REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske
Savska cesta 62, Zagreb
Poslovni broj: Pž-3193/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, sudac Branka Šabarić Zovko, u pravnoj stvari tužitelja CROATIA OSIGURANJE d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB 26187994862, protiv tuženika EUROHERC OSIGURANJE d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB 22694857747, kojeg zastupa punomoćnik Antonio Šćulac, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Grgić & Partneri d.o.o., Zagreb, radi isplate iznosa od 1.961,73 eura, odlučujući o tužiteljevoj žalbi protiv presude Trgovačkog suda u Dubrovniku poslovni broj P-58/2023-4 od 28. lipnja 2024., 16. prosinca 2024.
p r e s u d i o j e
Odbija se tužiteljeva žalba kao neosnovana i potvrđuje presuda Trgovačkog suda u Dubrovniku poslovni broj P-58/2023-4 od 28. lipnja 2024.
Obrazloženje
1. Presudom Trgovačkog suda u Dubrovniku poslovni broj P-58/2023-4 od 28. lipnja 2024. odbijen je tužbeni zahtjev za isplatu iznosa od 1.861,73 eura / 14.027,21 kuna sa zateznim kamatama i tužiteljev zahtjev za naknadu troška parničnog postupka, kao neosnovan (točka I. izreke); naloženo je tužitelju u roku od petnaest dana naknaditi tuženiku trošak parničnog postupka u iznosu od 250,00 eura (točka II. izreke).
2. Iz obrazloženja presude u bitnom proizlazi da je prvostupanjski sud tako odlučio jer je na temelju dokaznog postupka tijekom kojeg je pročitao isprave u spisu utvrdio da je štetni događaj nastao na način da je vozilo osigurano kod tuženika skretalo sa sporedne ceste (znak obaveznog zaustavljanja „stop“) na jednosmjernu cestu s prednošću prolaska i tom prilikom je došlo do sudara s vozilom osiguranim kod tuženika koje se kretalo vožnjom unatrag po jednosmjernoj cesti. Budući da je na vozilu osiguranika tužitelja došlo do oštećenja na prednjoj desnoj strani branika, prvostupanjski sud zaključuje da je vozilo osiguranika tužitelja udarilo u vozilo osiguranika tuženika koje se kretalo unatrag na cesti s prvenstvom prolaska u trenutku kada se vozilo osiguranika tuženika već nalazilo ispred vozila osiguranika tužitelja. S obzirom na to da se vozač vozila osiguranog kod tužitelja nije prije poduzimanja radnje skretanja ulijevo sa sporedne na cestu s prednošću prolaska uvjerio da bez opasnosti za druge sudionike u prometu ili imovinu može izvršiti skretanje ulijevo, kao i da pritom nije propustio sva vozila koja su se kretala cestom s prednošću prolaska, postupio je suprotno odredbama čl. 43. i čl. 57. st. 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“ broj: 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20, 85/22, 114/22 i 133/23; dalje: ZSPC). Zbog toga je sud zaključio da je vozač vozila osiguranog kod tužitelja odgovoran za nastanak predmetne prometne nesreće, slijedom čega je tužiteljev zahtjev odbio kao neosnovan. Odluku o troškovima postupka sud je donio na temelju odredaba čl. 154. st. 1. i čl. 155. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 148/11 - službeni pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22; dalje: ZPP).
3. Protiv presude žalbu je podnio tužitelj zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava s prijedlogom da se presuda preinači, podredno ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje. U žalbi u bitnom navodi kako presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, jer u presudi nisu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama, a navedeni razlozi su nejasni i proturječni, dok o odlučnim činjenicama postoji proturječnost između onoga što se u presudi navodi o sadržaju isprava i samih tih isprava. Zbog toga je pogrešno primijenjeno i materijalno pravo. Tužitelj osporava zaključak prvostupanjskog suda o odgovornosti za nastanak štetnog događaja osiguranika tužitelja, upirući u žalbi kako se osiguranik tuženika kretao unazad u jednosmjernoj ulici, zbog čega smatra da je osiguranik tuženika odgovoran za nastanak štetnog događaja. Zbog toga je pravilnom primjenom materijalnog prava, prema mišljenju tužitelja, trebalo prihvatiti tužbeni zahtjev. Posljedično navedenom, tužitelj pobija i odluku o troškovima parničnog postupka kao neosnovanu.
4. Odgovor na žalbu nije podnesen.
5. Žalba nije osnovana.
6. Pobijana presuda ispitana je na temelju odredaba čl. 365. ZPP-a, u granicama razloga navedenih u žalbi i pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a te na pravilnu primjenu materijalnog prava, osim u odnosu na primjenu materijalnog prava u odluci o troškovima postupka.
7. U konkretnom slučaju je riječ o sporu male vrijednosti (čl. 502. st. 1. ZPP-a) pa se presuda može pobijati samo zbog apsolutno bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz odredbe čl. 354. st. 2. (osim t. 3.) ZPP-a i zbog pogrešne primjene materijalnog prava (čl. 467. st. 1. ZPP-a). Predmetnu presudu nije moguće pobijati zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.
8. Pri donošenju pobijane presude prvostupanjski sud nije počinio niti jednu od bitnih povreda odredaba parničnog postupka na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.
9. Suprotno tuženikovim žalbenim navodima, nije počinjena niti bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP-a na koju tužitelj upire u žalbi. Izreka presude je jasna i razumljiva, nije u proturječju s razlozima presude niti sa samom sobom, dok su razlozi o odlučnim činjenicama navedeni u obrazloženju presude jasni, razumljivi i u skladu sa sadržajem isprava u spisu.
10. Predmet spora je tužiteljev zahtjev za isplatu iznosa od 1.961,73 eura sa zateznim kamatama s osnove čl. 963. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj: 35/05, 41/08, 78/15 i 29/18; dalje: ZOO).
11. Među strankama je nesporno da se dogodila prometna nesreća u [adresa] u kojoj je sudjelovalo vozilo osigurano kod tužitelja registarskih oznaka [registarska oznaka], koje je poduzimalo radnju skretanja ulijevo iz sporedne na cestu s prednošću prolaska, i vozilo osigurano kod tuženika registarskih oznaka [registarska oznaka], koje se kretalo vožnjom unatrag na jednosmjernoj cesti s prednošću prolaska.
12. Među strankama je sporna osnova i visina tužbenog zahtjeva te odgovornost sudionika za nastanak prometne nesreće.
13. Odredbom čl. 43. ZSPC-a vozač koji namjerava na cesti ili drugoj prometnoj površini obaviti neku radnju vozilom (uključiti se u promet, prestrojiti, odnosno mijenjati prometnu traku, pretjecati, obilaziti, zaustavljati se, skretati udesno ili ulijevo, okretati se polukružno, voziti unatrag i sl.) ne smije početi takvu radnju ako time dovodi u opasnost druge sudionike u prometu ili imovinu (st. 1.); Prije započinjanja radnji iz stavka 1. ovoga članka, vozač je dužan uvjeriti se da to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu ili imovinu, vodeći pritom računa o položaju vozila te o smjeru i brzini kretanja (st. 2.).
14. Prema odredbi čl. 50. ZSPC-a vozač koji se namjerava kretati vozilom unatrag može to učiniti samo na kratkom dijelu ceste i ako time ne ugrožava ili ne ometa druge sudionike u prometu (st. 1.); Kad se vozač vozilom kreće unatrag, dužan je propustiti vozilo koje dolazi iza njegovog vozila (st. 4.).
15. Na utvrđeno činjenično stanje, koje nije proturječno ispravama u spisu, prema kojemu je do štetnog događaja došlo na način da je vozilo osigurano kod tuženika skretalo sa sporedne ceste (znak obaveznog zaustavljanja „stop“) na jednosmjernu cestu s prednošću prolaska, kojom prilikom je došlo do sudara s vozilom osiguranim kod tuženika koje se kretalo vožnjom unatrag po jednosmjernoj cesti te da je vozilo osiguranika tužitelja udarilo u vozilo osiguranika tuženika koje se kretalo unatrag na cesti s prvenstvom prolaska u trenutku kada se vozilo osiguranika tuženika već nalazilo ispred vozila osiguranika tužitelja, pravilno je prvostupanjski sud primijenio materijalno pravo iz čl. 43. i čl. 50. ZSPC-a u vezi s čl. 963. ZOO-a kada je odbio tužbeni zahtjev kao neosnovan. To stoga što je vozač vozila osiguranog kod tužitelja, prije skretanja ulijevo sa sporedne na cestu s prednošću prolaska, trebao propustiti sva vozila koja se kreću po cesti s prednošću prolaska, što je u konkretnom slučaju vozač navedenog vozila propustilo učiniti. Navedeno tim više što se u trenutku sudara vozilo koje se kretalo po cesti s prednošću prolaska već nalazilo ispred vozila koje je skretalo ulijevo sa sporedne na cestu s prednošću prolaska.
16. Pravilna je i odluka o troškovima postupka, kako po osnovi (čl. 154. st. 1. ZPP-a), tako i po visini (čl. 155. st. 1. ZPP-a).
17. Zbog svega navedenog je na temelju odredbe čl. 368. st. 1. ZPP-a tužiteljeva žalba odbijena kao neosnovana i potvrđena prvostupanjska presuda jer ne postoje razlozi radi kojih se pobija niti razlozi ne koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.
Zagreb, 16. prosinca 2024.
Sudac
Branka Šabarić Zovko
