REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske

Savska cesta 62, Zagreb

Poslovni broj: Pž-5218/2022-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, sudac Marina Veljak, u pravnoj stvari tužitelja HRVATSKI ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE, OIB: 84397956623, Zagreb, Mihanovićeva 3, Podružnica Pula – Pola, Danteov trg 4, protiv tuženika CROATIA osiguranje d.d. Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, radi isplate, odlučujući o tužiteljevoj žalbi izjavljenoj protiv presude Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-1487/2019 od 23. studenog 2022., 16. prosinca 2024.

p r e s u d i o  j e

Odbija se kao neosnovana tužiteljeva žalba i potvrđuje se presuda Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-1487/2019 od 23. studenog 2022. u točkama I. i II. njezine izreke.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom je odbijen zahtjev tužitelja HRVATSKI ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE, Zagreb, A. Mihanovića 3, OIB: 84397956623, za isplatu iznosa od 10.958,86 kn s zateznim kamatama, kao neosnovan (točka I. izreke), naloženo je tužitelju HRVATSKI ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE, Zagreb, A. Mihanovića 3, OIB: 84397956623, naknaditi tuženiku CROATIA osiguranje d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862 troškove parničnog postupka u iznosu od 4.000,00 kn / 530,89 EUR u roku od 8 dana (točka II. izreke) te je odbijen kao neosnovan daljnji zahtjev tuženika za naknadu troškova parničnog postupka u iznosu od 3.000,00 kn / 398,17 EUR (točka III. izreke).

2. Tužitelj je podnio žalbu protiv točaka I. i II. izreke presude pobijajući ju zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka, pogrešne primjene materijalnog prava i pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Iznosi da je prvostupanjski sud pogrešno naveo da je dokazni prijedlog saslušanja svjedokinje BĆ stavljen po tužitelju nakon zaključenja prethodnog postupka, odnosno na glavnoj raspravi održanoj 12. listopada 2022. Takav zaključak prvostupanjskoga suda suprotan je sadržaju spisa budući je tužitelj već u podnesku od 30. siječnja 2020., kojim se očitovao na odgovor tuženika na tužbu, predložio saslušanje osiguranice tužitelja BĆ. Time je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka. Nadalje, pogrešno je prvostupanjski sud utvrdio kako je činjenično stanje u dovoljnoj mjeri razjašnjeno za donošenje meritorne odluke, pozivajući se pri tom na odgovor vještaka prema kojem iskaz BĆ ne bi imao utjecaja na nalaz i mišljenje. Isto tako, da ostaje kod ranijih navoda prema kojima je sud neopravdano prihvatio prijedlog tuženika za provođenjem vještačenja po vještaku medicine rada na okolnost uzročno posljedične veze između ozljeda koje je zadobila osiguranica tužitelja i štetnog događaja. Time je povrijeđen čl. 12. Zakona o parničnom postupku, prema kojem je parnični sud vezan pravomoćnom upravnom odlukom tužitelja. Iako je pravomoćnim rješenjem tužitelja donesenim u upravnom postupku dana 18. veljače 2010. utvrđeno da je osiguranici tužitelja priznato pravo na invalidsku mirovinu zbog povrede izvan rada 50%, prvostupanjski sud je prihvatio prijedlog tuženika i izveo dokaz medicinskim vještačenjem, temeljem kojeg je utvrdio kako ne postoji uzročno posljedična veza, a da se takav zaključak prvostupanjskog suda ne može prihvatiti.

3. Žalba nije osnovana.

4. Ispitavši pobijanu presudu sukladno odredbama čl. 365. st. 1. i 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23.; dalje: ZPP) u granicama razloga navedenih u žalbi, pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a, kao i na pravilnu primjenu materijalnog prava, ovaj sud nalazi da je pobijana presuda pravilna i zakonita.

5. U ovom predmetu riječ je o sporu male vrijednosti (čl. 502. st. 1. ZPP-a). Presuda ili rješenje kojim se završava spor u postupku u sporovima male vrijednosti može se pobijati samo zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz odredbe čl. 354. st. 2. t. 1., 2., 4., 5., 6., 8., 9., 10. i 11. ZPP-a i zbog pogrešne primjene materijalnog prava (čl. 467. st. 1. ZPP-a). Stoga ovaj sud nije razmatrao žalbene navode koji se izričito ili sadržajno odnose na pogrešno ili nepotpuno utvrđeno činjenično stanje

6. Predmet spora je tužbeni zahtjev za isplatu iznosa od 10.958,86 kn s osnove naknade štete, a koji iznos odgovara 50% ukupnog iznosa invalidskih mirovina isplaćenih njegovoj osiguranici BĆ u razdoblju od 1. prosinca 2015. do 30. studenog 2017.

7. Prema odredbi čl. 161. st. 1. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“ broj: 157/13., 151/14., 33/15., 93/15. i 120/16.; dalje: ZMO), Zavod ima pravo zahtijevati naknadu štete za novčana davanja koja se isplaćuju na teret mirovinskog osiguranja sve dok traje isplata tih davanja i iako su ta davanja osigurana u mirovinskom osiguranju.

8. Nadalje, prema odredbi članka 170. ZMO-a na naknadu štete i nepripadne isplate, odnosno stjecanja bez osnove primjenjuju se odgovarajuće odredbe Zakona o obveznim odnosima, ako nisu u suprotnosti s odredbama istoga zakona. Odredbom čl. 1046. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj: 35/05, 41/08, 125/11 i 78/15; dalje: ZOO), propisano je da je šteta umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprečavanje njezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta). Prema tome, da bi tužitelj uspio sa tužbenim zahtjevom, mora, između ostalog, dokazati uzročno-posljedičnu vezu između prometne nezgode koju je doživjela osiguranica tužitelja i priznate invalidske mirovine, a koju je tuženik osporavao tijekom postupka.

9. Prvostupanjski sud je nakon provedenog dokaznog postupka utvrdio sljedeće činjenice:

- uvidom u rješenje tužitelja od 18. veljače 2010. utvrdio je da je tužitelj priznao svojoj osiguranici BĆ zbog ozljede izvan rada profesionalnu nesposobnost za rad počevši od 25. studenog 2009., odnosno pravo na invalidsku mirovinu počevši od istog dana

- uvidom u presudu Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-162/2019-2 od 27. listopada 2020. utvrdio je da je tom presudom potvrđena prvostupanjska presuda poslovni broj P-1277/2017 od 16. studenog 2018., a iz razloga jer nije utvrđena uzročnoposljedična veza između ozljeda zadobivenih u prometnoj nezgodi i određivanja invalidske mirovine osiguranice tužitelja BĆ. Navedenom presudom je pravomoćno potvrđena prvostupanjska presuda u odnosu na osiguranicu tužitelja BĆ radi istog štetnog događaja ali za drugo razdoblje isplate invalidske mirovine

- da iz nalaza i mišljenja o invalidnosti od 25. studenog 2009. te mišljenja stručnog povjerenstva za reviziju nalaza i mišljenja od 27. studenog 2009. proizlazi da osiguranica tužitelja pati od dugogodišnjih križobolja sa širenjem bolova u desnu nogu, a aparaturno je dokazana spondilolisteza V slabinskog kralješka prema naprijed za 1 cm, a zbog čega se radi o uznapredovaloj koksartrozi desnog kuka, dok je moguće da je sve nastalo kao posljedica ranije zadobivene politraumatske ozljede (potres mozga, prijelom desne palčane kosti, prijelom desnog maleola fibule), dok je zbog hidronefroze nastale kao posljedice stopa mokraće zbog kamenca učinjena i desna nefrektomija, a osiguranica se liječi i zbog povišenog krvnog tlaka. Stoga je vještak utvrdio da je kod osiguranice tužitelja nastala invalidnost – profesionalna nesposobnost za rad uz uzrok invalidnosti 50% bolesti i 50% ozljede na radu.

10. Tijekom postupka sud je proveo vještačenje po doktoru medicine, specijaliste medicine rade radi utvrđivanja osporavane uzročno-posljedične veze između ozljeda koje je zadobila osiguranica tužitelja BĆ i umirovljenja u invalidsku mirovinu (konkretno u omjeru od 50% odgovornosti)

11. U odnosu na tužiteljev žalbeni navod da je sud neopravdano prihvatio prijedlog tuženika za provođenjem vještačenja po vještaku medicine rada na okolnost uzročno posljedične veze između ozljeda koje je zadobila osiguranica tužitelja i štetnog događaja, ocjena je ovog suda da je točno da sud u parničnom postupku nije ovlašten ispitivati pravilnost pravomoćne odluke donesene u upravnom postupku kojom je osiguraniku tužitelja utvrđeno pravo na invalidsku mirovinu, budući da je o pravima iz mirovinskog osiguranja nadležan odlučivati Zavod za mirovinsko osiguranje. Međutim, parnični sud u ovakvom sporu za naknadu štete koju potražuje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje od osiguranja kod kojega su vlasnici, odnosno korisnici motornog vozila osigurani od odgovornosti za štetu, a tu štetu predstavljaju novčana davanja na teret mirovinskog osiguranja po osnovi priznatog prava na invalidsku mirovinu - nije vezan utvrđenjima vještaka iz upravnog postupka o uzrocima i omjeru tih uzroka nastanku profesionalne nesposobnosti za rad. Dakle, iako sud ne može preispitivati dodijeljena prava iz mirovinskog osiguranja, sud može preispitivati uzročnu vezu između štetnog događaja, odnosno ozljeda osiguranika nastalih u tom događaju i dodijeljenih prava iz mirovinskog osiguranja. Osim toga, tuženik nije sudjelovao u upravnom postupku, te zato u parničnom, kontradiktornom, postupku ima mogućnost osporavati utvrđenja tužiteljevog vještaka iz upravnog postupka.

12. Sud je utvrdio da iz nalaza i mišljenja stalne sudske vještakinje Ines Kovačević Cvetko, dr. med. od 11. srpnja 2022. proizlazi da ne postoji uzročno-posljedična veza između ozljeda osiguranice tužitelja u štetnom događaju i njezinog umirovljenja, odnosno da osiguranica tužitelja nije ostvarila pravo na invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad zbog ozljeda zadobivenih u predmetnoj nezgodi, nego prvenstveno zbog bolesti.

13. Suprotno tužiteljevim žalbenim navodima, pravilno je prvostupanjski sud nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka Ines Kovačević Cvetko, dr. med. od 11. srpnja 2022., ocijenio kao stručan i detaljno obrazložen, obrazlažući da je na glavnoj raspravi na kojoj je održano usmeno davanje nalaza i mišljenja stalni sudski vještak na stručan i argumentiran način otklonila prigovore tuženika odgovorivši na sve upite. Ovaj sud prihvaća takvo shvaćanje. U tom smislu, pravilno je prvostupanjski sud cijenio da je sudski vještak, između ostalog, naveo da osiguranica tužitelja ne bi mogla ignorirati i zanemarivati bolest (da je ona postojala od ozljeđivanja u prometnoj nezgodi) do umirovljenja, a iz razloga što bi se radilo o velikim bolovima, sudski vještak je svoj zaključak argumentirao time da iz medicinske dokumentacije, odnosno zdravstvenog kartona osiguranice tužitelja vidljivo da osiguranica tužitelja BĆ nije uzimala medicinski propisane analgetike.

14. U odnosu na tužiteljev žalbeni navod da je pravovremeno predložio dokazni prijedlog saslušanja osiguranice tužitelja BĆ, pravilan je zaključak prvostupanjskog suda da je činjenično stanje bilo u dovoljnoj mjeri razjašnjeno za donošenje meritorne odluke, neovisno o pravovremenosti predlaganja provođenja tog dokaznog prijedloga. Pravilno prvostupanjski sud takvo svoje postupanje obrazlaže time da je stalni sudski vještak jasno i obrazloženo odgovorio da iskaz osiguranice tužitelja BĆ ne bi imao utjecaja na izrađen nalaz i mišljenje, a iz razloga što je stalni sudski vještak pregledao osiguranicu tužitelja i od nje uzeo anamnezu.

15. Uzimajući u obzir sve navedeno, pravilan je zaključak prvostupanjskog suda da ne postoji uzročno-posljedična veza između ozljeda koje je osiguranica tužitelja BĆ zadobila u prometnoj nezgodi u kojoj je sudjelovala 7. studenog 1991. i odlaska u invalidsku mirovinu.

16. Slijedom iznijetog, na temelju odredbe čl. 368. st. 1. ZPP-a, odlučeno je kao u izreci presude.

Zagreb, 16. prosinca 2024.

Sudac

Marina Veljak