Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž-3216/2024-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

Županijski sud u Splitu u vijeću sastavljenom od sudaca i to Vedrane Perkušić, predsjednice vijeća, dr. sc. Ivana Tironija, člana vijeća i suca izvjestitelja te dr. sc. Daniele Pivčević, članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice SŽ iz [adresa], adresa, OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Marku Krpanu, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika FŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi namirenja tražbine iz založene stvari, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude Općinskog suda u Zlataru, Stalne službe u Zaboku, poslovni broj: P-1529/2023-29. od 19. kolovoza 2024. i žalbe tuženika protiv rješenja istog suda poslovni broj: P- 1529/2023-37. od 3. listopada 2024., na sjednici vijeća održanoj 16. prosinca 2024.

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba tužiteljice kao neosnovana te se potvrđuje presuda Općinskog suda u Zlataru, Stalne službe u Zaboku, poslovni broj: P-1529/2023-29. od 19. kolovoza 2024. u pobijanom dijelu pod točkom II. izreke.

i r i j e š i o  j e

Odbija se žalba tuženika kao neosnovana te se potvrđuje rješenje Općinskog suda u Zlataru, Stalne službe u Zaboku, poslovni broj: P-1529/2023-37. od 3. listopada 2024.

Obrazloženje

1. Nakon provedenog dokaznog postupka prvostupanjski je sud donio presudu kojom je u točki I. izreke presudio kako je tuženik dužan trpjeti namirenje tražbine tužiteljice u iznosu od 5,073,45 eura sa zakonskim zateznim kamatama koje na iznos od 2.771,77 eura teku od 7. listopada 2022. do isplate ovo sudskom prodajom založene nekretnine u vlasništvu tuženika i to zk.č.br. 383/1, u naravi kuća i dvorište, površine 124 čhv, 446 m[2] , upisano u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], uknjiženo pri Općinskom sudu u Zlataru, Zemljišnoknjižni odjel Zabok te namirenjem tužitelja iz postignute kupoprodajne cijene. Nadalje, prvostupanjski je sud u točki II. izreke sud odbio kao neosnovan tužbeni zahtjev u dijelu u kojem je tužiteljica tražila da je tuženik dužan trpjeti namirenje tražbine tužiteljice za zatezne kamate na iznos od 2.301,68 eura za razdoblje od 7. listopada 2022. do isplate. Konačno, prvostupanjski sud je u točki III. izreke odlučio o parničnom trošku na način da je naložio tuženiku da s ovog osnova isplati tužiteljici iznos od 1.575,69 eura sa zateznim kamatama.

2. Rješenjem P-1529/2023-37 od 3. listopada 2024. prvostupanjski je sud odbacio kao nepravovremenu žalbu tuženiku od 11. rujna 2024. podnesenu protiv prvostupanje presude broj: P-1529/2023-29. od 19. kolovoza 2024.

3. Protiv prvostupanjske presude, i to u dijelu pod točkom II. izreke, tužiteljica je podnijela žalbu zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene materijalnog prava, žalbenih razloga predviđenih odredbama članka 353. stavak 1. točke 1. , 2. i 3. Zakona o parničnom postupku (“Narodne novine“ broj 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07. - Odluka USRH, 84/08., 96/08. - Odluka USRH, 123/08., 57/11., 148/11. - pročišćeni tekst, 25/13.,89/14. - Odluka USRH, 70/19., 80/22.. 114/22. i 155/23., dalje ZPP). Tužiteljica predlaže da drugostupanjski sud preinači pobijanu presudu na način da prihvati tužbeni zahtjev i u dijelu u kojem je odbijen kao neosnovan (točka II. izreke), odnosno podredno da je u tom dijelu ukine i u tom dijelu vrati predmet prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

4. Protiv prvostupanjskog rješenja o odbačaju žalbe tuženika kao nepravovremene, tuženik je podnio žalbu. Iz sadržaja žalbe za zaključiti je da se podnosi zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene materijalnog prava, žalbenih razloga predviđenih odredbama članka 353. stavak 1. točke 1. , 2. i 3. ZPP-a.

5. Tužiteljica nije podnijela odgovor na žalbu tuženika. Tuženik nije podnio odgovor na žalbu tužiteljice.

6. Žalba tužiteljice nije osnovana. Žalba tuženika nije osnovana.

7. Predmet spora u ovoj žalbenoj fazi postupka jest zahtjev tužiteljice kojim traži da je tuženik dužan trpjeti namirenje tražbine tužiteljice za zatezne kamate na iznos od 2.301,68 eura za razdoblje od 7. listopada 2022. do isplate.

8. Prije svega je za istaknuti kako ispitujući prvostupanjsku presudu u pobijanom dijelu pod točkom II. izreke, kao i postupak koji je prethodio njezinom donošenju u ovom dijelu, ovaj drugostupanjski sud nije našao da bi bila počinjena bilo koja od bitnih povreda odredbi parničnog postupka koje su predviđene odredbama članka 354. stavak 2. točke 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a, na koje povrede ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe članka 365. stavak 2. ZPP-a.

9. Nakon provedenog dokaznog postupka prvostupanjski je sud utvrdio slijedeće odlučne činjenice, odnosno došao do ovih zaključaka:

- da su tužiteljica kao zajmodavac i tuženik kao zajmoprimac, 6. ožujka 2012. sklopili ugovor o zajmu broj: 120306BT, koji je potvrđen od strane javnog bilježnika Igora Martinovića iz Zagreba, pod brojem OV-485/12,

- da je predmet ugovora zajam u iznosu od 3.940,83 eura u svrhu financiranja ulaganja u poslovne svrhe zajmoprimca,

- da je tuženik potvrdio primitak ugovorenog iznosa zajma od 29.800 kuna u kunskoj protuvrijednosti zajma prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke za euro,

- da je ugovor zaključen na vrijeme od 21 (dvadeset i jedan) mjesec odnosno od 6. ožujka 2012. do 6. prosinca 2013. te da je zajam trebalo vratiti u 21 (dvadeset i jednoj) mjesečnoj rati u iznosima od po 199,00 eura, a koje rate dospijevaju svakog šestog dana u mjesecu,

- da godišnja kamata iznosi 6,48%,

- da je u svrhu osiguranja tražbine zajma tuženik založio svoju nekretninu i to zk.č.br. 383/1, u naravi kuća i dvorište, površine 124 čhv, 446 m[2] , upisano u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina],

- da prema predmetnom ugovoru zajmodavac može odstupiti od ugovora i zahtijevati od korisnika zajma trenutno vraćanje ukupnog zajma s kamatama te realizirati sva dana osiguranja ako korisnik zajma zakasni s plaćanjem bilo koje rate za više od 8 dana ili ako je korisnik zajma dao lažne podatke o sebi,

- da navedeni ugovor o zajmu predstavlja potvrđenu (solemniziranu) privatnu ispravu, koja ima snagu javnobilježničkog akta,

- da je vještačenjem po vještaku financijske struke prvostupanjski sud utvrdio:

- da od dospijeća 5. anuiteta 6. kolovoza 2012. postoji kašnjenje u plaćanju dospjele rate duže od 8 dana te je sukladno članku 11. ugovora korisnik kredita bio dužan vratiti ukupan zajam 15. kolovoza 2015.,

- da je tuženik djelomično vratio predmetni zajam tako da iznos nepodmirenog duga ukupno iznosi 5.073,45 eura od čega je glavnica 2.771,77 eura, a dospjele zatezne kamate izračunate u apsolutnom iznosu 2.301,68 eura (2.771,77 eura glavnica + 2.301,68 eura zatezne kamate = 5.073,45 eura ukupni dug).

10. Navedena činjenična utvrđenja i zaključke prvostupanjskog suda kao pravilne prihvaća i ovaj drugostupanjski sud jer su rezultat logične i uvjerljive ocjene izvedenih dokaza kako to nalaže odredba članka 8. ZPP-a.

11. U žalbi tužiteljica navodi kako je prvostupanjski sud pogrešno odbio tužbeni zahtjev u dijelu u kojem potražuje zatezne kamate na zatezne kamate obračunate u apsolutnom iznos od 2.301,68 eura (točka II. izreke prvostupanjske presude).

12. U svezi žalbenih navoda tužiteljice za reći je kako je prvostupanjski sud u točki II. izreke prvostupanjske presude pravilno odbio tužbeni zahtjev u dijelu u kojem tužiteljica potražuje zatezne kamate na zatezne kamate obračunate u apsolutnom iznos od 2.301,68 eura. Naime, pravna teorija i pravna praksa polazeći od svrhe instituta iz odredbe članka 31. („Narodne novine“ br. 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18. i 126/21., 114/22., 156/22. i 155/23., dalje ZOO), zabrane naplate zakonske kamate na kamatu za vrijeme dok postoji glavni dug, zauzela je stav da se kamate za određeno vremensko razdoblje mogu utužiti i u apsolutnom iznosu uz glavni dug. Naravno, zatezne kamate iz članka 31. stavak 2. ZOO-a na dospjele zatezne kamate ne mogu se zahtijevati sve dok ne prestane glavno novčano potraživanje iz kojeg proizlaze zatezne kamate, pa i onda kad su zatezne kamate obračunate i utužene u apsolutnom iznosu uz glavni dug. Dakle, zatezne kamate mogu se utužiti u apsolutnom iznosu uz glavni dug, ali time da na taj apsolutni iznos ne teku zatezne kamate, jer zatezne kamate i dalje teku na iznos glavnog potraživanja.

13. Slijedom navedenog pravilno je prvostupanjski sud na traženu glavnicu od 2.771,77 eura dosudio zatezne kamate koje teku nakon obračuna zateznih kamata do isplate odnosno od podnošenja tužbe kako je to tužiteljica zatražila. Na iznos dospjelih zateznih kamata 2.301,68 eura, a koje kamate su obračunate u apsolutnom iznosu za period od dospijeća svakog pojedinog mjesečnog iznosa do obračuna zateznih kamata, ne teku zatezne kamate jer bi to onda bile kamate na kamatu tj. anatocizam koji je zabranjen odredbom članka 31. ZOO-a.

14. Slijedom navedenog trebalo je odbiti žalbu tužiteljice kao neosnovanu te potvrditi prvostupanjsku presudu u pobijanom dijelu pod točkom II. izreke, a ovo na temelju odredbe članka 368. stavak 1. ZPP-a. Stoga je odlučeno kao u izreci ove drugostupanjske presude.

15. Tuženik u žalbi na rješenje o odbačaju žalbe navodi kako je pogrešno shvatio da ne mora pristupiti na ročište za objavu presude.

16. U svezi žalbenih navoda tuženika za pojasniti je da nije bitno je tuženik pristupio na ročištu za objavu presude ili ne, već je li žalbu na presudu pravovremeno podnio. Naime, na ročištu za glavnu raspravu od 3. srpnja 2024. na kojem je zaključena glavna rasprava i zakazano ročište za objavu presude za 19. kolovoza 2024. stranke su, nakon što su primile na znanje datum i vrijeme ročišta za objavu presude, na zapisniku poučene da rok za žalbu teče od dana objave presude. Nadalje, u predmetnoj presudi Općinskog suda u Zlataru, Stalne službe u Zaboku, poslovni broj: P-1529/2023-29. od 19. kolovoza 2024., i to uputi o pravnom lijeku stranke su poučene da strankama koje su uredno obaviještene o ročištu za objavu i uručenje presude rok za žalbu teče od dana objave presude, a ako stranka ne bi bila uredno obaviještena o ročištu za objavu i uručenje presude da im rok za žalbu teče od dana dostave ovjerenog pisanog prijepisa presude.

17. Dakle, tuženik je na ročištu od 3. srpnja 2024., obaviješten o terminu ročišta za objavu i uručenje presude (19. kolovoza 2024.) i podučen od kad teče rok za žalbu (od dana ročišta za objavu presude). Također je i u samoj presudi tuženik obavješten od kada teče rok za žalbu.

18. Odredbom članka 335. stavak 8. ZPP-a propisano je da će ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Odredbom članka 335. stavak 9. ZPP-a propisano je da će u slučaju iz stavka 9. ovoga članka sud istaknuti presudu na internetskoj stranici e-oglasna ploča sudova. Presuda mora biti istaknuta na internetskoj stranici e-oglasna ploča sudova 8 dana, računajući od dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje.

19. Unatoč činjenici da je tuženik 2 puta poučen od strane prvostupanjskog suda od kada teče rok za žalbu (od dana objave presude jer je tuženik uredno obaviješten o terminu ročišta za objavu i uručenje presude), tuženik je žalbu podnio po proteku roka od 15 (petnaest) dana od dana kada je predmetna prvostupanjska presuda skinuta s oglasne ploče, odnosno dana 12. rujna 2024. Stoga je prvostupanjski sud pravilno odbacio žalbu tuženika kao nepravodobnu, a u suglasju s odredbama članka 358. stavci 1. i 2. ZPP-a.

20. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci ovog drugostupanjskog rješenja, a na temelju odredbe članka 380. točka 2. ZPP-a.

U Splitu 16. prosinca 2024.

Predsjednica vijeća:

Vedrana Perkušić