teren njegovog brata, a zadnji put na terenu da je bio prije 2-3 godine.

14. Uvidom u dopis NI upućen pun. tužiteljice utvrđeno je da je isti izvijestio pun. tužiteljice da on nije izvodio nikakve radove na nekretnini koja je u njegovom suvlasništvu, a niti radove koji se navode u njezinom dopisu i da je evidentno da joj je poznato da je radove izvodio njegov brat kojem da se i obrati, a on da nije dao nikakvu suglasnost za izvođenje radova koji su navedeni u dopisu.

15. Uvidom u izvadak iz zemljišne knjige utvrđeno je da je k. č. br. [katastarska čestica] upisana u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]-Lepenice te da su se kao suvlasnici svaki u ½ dijela vode tuženik te NI.

16. Uvidom u izvadak iz zemljišne knjige utvrđeno je da je k. č. br. [katastarska čestica], upisana u z. k. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina]-Lepenice te da se kao vlasnik u cijelosti vodi tužiteljica.

17. Uvidom u Kupoprodajni ugovor od 10. lipnja 1978.g. utvrđeno je da je isti sklopljen između PI kao prodavatelja i EI kao kupca te da je predmet kupoprodaje nekretnina upisana u z. k. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] i to k. č. br. [katastarska čestica], livada, u površini od 1231 m2 te je utvrđeno da je predmetni Ugovor potpisan po prodavatelju i kupcu te ovjeren od strane Općine Rijeka.

18. U svom nalazu i mišljenju od dana 11. ožujka 2014.g. stalni sudski vještak Robert Svoboda je naveo da je nekretnina k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-Lepenice (nekretnina tužiteljice), na skici uklopa (prilog br. 4) da je opisana točkama crvene boje A-E-F-G-J-A te da u naravi predstavlja livadu upisanu u površini od 1227 m2. Nekretnina k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-Lepenice (nekretnina tuženika) da je opisana točkama crvene boje A-B-C-D-E-A te da u naravi predstavlja vikend kuću br. 24 u Lepenicama, dvorište i livadu, ukupne površine od 1248 m2. Naveo je da je na središnjem jugoistočnom dijelu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-Lepenice se nalazi sjeverni dio vikend kuće i terasa tuženika u širini između 0,82 m i 1 m i dužini 7,73 m prikazan na skici lica mjesta i mjerenja (prilog br. 5) točkama L-M-P-R-L i obojan plavom bojom, a površina koje zauzima 7 m2. Betonski zid i podzid s iskopom koji se nastavlja u smjeru istoka od sjeveroistočnog ugla vikend kuće tuženika u dužini od 4,65 m gdje je širina između 1,05 m i 1,10 m, na skici lica mjesta i mjerenja (prilog br. 5) da je opisana točkama J-K-L-R-S-J i obojano crvenom bojom a površina koje zauzima da iznosi 5 m2. Betonski zid i podzid je dio dvorišta koji se nastavlja u smjeru zapada od sjeverozapadnog ugla vikend kuće u dužini 8,34 m gdje je širina između 1 m i 0,83 m, na skici lica mjesta i mjerenja (prilog br. 5) opisano je točkama M-N-O-P-M i obojano ružičastom bojom a površina koje zauzima da iznosi 6 m2. Naveo je da sveukupna izgrađena površina s površinom iskopa i dijela dvorišta koja se nalazi na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-Lepenice iznosi 18 m2. Utvrđeno je da je vlastitom izmjerom kao i skicom izmjere pohranjene u arhivi nadležnog geodetskog odnosno katastarskog ureda kojom da je izvršena parcelacija i osnivanje danas važećih nekretnina stranaka. U postupku rekonstrukcije osnovne skice kojom su utvrđene međe između novih nekretnina točke međa između nekretnina stranaka da su i danas obilježene vidljivim trajnim oznakama te vlastite izmjere uklopom podataka istih da je utvrdio kako je to izloženo. Naveo je da prema podacima u spisu, ovlaštenik DGU, tvrtka Geodezija commerce d.o.o. iz Dramlja da je utvrdio i prikazao prijepor – betonske zidove i podzidove kao i dio vikend kuće da se nalazi na nekretnini tuženika te da je to također utvrđeno i prikazano geodetskim snimkom mjerila 1:1000 ovlaštenog ing. geodezije AI. Na kraju je naveo da su se isti ovlaštenici prvenstveno vodili osnovnom skicom izmjere kojom su osnovane nekretnine stranaka – skicom br. 9 za k. o. [katastarska općina]-Lepenice iz 1978.g., a što da je jedino ispravno.

18.1. Tužitelj nije imao primjedbi na nalaz i mišljenje vještaka dok je tuženik svoje primjedbe iznio u podnesku od dana 20. studenog 2014.g.

18.2. U dopunskom očitovanju od dana 10. lipnja 2015.g. stalni sudski vještak Robert Svoboda je naveo da sama konstatacija u njegovom nalazu da je proučio spis pa da je utvrdio na str. 3 nalaza da spisu prileži i preslika posebne geodetske podloge mjerila 1:2880 do 1:1000 ovlaštenika DGU tvrtke Geodezija commerce iz Dramlja te presliku geodetskog snimka mjerila 1:1000 ovlaštenog ing. geodezije AI, ukazuje na sasvim suprotno međutim svoj nalaz i mišljenje da je izradio prema svim mu dostupnim podacima pa da tako primjerice iz grafičkog prikaza proizlazi da je ovlaštenik DGU ovlašteni ing. geodezije AI primijenio i koristio skicu br. 9 za k. o. [katastarska općina]-Lepenice dok da su određene granice predmetnih i susjednih parcela i prema toj skici izmjere je utvrđen tijek međe između k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina]-Lepenice. Naveo je da neovisno o prilozima u spisu da je svoj nalaz i mišljenje izradio prema vlastitoj izmjeri i stručnosti primjenjujući važeće geodetske propise. Naveo je da tuženik ističe da je sveukupna izgrađena površina 18 m2 na nekretnini tužiteljice opisane točkama O-P-R-S-J-K-L- M-N-O pa da sukladno tome proizlazi da taj dio odgovara 18/1227 dijela cijele upisane površine.

18.3. U svom dopunskom očitovanju od 08. runa 2016.g. stalni sudski vještak Robert Svoboda je naveo da je utvrdio da se prijepor nalazi na nekretnini k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-Lepenice te da prijepor u naravi predstavlja betonski zid i podzid koji se nalaze lijevo od kuće kbr. 24 u Lepenicama, gledajući s niže razine terena prema višoj razini terena odnosno da isti obuhvaća zapadni dio vikend kuće br. 24 u Lepenicama koji da je sagrađen i u središnjem istočnom dijelu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-Lepenice, a sukladno osnovnom nalazu da je utvrdio i površinu prijepora koji se nalazi na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-Lepenice. Što se tiče zemljanih radova, a kako to ističe vještak graditeljske struke, a iz fotografija lica mjesta – fotografije lice mjesta br. 1 i 2 od 118. listopada 2013.g. da se vidi iskop i kamenje i da se to također vidi na fotografijama vještaka graditeljske struke od 18. studenog 2015.g. Stanjem u naravi od 18. listopada 2013.g. i prema utvrđenoj liniji međe između k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] obje k. o. [katastarska općina]-Lepenice, sve zapadno od linija K-L (crveno obojana površina lijevo od nje) i M-N (ružičasto obojena površina lijevo od nje) označene na skici lica mjesta i mjerenja (prilog br. 5) da se nalazi na nekretnini k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]- Lepenice. Što se tiče točnog položaja stanja prije održanog očevida dana 18. listopada 2013.g. da nema saznanja jer da je svoj nalaz i mišljenje izradio prema stanju iz 2013.g. odnosno prema pokazivanju stranaka.

18.4. U svom dopunskom nalazu i mišljenju stalni sudski vještak Robert Svoboda je naveo da sukladno zadaći suda, izradio je geodetski situacijski nacrt stvarnog stanja (Prilog br. 3), koji između ostalog, sadrži podatke apsolutnih visina terena i detalja, a temeljem kojeg bi vještak graditeljske struke mogao izraditi obračune masa i ostalog potrebitog što se tiče graditeljstva.

18.5. Sud je nalaz i mišljenje geodetskog vještaka u cijelosti prihvatio kao stručan i potpun i na koji nalaz niti tužiteljica niti tuženik nakon dopunskih očitovanja više nisu imali primjedbi.

19. U svom nalazu i mišljenju od dana 23. studenog 2015.g. stalni sudski vještak graditeljske struke Goran Marušić je naveo da predlaže sljedeće mjere uklanjanja građevina i sanacije terena i to kameni betonirani potporni zid i njegov temelj da je potrebno strojno-ručno ukloniti kod površine prijepora te isti izgraditi unutar čestice k. č. br. [katastarska čestica], a kako bi se sačuvala terasasta izvedba okućnice. Zid izvesti na način da se vanjsko lice izvodi u kamenu dok se unutrašnja strana izvodi kao armiranobetonska u jednostranoj oplati dok bi se na jugozapadnoj strani zida izvele prosjednice. Sukladno Pravilniku o jednostavnim građevinama prema čl. 2 st. 1 toč. 3 i čl. 4 st. 1 toč. 4 za predmetni zid ukoliko je veći od 1 m visine od najnižeg dijela konačno uređenog izravnatog terena uz zid nije potrebna građevinska dozvola niti glavni projekt dok u slučaju da je zid veći od 1 m nije potrebno ishoditi građevinsku dozvolu pa je nužno izraditi glavni projekt. Prostornim planom Grada Bakra u čl. 19 st. 5 da je definirano da se radi očuvanja izgleda padina nakosi građevinskim parcelama u pravilu zabranjuje gradnja podzida viših od 1 m. Što se tiče armiranobetonskog potpornog i ogradnog zida i njegovog temelja da je potrebno ukloniti u skladu s projektom sanacije izgrađenim od strne ovlaštene osobe, a u skladu sa zaključkom građevinskog inspektora. Prijedlog rješenja je da se zid na prostoru prijepora ukloni, a ukoliko je moguće strojnim pristupom s čestice k. č. br. [katastarska čestica] ili strojno-ručno s prostora čestica k. č. br. [katastarska čestica] te se unutar građevinske čestice k. č. br. [katastarska čestica] izvede potporni zid manje visine u skladu s prostornim planom Grada Bakra, a na temelju glavnog projekta. Rješenje treba biti takvo da se za vrijeme izvođenja i korištenja ne ugroze objekti i ljudi. Naveo je da zemljani radovi na nekretnini tužiteljice će se izvesti nakon uklanjanja armiranobetonskog zida na mjestu prijepora te izvedene sanacije terena te da je na predmetnoj poziciji potrebno ukloniti deponije kamenog materijala, ugraditi zdravi zemljani materijal u količini koja je prethodnim radovima uklonjena te ga isplanirati u skladu s padovima postojećeg okolnog terena i zatraviti. Procjena količine vrijednosti zahvata da se vrši na temelju očevidom utvrđenih dimenzija, iskustvenih pretpostavljenih dimenzija koje nisu mjerljive te jediničnih cijena utvrđenih na bazi iskustva i saznanja o trenutnom stanju na tržištu. Procjenom da su obuhvaćeni radovi uklanjanja kamenog betoniranog zida s površine prijepora te njegova izrada unutar čestice k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]- Lepenice, uklanjanje armiranobetonskog zida te sanacija zasjeka na temelju iskustvom pretpostavljenog rješenja u sklopu glavnog projekta te sanacija iskopa pokosa terena na k. č. br. [katastarska čestica]. Opis radova procjena količine i vrijednost zahvata da su izrađeni u vidu troškovnika s projektantskim cijenama. Naveo je da kameni betonirani zid označen na skici lica mjesta i mjerenja nalazom vještaka geodetske struke na točkama N-O-P (list spisa 49) ukloniti te izvesti na poziciji kako bi se zadržao terasasti oblik uređenja okućnice, armiranobetonski zid označen na skici lica mjesta i mjerenja nalaza vještaka geodetske struke na točkama R-S-J-K (list spisa 49) ukloniti u skladu s projektom uklanjanja i sanacije prema zaključku građevinskog inspektorata (list 13-16 spisa). Na nekretnini tužiteljice izvesti zemljane radove u skladu s opisom prijedloga uklanjanja i sanacije kako bi se teren vratio u prvobitno stanje. Na kraju je naveo da procjena vrijednosti zahvata na uklanjanju zidova i sanacija pokosa terena bi iznosila cca 50.000,00 kn.

19.1. Tužitelj nije imao primjedbi na nalaz i mišljenje vještaka dok je tuženik svoje primjedbe iznio u podnesku od dana 01. veljače 2016.g.

19.2.U svom dopunskom očitovanju od 24. ožujka 2016.g. stalni sudski vještak Goran Marušić je naveo da je suhozid građevine izgrađena isključivo od kamena bez veznog materijala dok da se u predmetnom slučaju radi o potpornom kamenom zidu i betonu te da pitanje suda nije bio da li tuženik može sam ukloniti već kolika je tržišna cijena uklanjanja istog i dovođenja u prvobitno stanje te da se takvi radovi izvode strojno-ručno, a što da je potvrdio i tuženik sudski vještak u svom nalazu. Naveo je da se slaže da je nakon uklanjanja zida moguće izvesti samo pokos bez izrade novog potpornog zida, a pretpostavka da je bila održavanje postojećeg oblika uređenja okoliša. Naveo je da uklanjanje armiranobetonskog potpornog zida nije moguće izvesti djelomično kako navodi tuženik kao što je isti konstruktivni sklop jedinstvena građevina. Uklanjanjem pojedinog dijela sklopa da bi se ugrozila stabilnost građevine, a čime da se odstupa od jednog od temeljnih zahtjeva za građevinu, a to da je mehanička otpornost i stabilnost (Zakon o gradnji, NN 153/13, čl. 7 i 8) Naveo je da kako bi se osigurao pokos iza kuće armiranobetonski potporni zid da je nužno izvesti u skladu s pravilima struke odnosno Zakona o gradnji, Zakona o prostornom planiranju te njima pratećim prostornim planovima a među kojima da je i prostorni plan Grada Bakra. Tuženik da u pitanje dovodi objektivnost vještačenja navodeći da u obzir nije uzeto geodetsko vještačenje međutim geodetsko vještačenje odnosno površine koje su geodetskim vještačenjem definirane da su uzete u obzir, ali uklanjanje građevina na površinama prijepora nije moguće izvesti samo u okviru istih bez da se ugrozi njihova mehanička otpornost i stabilnost. Što se tiče primjedbe da bi dovođenjem dijela nekretnina u prvobitno tanje na očevidu je zahtijevano da i taj zahvat uđe u troškove sanacije te je bez geodetske snimke terena izvršena procjena količina i vrijednosti zahvata te da nije jasno koje relevantne činjenice nisu uzete u obzir jer bez obzira na suglasnost tužiteljice za korištenje terena za izvođenje radova ista da je zahtijevala da se teren vrati u prvobitno stanje. Na kraju je naveo da izjavljuje da je nalaz osnovan, da je odgovorio na pitanje suda i da je sastavljen u skladu s pravilima struke.

19.3. U svom dopunskom nalazu i mišljenju stalni sudski vještak građevinske struke Goran Marušić je naveo da je potrebno iskop u količini od 36,48 m[2] zapuniti, a nasipe u vidu humaka i kamenja, u količini od 37,47 m[2] ukloniti kako bi se nekretnina vratila u prvobitno stanje. Naveo je da se predlaže da se iskop ispuni materijalom iz nasipa odnosno sa pozicija humaka i kamenja, na način da se najprije u najnižim slojevima iskopa ugradi kameni materijal te nakon toga glineni i miješani materijal iz humaka. Ukoliko se pojavi zahtjev za dopunom materijala koristiti istu vrstu materijala od koje je sastavljen i okolni teren, a koja je navedena prethodno u nalazu. Ugrađeni materijal zbijati u slojevima debljine 30 cm te u konačnici osigurati prirodno slijeganje utjecajem atmosferilija.

20. Temeljem savjesne i brižljive ocjene izvedenih dokaza, ovaj sud smatra da je tužbeni zahtjev tužiteljice u cijelosti osnovan dok protutužbeni zahtjev tuženika smatra u cijelosti neosnovanim.

21. Odredbom članka 152 stavak 1, stavak 3 i stavak 5 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, dalje ZV, propisano je da zgrada koju netko bez znanja i volje vlasnika zemljišta izgradi na tuđem zemljištu pripada vlasniku tog zemljišta te da vlasnik zemljišta koji za to ima pravni interes može, umjesto prava iz stavka 2. ovoga članka, zahtijevati uspostavu prijašnjega stanja, pa će graditelj biti dužan po tom zahtjevu postupiti, ne tražeći nikakve naknade za to, ali je ovlašten sav materijal koji je bio njegov uzeti za sebe, kao i da sa stajališta toga Zakona smatra se zgradom svaki građevinski objekt koji se razmjerno trajno povezao sa zemljišnom česticom na njezinoj površini ili ispod nje, s time da je zgrada izgrađena kad je dovedena u takvo stanje da ju je moguće rabiti za svrhu kojoj takve zgrade redovito služe.

22. Odredbom članka 155 stavak 1 ZV-a propisano je da ako je građenjem zgrade prekoračena međa i zahvaćen dio susjednoga zemljišta uz među, vlasnik susjednoga zemljišta ima pravo zahtijevati uspostavu prijašnjega stanja.

23. Odredbom članka 159 stavak 1 ZV-a, propisano je da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari, dok je stavkom 2 i stavkom 3 istoga članka propisano da samostalni posjednik čiji je posjed nekretnine zakonit, istinit i pošten, stječe dosjelošću u vlasništvo takav posjed nekretnine protekom deset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja, a samostalni posjednik nekretnine kojemu je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom dvadeset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja.

24. Što se tiče tuženikova prigovora promašene pasivne legitimacije da je on suvlasnik k. č. br. [katastarska čestica] mišljenje je ovoga suda da isti nije osnovan i to iz razloga jer je nesporno da je upravo tuženik, a ne njegov brat koji je također suvlasnik navedene čestice izveo predmetne radove, a budući je tuženik i sam u svome iskazu naveo da je u ljeto 2010.g. obavijestio tužiteljicu da će raditi široki iskop oko vikendice i da će koristiti pristupni put koji da su svi godinama koristili da bi mogao proći mali kamion ili mikser kada bude trebalo, a u listopadu 2010.g. da je počeo s iskopima te da je proširio korištenje tog zemljišta za cca 1,5 m, a koliki da je bio pokos jer da je napravio terasu s kamenim zidovima te da je 1,5 m tog pokosa išao na stranu tužiteljice, a navedeno proizlazi i iz dopisa svjedoka NI punomoćniku tužiteljice kao i cjelokupno provedenog postupka.

25. Nadalje, što se tiče prigovora tužiteljice da tuženik nije aktivno legitimiran po protutužbi kojom traži da se utvrdi vlasnikom spornog dijela predmetne nekretnine, mišljenje je ovoga suda da isti nije osnovan i to iz razloga jer bilo koja osoba koja smatra da polaže izvanknjižna prava na određenoj nekretnini može podnijeti tužbu za utvrđenje prava vlasništva na toj nekretnini, a o pitanju osnovanosti ili neosnovanosti takvog tužbenog zahtjeva u konačnici odluku donosi sud.

26. Naime, kako iz opsežnog nalaza i mišljenja te dopunskog očitovanja stalnog sudskog vještaka Roberta Svobode proizlazi da je na središnjem jugoistočnom dijelu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-Lepenice se nalazi sjeverni dio vikend kuće i terasa tuženika u širini između 0,82 m i 1 m i dužini 7,73 m prikazan na skici lica mjesta i mjerenja (prilog br. 5) točkama L-M-P-R-L i obojan plavom bojom, a površina koje zauzima 7 m2. Betonski zid i podzid s iskopom koji se nastavlja u smjeru istoka od sjeveroistočnog ugla vikend kuće tuženika u dužini od 4,65 m gdje je širina između 1,05 m i 1,10 m, na skici lica mjesta i mjerenja (prilog br. 5) da je opisana točkama J-K-L-R-S-J i obojano crvenom bojom a površina koje zauzima da iznosi 5 m2. Betonski zid i podzid je dio dvorišta koji se nastavlja u smjeru zapada od sjeverozapadnog ugla vikend kuće u dužini 8,34 m gdje je širina između 1 m i 0,83 m, na skici lica mjesta i mjerenja (prilog br. 5) opisano točkama M-N-O-P-M i obojano ružičastom bojom a površina koju zauzima da iznosi 6 m2, odnosno da sveukupna izgrađena površina s površinom iskopa i dijela dvorišta koja se nalazi na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-Lepenice iznosi 18 m2 te da je utvrdio da se prijepor nalazi na nekretnini k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-Lepenice kao i da prijepor u naravi predstavlja betonski zid i podzid koji se nalaze lijevo od kuće kbr. 24 u Lepenicama, gledajući s niže razine terena prema višoj razini terena odnosno da isti obuhvaća zapadni dio vikend kuće br. 24 u Lepenicama koji da je sagrađen i u središnjem istočnom dijelu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-Lepenice, a sukladno osnovnom nalazu da je utvrdio i površinu prijepora koji se nalazi na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-Lepenice, dok iz opsežnog nalaza i mišljenja te dopunskog očitovanja stalnog sudskog vještaka Gorana Marušića proizlazi da kameni betonirani zid označen na skici lica mjesta i mjerenja nalazom vještaka geodetske struke na točkama N-O-P (list spisa 49) ukloniti te izvesti na poziciji kako bi se zadržao terasasti oblik uređenja okućnice armiranobetonski zid označen na skici lica mjesta i mjerenja nalaza vještaka geodetske struke na točkama R-S-J-K (list spisa 49) ukloniti u skladu s projektom uklanjanja i sanacije prema zaključku građevinskog inspektorata (list 13-16 spisa). Na nekretnini tužiteljice izvesti zemljane radove u skladu s opisom prijedloga uklanjanja i sanacije kako bi se teren vratio u prvobitno stanje te da procjena vrijednosti zahvata na uklanjanju zidova i sanacija pokosa terena bi iznosila cca 50.000,00 kn, odnosno da je suhozid građevina izgrađena isključivo od kamena bez veznog materijala dok da se u predmetnom slučaju radi o potpornom kamenom zidu i betonu te da pitanje suda nije bio da li tuženik može sam ukloniti već kolika je tržišna cijena uklanjanja istog i dovođenja u prvobitno stanje te da se takvi radovi izvede strojno-ručno, a što da je potvrdio i tuženikov sudski vještak u svom nalazu te da se slaže da je nakon uklanjanja zida moguće izvesti samo pokos bez izrade novog potpornog zida, a pretpostavka da je bila održavanje postojećeg oblika uređenja okoliša, kao i da uklanjanje armiranobetonskog potpornog zida nije moguće izvesti djelomično kako navodi tuženik kao što je isti konstruktivni sklop jedinstvena građevina, a uklanjanjem pojedinog dijela sklopa da bi se ugrozila stabilnost građevine, a čime da se odstupa od jednog od temeljnih zahtjeva za građevinu, a to da je mehanička otpornost i stabilnost (Zakon o gradnji, NN 153/13, čl. 7 i 8) te da kako bi se osigurao pokos iza kuće armiranobetonski potporni zid da je nužno izvesti u skladu s pravilima struke odnosno Zakona o gradnji, Zakona o prostornom planiranju te njima pratećim prostornim planovima a među kojima da je i prostorni plan Grada Bakra, stav je ovoga suda da kako tuženik nije imao suglasnost tužiteljice za predmetne radove budući je tužiteljica u svome iskazu navela da taj dio gdje je tuženik izvršio radove da nije bio ograđen te nakon što je zatekla radove u lipnju 2011.g. da je još nešto rađeno, da je rađen potporni zid, a za koji da je rekla da se neće graditi i da je istog upozorila da ga niti ne radi, a navedeno je potvrdio i svjedok NI, brat tuženika, i koji je naveo da u jednom trenutku na početku kada su počeli radovi da je pristupila tužiteljica te da je bilo nekakvih razgovora međutim da se nakon toga složila sa svime i da su otišli na piće dok kasnije dok se tužiteljica usprotivila i počela prijetiti sa sudom i ostalim i to iz razloga što da su sve to iskopali i da su uništili teren kao i da je predmetne radove izvodio tuženik, da upravo tuženik u skladu s gore citiranim odredbama ZV-a treba izvršiti uspostavu prijašnjega stanja i to na način kako je u dopunskom nalazi i mišljenju od 16. svibnja 2024. opisao stalni sudski vještak Goran Marušić, slijedom čega je u cijelosti valjalo usvojiti tužbeni zahtjev tužiteljice te odlučiti kao u točki I. i II. izreke presude.

27. Nadalje, što se tiče protutužbenog zahtjeva tuženika mišljenje je ovoga suda da isti nije osnovan niti po osnovu stjecanja građenjem niti po osnovu stjecanja dosjelošću i to iz razloga što kako je to gore navedeno tuženik nije imao suglasnost tužiteljice za izvođenje predmetnih radova budući je tužiteljica, a kako je to ranije navedeno, svome iskazu navela da taj dio gdje je tuženik izvršio radove da nije bio ograđen te nakon što je zatekla radove u lipnju 2011.g. da je još nešto rađeno, da je rađen potporni zid, a za koji da je rekla da se neće graditi i da je istog upozorila da ga niti ne radi, a navedeno je potvrdio i svjedok NI, brat tuženika, i koji je naveo da u jednom trenutku na početku kada su počeli radovi da je pristupila tužiteljica te da je bilo nekakvih razgovora međutim da se nakon toga složila sa svime i da su otišli na piće dok kasnije dok se tužiteljica usprotivila i počela prijetiti sa sudom i ostalim i to iz razloga što da su sve to iskopali i da su uništili teren slijedom čega u skladu s citiranim odredbama ZV-a niti nije mogao steći vlasništvo spornog dijela predmetne nekretnine građenjem.

28. Također, tuženik sve i da nije znao da sporni dio tužiteljičine nekretnine mu ne pripada, izuzev svoga iskaza, u kojem je naveo da su na tim međama posađeni borovi kao međe, a kojeg ovaj sud ne prihvaća u tom dijelu budući saslušani svjedoci nisu potvrdili navedeno, ni sa čim navedeno nije dokazao, budući je većina nepristranih svjedoka iskazivala o borićima koji se sađeni radi estetike okoliša a ne međe, pa je tako svjedok ČI naveo da zna gdje se nalaze borovi međutim da on ne zna da li su borovi sađeni zbog međe ili stihijski, svjedok HI je naveo da što se tiče sadnje borova da je on bio prisutan zatim pokojni FI odnosno suprug tužiteljice te pokojni R koji je otac tuženika i da je pokojni R dobio 500 do 700 borova i da ih je trebalo posaditi po cijeloj livadi i da su se njih trojica našli jedan vikend, iskopali rupe i zasadili 100 do 200 borova i da se borovi tada nisu sadili kao međa, svjedok OIV je navela da se ona sadnje borova na predmetnim nekretninama ne može sjetiti, ali koliko joj je poznato da joj se čini da su sađeni zbog nekakvog estetskog izgleda, dok je svjedok ZI je naveo da ne zna zašto su borovi sađeni upravo na tom dijelu, ali da on misli da su sađeni više za ukras, slijedom čega je valjalo odbiti protutužbeni zahtjev tuženika i odlučiti kao u točki IV izreke presude.

29. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi članka 154. stavak 1. ZPP-a, a svezi s odredbom članka 155. istog Zakona. Trošak tužiteljice se sastoji od sastavljanja tužbe u iznosu od 200,00 eura (T.br.7 t.1 Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, dalje Tarife), zastupanja na dvadeset tri ročišta i to za deset u iznosu od 200,00 eura za svako, za deset u iznosu od 100,00 eura za svako i za tri u iznosu od 50,00 eura (T.br. 9 t.1, t.2., t.3.,t.5. i t.7 Tarife), sastavljanja pet podneska i to četiri u iznosu od 200,00 eura za svaki i jedan u iznosu od 50,00 eura (T.br. 8 t.1 i t.3 Tarife), trošak mjerničkog i građevinskog vještačenja u ukupnom iznosu od 1.076,09 eura, trošak izlaska suda na lice mjesta bez vještaka u iznosu od 119,45 eura, a koji je dosuđen u cijelosti kao nužan za odlučivanje u ovoj pravnoj stvari te sudske pristojbe za tužbu u iznosu od 53,08 eura te sudske pristojbe za presudu u iznosu od 53,08 eura, dakle sveukupno je tužiteljici dosuđen trošak u iznosu od 5.501,70 eura.

29.1. Slijedom navedenog odlučeno je kao u točki IV. izreke ove presude

U Rijeci, 16. prosinca 2024.

S U D A C

Mate Radović

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove odluke stranke imaju pravo žalbe u roku od 15 dana od datuma primitka ovjerenog prijepisa iste.

Žalba se podnosi ovome sudu u tri istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje Županijski sud.

DNA

- pun. tužiteljice

- pun. tuženika