REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske

Savska cesta 62, Zagreb

Poslovni broj: Pž-4401/2024-4

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, sudac Kristina Saganić, u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja H-BAUPARTNER d.o.o., Sesvete, Savska cesta 84, OIB 17410834332, kojeg zastupa punomoćnik Vinko Arelić, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Arelić & partneri d.o.o. u Zagrebu, Trnjanska cesta 69, protiv protivnika osiguranja NAMJEŠTAJ MIMA d.o.o., Pula, Valica 3, OIB 24769473247, kojeg zastupa punomoćnik Tomislav Brguljan, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Vukić i partneri d.o.o. u Rijeci, Nikole Tesle 9/V-VI, radi osiguranja novčane tražbine određivanjem prethodne mjere, odlučujući o protivnikovoj žalbi protiv rješenja Trgovačkog suda u Pazinu poslovni broj R1-54/2024-8 od 15. listopada 2024., 16. prosinca 2024.

r i j e š i o  j e

I. Odbija se kao neosnovana žalba protivnika osiguranja i potvrđuje rješenje Trgovačkog suda u Pazinu poslovni broj R1-54/2024-8 od 15. listopada 2024.

II. Odbija se zahtjev predlagatelja osiguranja za naknadu troška odgovora na žalbu u iznosu od 1.455,58 EUR kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem u točki I. njegove izreke određena je prethodna mjera radi osiguranja novčane tražbine predlagatelja osiguranja prema protivniku osiguranja u iznosu od 76.766,77 EUR sa zateznim kamatama, te troškova postupka osiguranja u iznosu od 2.891,15 EUR, zabranom svim bankama da protivniku osiguranja ili trećoj osobi, po nalogu protivnika osiguranja isplati s njegova računa ili iz njegovih oročenih sredstava predmetni iznos. U točki II. izreke naloženo je protivniku osiguranja naknaditi predlagatelju osiguranja troškove postupka u iznosu od 12.891,15 EUR.

2. Iz obrazloženja pobijanog rješenja proizlazi da je prvostupanjski sud ocijenio da je predlagatelj osiguranja dokazao da u konkretnom slučaju postoji opasnost da bi bez određivanja prethodne mjere bilo onemogućeno ili znatno otežano ostvarenje njegove tražbine (čl. 332. st. 2. Ovršnog zakona, „Narodne novine“ broj: 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 i 6/24; dalje: OZ), a mjera je određena na temelju nepravomoćne presude Trgovačkog suda u Osijeku poslovni broj P-144/22 od 11. prosinca 2023. i rješenja o ispravku presude poslovni broj P-144/22 od 23. siječnja 2024.

3. Protiv navedenog rješenja žalbu je podnio protivnik osiguranja iz svih žalbenih razloga navodeći u bitnome da prvostupanjski sud nije uopće, a mogao je, zatražio podatke o poslovanju protivnika osiguranja na temelju kojih je mogao utvrditi da se radi o solventnom društvu. Ističe da mu ne prijeti nelikvidnost i da je dostavio dokaze o svojoj likvidnosti - potvrde Privredne i Zagrebačke banke, te potvrde Porezne uprave iz kojih proizlazi da nije imao u blokadi račun. Protivnik osiguranja navodi da nisu točni zaključci da otuđivanjem nekretnina smanjuje mogućnost naplate potraživanja jer je od prodaje nekretnina naplatio kupoprodajnu cijenu, dakle nije darivao ili rasprodavao nekretnine nego je za iste naplatio cijenu u milijunskom iznosu i njegova imovina je time samo promijenila oblik, ali vrijednost imovine je i dalje ista. Smatra da predlagatelj nije učinio vjerojatnim objektivnu opasnost da bi se bez predložene mjere osiguranja onemogućilo ili znatno otežalo ostvarenje tražbine, a u prilog tome iznosi tvrdnju da njegov temeljni kapital iznosi 884.120,00 EUR i da je u 2023. godini ostvario dobit od 868.250,48 EUR, te da samo svoje poslovanje prilagođava novim tržišnim uvjetima i poslovanje nastavlja preko mreže maloprodajnih salona i online kanala prodaje. Predlaže preinačiti pobijano rješenje i odbiti prijedlog za osiguranje uz naknadu troškova postupka.

3.1. U odgovoru na žalbu predlagatelj osiguranja navodi da se protivnik osiguranja u svojoj žalbi referira na stanje svojih financija u trenutku pisanja žalbe, ali da su u međuvremenu svi računi protivnika osiguranja blokirani zbog nedovoljno sredstava i da su žalbeni navodi neistiniti i manipulativni jer da protivnik osiguranja ima višemilijunska sredstva na svojim računima onda ne bi računi bili blokirani jer nema sredstava na računima. Predlagatelj osiguranja navodi da je 31. listopada 2024. protivnik osiguranja trajno zatvorio sve svoje poslovnice iz čega proizlazi da prestaje obavljati svoju djelatnost. Predlaže odbiti žalbu kao neosnovanu uz naknadu troška odgovora na žalbu u iznosu od 1.455,58 EUR.

4. Žalba protivnika osiguranja nije osnovana.

5. Pobijano rješenje je ispitano na temelju odredbe čl. 365. st. 1. i 2., te odredbe čl. 381. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 155/23; dalje: ZPP) u granicama razloga navedenih u žalbi, te pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a i pravilnu primjenu materijalnog prava (čl. 356. ZPP-a).

6. Na temelju odredbe čl. 332. st. 1. OZ-a sud određuje prethodnu mjeru radi osiguranja novčane tražbine na temelju odluke suda ili upravnog tijela koja nije postala ovršna, nagodbe zaključene pred sudom ili upravnim tijelom, ako tražbina koja je u njoj utvrđena još uvijek nije dospjela, javnobilježničke odluke ili javnobilježničke isprave, ako tražbina koja je u njoj utvrđena još uvijek nije dospjela. Odredbom stavka 2. istog članka propisano je da će sud na temelju navedenih isprava odrediti prethodnu mjeru, ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnom opasnost da bi se bez tog osiguranja onemogućilo ili znatno otežalo ostvarenje tražbine.

7. Pravilo je da predlagatelj osiguranja mora učiniti vjerojatnom opasnost da bi se bez osiguranja prethodnom mjerom onemogućilo ili znatno otežalo ostvarenje njegove tražbine. Od ovog pravila predviđene su iznimke u slučaju kada se postojanje takve opasnosti pretpostavlja po samom zakonu (čl. 333. OZ-a). To će biti u slučajevima u kojima je određivanje prethodne mjere predloženo na temelju određenih isprava koje se pobijaju odgovarajućim pravnim sredstvima, a takve su isprave taksativno određene. U konkretnom slučaju opasnost se ne pretpostavlja pa je obveza predlagatelja osiguranja učiniti vjerojatnom tu opasnost.

8. Prvostupanjski sud je utvrdio da je protivnik osiguranja otuđio sve nekretnine koje je imao u svom vlasništvu i u kojima je obavljao svoju djelatnost, a koje su pobliže označene i navedene u obrazloženju pobijane odluke. Također, prvostupanjski sud smatra da je evidentno postojanje objektivne opasnosti zbog poduzetih radnji protivnika osiguranja u svrhu onemogućavanja ili znatnog otežanja mogućnosti naplate predlagateljeve novčane tražbine iz razloga što je protivnik osiguranja proveo pojedinačna stvarnopravna raspolaganja na nekretninama u svom vlasništvu u razdoblju od donošenja prvostupanjske presude u korist predlagatelja osiguranja, zatim nakon podnošenja prijedloga za određivanje prethodne mjere (Trgovački sud u Pazinu poslovni broj R1-34/2024) do dana podnošenja prijedloga za osigurane, a koje radnje prvostupanjski sud detaljno navodi u obrazloženju odluke.

9. Prvostupanjski sud navodi da je točno da je ukupna vrijednost svih navedenih raspolaganja 27.405.379,48 EUR (prema elaboratima protivnika osiguranja dostavljenima u predmetu poslovni broj R1-34/2024, Trgovački sud u Pazinu) i da taj iznos višestruko premašuje (290 puta) iznos predlagateljeve tražbine sa zateznim kamatama od 84.084,00 EUR. No, također prvostupanjski sud pravilno uočava da su sve predmetne nekretnine opterećene u korist založnih vjerovnika kako to proizlazi iz aktivnih i povijesnih zemljišno knjižnih izvadaka za predmetne nekretnine.

10. Osim navedenog, prvostupanjski sud je uzeo u obzir činjenicu da je protivnik osiguranja otuđio sve svoje nekretnine koje su u naravi predstavljale salone u kojima je prodavao svoj namještaj i da je na internet stranicama objavljeno da će saloni u Poreču, Puli, Koprivnici, Zadar i Kukuljanovo biti zatvoreni, kao i web shop zbog velike rasprodaje asortimana, te da je nekolicina uglavnom visokorangiranih radnika zaposlenih kod protivnika osiguranja izrazila namjeru pokretanja radnopravnih sporova protiv svog bivšeg poslodavca - protivnika osiguranja, a iz čega proizlazi da je protivnik osiguranja počeo dijeliti otkaze svojim radnicima koji su kod njega radili u salonima i proizvodnim pogonima, što sve prema mišljenju prvostupanjskog suda upućuje da protivnik osiguranja gasi svoje poslovanje koje se odvijalo prodajom svojih proizvoda u tim salonima. Također, da protivnik osiguranja prebacuje svoje preostalo poslovanje i imovinu na druge pravne subjekte koji su s njim povezani na način da su ih osnovale osobe povezane krvnim srodstvom s imateljima poslovnog udjela i odgovornim osobama u protivniku osiguranja.

11. Prvostupanjski sud je utvrdio da upravo suprotno navodima protivnika osiguranja kojima u svom očitovanju ističe likvidnost i solventnost iz dokumentacije dostavljene po predlagatelju osiguranja proizlazi da su računi protivnika osiguranja s danom 8. listopada 2024. blokirani s ukupno nenaplaćenim sredstvima u iznosu od 971.877,92 EUR, prema Specifikaciji FINA-e od 9. listopada 2024., a što ukazuje da navodi protivnika osiguranja kako prodajom nekretnina imovina protivnika nije umanjena već da je samo promijenila oblik, očito nisu osnovani. Također, prvostupanjski sud ističe da nisu od značaja financijska izvješća te pozitivno stanje bilance (i ostvarena dobit u iznosu od cca 800.000,00 EUR za 2023. godinu) protivnika osiguranja, s obzirom na to da je evidentno da se poslovno stanje protivnika osiguranja mijenja na način da se urušava i da se imovina protivnika rasprodaje te da protivnik osiguranja navodi prestaje s obavljanjem primarne djelatnosti.

12. I prema ocjeni ovog suda opće imovno stanje protivnika osiguranja ima silazni trend, a brojnost i učestalost opterećivanja i otuđivanja njegovih nekretnina, posebno nakon donošenja nepravomoćne presude i podnošenja ovog prijedloga za osiguranje, čini se alarmantnim upozorenjem za predlagatelja osiguranja, da će on bez ove predložene prethodne mjere vrlo vjerojatno znatno otežati naplatu svoje tražbine čije osiguranje traži. Opisano stanje vrlo vjerojatno signalizira da se protivnik nalazi u ozbiljnim poslovnim poteškoćama. Suprotna ocjena ili zaključak u ovoj pravnoj stvari, oduzela bi predloženoj prethodnoj mjeri svrhu zbog koje je propisana i predlagatelju osiguranja bi bila uskraćena tražena pravna zaštita koju je osnovano i možebitno još uvijek pravovremeno zatražio.

13. Odluka o troškovima postupka, koje je dužan platiti protivnik osiguranja, donesena je pravilnom primjenom odredbe čl. 154. st. 1. ZPP-a u vezi s čl. 10. OZ-a i čl. 14. OZ-a, a protivnik osiguranja posebno ni ne osporava pravilnost obračuna troškova.

14. Slijedom navedenog, pravilno je prvostupanjski sud ocijenio vjerojatnim postojanje pretpostavki za usvajanje prijedloga za osiguranje (čl. 332. st. 2. OZ-a), te je odlučeno kao u izreci (čl. 380. t. 2. ZPP-a).

15. Kako trošak odgovora na žalbu nije bio potreban za vođenje ovog postupka, to je predlagateljev zahtjev za naknadu troška te parnične radnje odbijen (čl. 380. t. 2., čl. 155. ZPP-a u vezi s čl. 10. OZ-a i čl. 166. ZPP-a).

Zagreb, 16. prosinca 2024.

Sudac

Kristina Saganić