Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž-41/2023-3

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Splitu u vijeću sastavljenom od sudaca i to Vedrane Perkušić, predsjednice vijeća, dr. sc. Ivana Tironija, člana vijeća i suca izvjestitelja te dr. sc. Daniele Pivčević, članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice Općine Zemunik Donji, Zemunik Donji, Ulica I 16, OIB: 82242641755, zastupane po načelniku ŠD, a on po punomoćniku Filipu Periću, odvjetniku u Zadru, protiv tuženika RD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Augustinu Sudinji, odvjetniku u Zadru, radi uspostave prijašnjeg stanja i predaje u posjed, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude Općinskog suda u Zadru, poslovni broj: 21 P-920/2020-25 od 27. listopada 2022., na sjednici vijeća održanoj 16. prosinca 2024.

r i j e š i o  j e

Ukida se presuda Općinskog suda u Zadru, poslovni broj: 21 P-920/2020-25 od 27. listopada 2022. te se predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1. Prvostupanjski je sud nakon provedenog dokaznog postupka donio presudu kojom je u točki I. izreke odbio kao neosnovan tužbeni zahtjev slijedećeg sadržaja: „1. Nalaže se tuženiku RD, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], da na nekretnini oznake - čestica broj 5058/1 k. o. [katastarska općina], upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], stare izmjere, koja nekretnina odgovara dijelovima nekretnina oznake - čestica broj 8649 k. o. [katastarska općina] i 2812 k. o. [katastarska općina] izmjere na dijelu koji je na skici sudskog očevida izrađenoj po Frani Vlatkoviću, dipl. ing. geod. označen likom i slovima A-B-C-A, površine 44 m2, uspostavi prijašnje stanje kakvo je bilo prije građenja, sve u roku od 15 dana.

2. Nalaže se tuženiku RD, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] da tužiteljici OPĆINA ZEMUNIK DONJI, OIB: 82242641755, Ulica 116, 23222 [adresa], preda u posjed dio nekretnine oznake - čestica broj 5058/1 k. o. [katastarska općina], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], stare izmjere, a koji dio odgovara dijelovima nekretnina oznake - čestica broj 8649 k. o. [katastarska općina] i 2812 k. o. [katastarska općina] izmjere, i to dio koji je na Skici sudskog očevida izrađenoj po Frani Vlatkoviću, dipl. ing. geod. označen likom i slovima A-B-C-A, površine 44 m2, u roku od 15 dana."

Nadalje, prvostupanjski je sud odlučio o parničnom trošku na način da je naložio tužiteljici da s ovog osnova isplati tuženiku iznos od 18.750,00 kuna (sada 2.488,55 eura)[1] s pripadajućim zateznim kamatama.

2. Protiv prvostupanjske presude tužiteljica je podnijela žalbu zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene materijalnog prava, žalbenih razloga predviđenih odredbama članka 353. stavak 1. točke 1., 2. i 3. Zakona o parničnom postupku (“Narodne novine“ broj 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07. - Odluka USRH, 84/08., 96/08. - Odluka USRH, 123/08., 57/11., 148/11. - pročišćeni tekst, 25/13.,89/14. - Odluka USRH, 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23., dalje ZPP). Tužiteljica predlaže da drugostupanjski sud preinači pobijanu presudu na način da prihvati tužbeni zahtjev kao osnovan, podredno da ju ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

3. Tuženik je podnio odgovor na žalbu tužiteljice u kojem predlaže odbiti žalbu kao neosnovanu te potvrditi prvostupanjsku presudu.

4. Žalba tužiteljice je osnovana.

5. Predmet spora u ovoj žalbenoj fazi postupka predstavlja zahtjev tužiteljice za uspostavom prijašnjeg stanja i predajom posjeda realnog dijela nekretnine točno opisane u odlomku 1. obrazloženja ovog drugostupanjskog rješenja.

5. Tužbeni zahtjev koji je kao neosnovan odbijen prvostupanjskom presudom, zasniva se na tvrdnji tužiteljice da je predmetna nekretnina nerazvrstana cesta u vlasništvu tužiteljice te da je tuženik na dijelu nerazvrstane ceste bespravno izgradio zgradu i kameni zid, te joj na taj način oduzeo posjed dijela predmetne nekretnine.

6. Prvostupanjski sud u pobijanoj presudu utvrđuje da su u zemljišnoj knjizi kao vlasnici predmetne nekretnine uknjižene tužiteljica i Republika Hrvatska. Stoga da tužiteljica ne može tražiti da se sporni dio predmetne nekretnina preda samo njoj u posjed pa da je već iz tog razloga tužbeni zahtjev neosnovan. Nadalje prvostupanjski sud zaključuje da sporni dio nekretnine nije nerazvrstana cesta iz kojeg razloga da bi također tužbeni zahtjev trebalo odbiti kao neosnovan..

7. Tužiteljica u žalbi pored ostalog ističe da nije jasno na temelju čega je prvostupanjski sud odbio kao neosnovan tužbeni zahtjev uz zaključak da se ne radi o nerazvrstanoj cesti, pored činjenice da je tužiteljica u spis priložila snimke iz zraka iz 1952. i 1967. iz kojih da je razvidno kako se predmetna nekretnina još tada koristila kao put.

8. Nakon razmatranja žalbe tužiteljice za reći je slijedeće.

9. Odredbom članka 230. stavak 1. ZPP-a propisano je da isprava koju je u propisanom obliku izdalo državno tijelo u granicama svoje nadležnosti te isprava koju je u takvom obliku izdala pravna ili fizička osoba u obavljanju javnog ovlaštenja koje joj je povjereno zakonom ili propisom utemeljenim na zakonu (javna isprava), dokazuje istinitost onoga što se u njoj potvrđuje ili određuje.

10. Predmetna nekretnina oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] Z. U. [broj ZK uloška], u zemljišnoj knjizi upisana je kao put u vlasništvu Općine Zemunik i Republike Hrvatske. Nadalje, u posjedovnom listu broj 1304 k. o. [katastarska općina] navedena nekretnina je upisana kao put u posjedu Općine Zemunik. Na preslici snimke iz zraka iz 1952. i 1967., koje su izdane od nadležnog katastarskog operata (str. 43. i 44. spisa), razvidno je da se i u naravi radi o nekretnini koja se koristila kao put. U Registru nerazvrstanih cesta Općine Zemunik Donji predmetna nekretnina vodi se kao nerazvrstana cesta. S druge pak strane, vještačenjem po vještaku Frani Vlatkoviću, dipl. ing. geod., prvostupanjski je sud utvrdio da se predmet spora nalazi unutar granica čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

11. Dakle, iz priloženih javnih isprava, na koje se poziva tužiteljica, a koje isprave nisu u suprotnosti s nalazom i mišljenjem vještaka za geodeziju, proizlazi da je čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] put i to nerazvrstana cesta.

12. Odredbom članka 100. Zakona o cestama (Narodne novine 84/11., 18/13., 22/13., 54/13., 148/13., 92/14., 110/19., 144/21., 114/22., 114/22., 4/2023., 133/23.; dalje ZC) propisano je da nerazvrstanu cestu čine:

– cestovna građevina (donji stroj, kolnička konstrukcija, sustav za odvodnju atmosferskih voda s nerazvrstane ceste, drenaže, most, vijadukt, podvožnjak, nadvožnjak, propust, tunel, galerija, potporni i obložni zid, pothodnik, nathodnik i slično), nogostup, biciklističke staze te sve prometne i druge površine na pripadajućem zemljištu (zelene površine, ugibališta, parkirališta, okretišta, stajališta javnog prijevoza i slično),

– građevna čestica, odnosno cestovno zemljište u površini koju čine površina zemljišta na kojoj prema projektu treba izgraditi ili je izgrađena cestovna građevina, površina zemljišnog pojasa te površina zemljišta na kojima su prema projektu ceste izgrađene ili se trebaju izgraditi građevine za potrebe održavanja ceste i pružanja usluga vozačima i putnicima (objekti za održavanje cesta, upravljanje i nadzor prometa, benzinske postaje, servisi i drugo),

– zemljišni pojas s obiju strana ceste potreban za nesmetano održavanje ceste širine prema projektu ceste,

– prometna signalizacija (okomita, vodoravna i svjetlosna) i oprema za upravljanje i nadzor prometa,

– javna rasvjeta i oprema ceste (odbojnici i zaštitne ograde, uređaji za zaštitu od buke, uređaji za naplatu parkiranja i slično).

13. Slijedom navedenog proizlazi kako nerazvrstanu cestu ne čini samo kolnik, već i nogostup te građevna čestica, odnosno cestovno zemljište u površini koju čine površina zemljišta na kojoj prema projektu treba izgraditi ili je izgrađena cestovna građevina. Stoga je nejasno kako je prvostupanjski sud saslušanjem tuženika i 3 svjedoka zaključio da se u konkretnom slučaju ne radi o nerazvrstanoj cesti te da zemljišna knjiga i katastar ne odgovaraju stvarnom stanju, posebno stoga što uopće nije pravno ocijenio iskaz očigledno nepristranog svjedoka OD, bivšeg komunalnog redara, koji je pregledavajući teren utvrdio da se na predmetu spora postojeći put (nerazvrstana cesta) sužava i ne odgovara ortofoto snimku, a niti je cijenio u spis priložene katastarske snimke iz zraka (ortofoto snimke iz 1952. i 1967.).

14. Zbog pogrešnog pravnog pristupa prvostupanjski je sud propustio naložiti sudskom vještaku za geodeziju da se očituje o priloženim ortofoto snimkama (str. 43. i 44. spisa) na koje se poziva tužiteljica tj. da napravi preklop katastarske mape i digitalnog ortofoto snimka, što je uostalom dostupno na Internet stranici Državne geodetske uprave.

15. Odredbom članka 259. stavak 2. ZPP-a propisano je da se na zahtjev vještaka mogu izvoditi i novi dokazi da bi se utvrdile okolnosti koje su važne za stvaranje mišljenja vještaka.

16. U tom smislu vještak je u svom nalazu i mišljenju naveo da predmet spora realni dio "stare" čest. zem. [katastarska čestica] površine 44 m[2] označen slovima A-B-C-A odgovara dijelovima "novih" čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], dakle česticama nove izmjere. Sukladno takvom nalazu i mišljenju tužiteljica je "uredila" tužbeni zahtjev o kojem je sud odlučivao. Međutim, vještak nije svom nalazu i mišljenju priložio „novu“ katastarsku mapu zbog čega je potpuno nejasno koje su to nove čestice 8649 i 2812 obje k. o. [katastarska općina], na koje posjednike su evidentirane, koje su im granice i površine te kulture. Sve dokumente koje je vještak koristio za izradu nalaza i mišljenja u smislu odredbe članka 259. stavak 2. ZPP-a, a koji nisu priloženi u spis, vještak je dužan priložiti u spis kako bi se stranke mogle na njih eventualno očitovati. 17 Nadalje je za istaknuti kako je svjedok OD, bivši komunalni redar, obilazio teren zbog pripreme za katastarsku izmjeru. Iz Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] razvidna je aktivna plomba Z-12064/2021 koja se odnosi na obnovu zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina]. Dakle, za predmetnu općinu provodi se postupak reambulacije katastra i obnove zemljišne knjige. S tim u vezi za ukazati je da je Vrhovni sud Republike Hrvatske u presudi broj: Rev 919/2018 od 1. veljače 2023., odgovarajući na revizijsko pitanje koje se odnosi na vezanost stranaka rješenjem donesenim u postupku preoblikovanja zemljišne knjige, zauzeo stav da rješenje doneseno u završenom postupku obnove zemljišne knjige veže sve stranke koje su sudjelovale u tom postupku, a nisu protiv rješenja izjavile prigovor ili podnijele tužbu za ispravak u smislu čl. 197. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine" broj: 91/96., 68/98., 137/99., 114/01., 100/04., 107/07., 152/08., 126/10., dalje ZZK/96, (danas članak 205. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine", broj: 63/19., 128/22., 155/23., dalje, ZZK/19) pa kada se tužba temelji na identičnom činjeničnom stanju tužbeni zahtjev valja odbiti kao neosnovan. Nadalje, iz zaključka sa sastanka predsjednika Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske s predsjednicima građanskih odjela županijskih sudova RH, koji je sastanak održan u Šibeniku 16. i 17. rujna 2015., broj: Su-IV-246/2015 od 17. rujna 2015. proizlazi da rješenje doneseno u završenom postupku obnove zemljišne knjige veže sve stranke koje su sudjelovale u tom postupku, a nisu protiv rješenja izjavile prigovor ili podnijele tužbu za ispravak u smislu članka 197. ZZK/96 pa u takvoj situaciji kada se tužba temelji na identičnom činjeničnom stanju tužbeni zahtjev valja odbiti kao neosnovan.

18. Slijedom navedenog kada sud odlučuje o tužbenom zahtjevu u kojem se navode čestice nove izmjere, potrebno je utvrditi koje su to čestice, njihov položaj, evidentirane posjednike, granice tih čestica, površine i kulture. Također je bitno da prvostupanjski sud utvrdi u kojoj je fazi postupak obnove zemljišne knjige u svezi sporne nekretnine, a radi već navedene moguće vezanosti za rješenje donijeto u tom postupku.

19. Za ukazati je i na odredbu članka 131. stavak 1. ZC-a na koju se poziva tužiteljica, a koja propisuje da ceste koje se na dan stupanja na snagu ZC-a koriste za promet vozila po bilo kojoj osnovi i koje su pristupačne većem broju korisnika, a koje nisu razvrstane kao javne ceste u smislu ZC-a, postaju nerazvrstane ceste. ZC je stupio na snagu 29. srpnja 2011. Vještačenjem po vještaku za geodeziju može se utvrditi i stanje (stvarna granica, izgrađenost/neizgrađenost) predmetne nekretnine na dan 29. srpnja 2011. s obzirom da je na internet stranici Državne geodetske uprave dostupan digitalni ortofoto iz 2011.

20. Nadalje je za reći kako su nerazvrstane ceste dobro u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalaze (članci 131. stavci 2., 3. 7. i članaka 101. stavak 1. ZC-a). Ako bi iz rezultata dokaznog postupka prvostupanjski sud smatrao da je potrebno da tužiteljica zatraži predaju posjeda i u korist drugog upisanog vlasnika Republike Hrvatske onda je potrebno da postupi prema odredbi članka 109. ZPP-a u svezi s odredbom članka 46. stavak 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 129/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14., 81/15. i 94/17.), a ne iz tog razloga da odbije tužbeni zahtjev kao neosnovan.

21. Slijedom navedenog proizlazi kako prvostupanjska presuda nema razloga o odlučnim činjenicama pa se ne može ispitati. Na ovaj je način prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredbe parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a, na koju povredu tužiteljica opisno ukazuje u žalbi.

22. Sukladno iznijetom pobijanu je presudu trebalo ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, a ovo na temelju odredbe članka 369. stavak 1. ZPP-a.

23. U ponovljenom će postupku prvostupanjski sud otkloniti uočenu bitnu povredu odredbe parničnog postupka te će iskoristiti svoja procesna ovlaštenja kako bi se relevantno činjenično stanje, na koje ukazuje ovaj drugostupanjski sud, točno i potpuno utvrdilo. Prvostupanjski će sud potom, nakon cjelovito provedenog dokaznog postupka, vodeći računa i o odredbama članaka 7., 8. i 221.a ZPP-a, te uz pravilnu primjenu materijalnog prava, ponovno odlučiti o tužbenom zahtjevu i parničnom trošku.

U Splitu 16. prosinca 2024.

Predsjednica vijeća:

Vedrana Perkušić