REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske

Savska cesta 62, Zagreb

Poslovni broj: Pž-4728/2024-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, sudac Branka Šabarić Zovko, u pravnoj stvari tužitelja HRVATSKI ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE, OIB 84397956623, Mihanovićeva 3, Zagreb, protiv tuženika Republika Hrvatska, OIB 52634238587, zastupanog po punomoćniku Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu, radi isplate, po prigovoru protiv rješenja o sudskoj pristojbi, odlučujući o tužiteljevoj žalbi izjavljenoj protiv rješenja Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-15/2020 od 4. prosinca 2024., 16. prosinca 2024.

r i j e š i o  j e

Odbija se kao neosnovana tužiteljeva žalba i potvrđuje rješenje Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-15/2020 od 4. prosinca 2024.

Obrazloženje

1. Pobijanim u izreci označenim rješenjem, odbijen je kao neosnovan tužiteljev prigovor i potvrđeno rješenje o sudskoj pristojbi poslovni broj P-15/2020 od 22. studenoga 2024.

2. Prvostupanjski je sud o neosnovanosti tužiteljevog prigovora, riješio primjenom odredbe čl. 29. u vezi s odredbom čl. 11. st. 1. t. 2. Zakona o sudskim pristojbama („Narodne novine“ broj: 118/18 i 51/23; dalje: ZSP) te je ocijenio da je tužitelj dužan platiti sudsku pristojbu za tužbu u iznosu od 172,24 EUR, prvostupanjsku presudu u iznosu od 172,24 EUR, u ukupnom iznosu od 344,48 EUR.

3. U obrazloženju rješenja sud navodi da je predmet postupka potraživanje naknade štete temeljem prometne nezgode, a koji postupci naknade štete nisu postupci u kojima se odlučuje o pravima i obvezama osiguranika, te se tužitelj ne može osloboditi od plaćanja sudskih pristojbi po toj osnovi jer čl. 11. st. 1. t. 16. ZSP-a propisuje oslobođenje od plaćanja sudskih pristojbi o pravima i obvezama iz obveznog mirovinskog i osnovnog zdravstvenog osiguranja. Tužitelj je uložio prigovor protiv navedenog rješenja navodeći da je tužitelj sukladno čl. 11. ZSP-a oslobođen od plaćanja sudske pristojbe budući da je tijelo koje obavlja javne ovlasti u rješavanju o pravima i obvezama iz mirovinskog osiguranja.

4. Protiv navedenog rješenja tužitelj je podnio žalbu zbog pogrešne primjene materijalnog prava, s prijedlogom ovome sudu ukinuti pobijano rješenje. U žalbi tvrdi da on treba biti oslobođen plaćanja sudskih pristojbi, jer se ovdje radi o postupku proizašlom iz obavljanja javne ovlasti.

5. Tužiteljeva žalba nije osnovana.

6. Ispitavši pobijano rješenje na temelju odredaba čl. 365. st. 2. i čl. 381. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22; dalje: ZPP), u granicama žalbenih razloga, pazeći pritom po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 2., 4., 8., 9., 11., 13. i 14. ZPP-a, kao i na pravilnu primjenu materijalnog prava, ovaj sud je utvrdio da je ono pravilno i osnovano na zakonu.

7. Suprotno žaliteljevim tvrdnjama, ovaj sud nalazi da je prvostupanjski sud pravilno odlučio odbiti kao neosnovan tužiteljev prigovor protiv rješenja kojim ga je prvostupanjski sud pozvao na plaćanje sudske pristojbe, za što je dao valjano obrazloženje svoje odluke o tome zbog čega tužiteljev prigovor protiv rješenja prvostupanjskog suda poslovni broj P-15/2020 od 22. studenoga 2024., kojeg prihvaća i ovaj sud.

8. Prema odredbi čl. 11. st. 1. t. 2. ZSP-a, od plaćanja pristojbi oslobođeni su, između ostalog, i osobe i tijela koji obavljaju javne ovlasti u obavljanju tih ovlasti.

9. Tužitelj je doista tijelo koje obavlja javne ovlasti. Međutim, ta činjenica u ovom slučaju ipak nije dovoljna za tužiteljevo oslobođenje od plaćanja sudskih pristojbi u smislu odredbe čl. 11. st. 1. t. 2. ZSP-a. Naime, da bi se tužitelj oslobodio od plaćanja sudske pristojbe treba biti ispunjena i druga pretpostavka iz odredbe čl. 11. st. 1. t. 2. ZSP-a, odnosno treba se raditi o postupku proizašlim iz javne ovlasti. Povjeravanje javnih ovlasti je jedan od načina organizacije javne vlasti u kojem država prenosi dio nadležnosti državnih tijela za obavljanje poslova od javnog interesa na subjekt izvan sustava državnih tijela (ustanovu, trgovačko društvo ili drugu pravnu osobu).

10. Odredbom čl. 145. st. 1. ZMO-a propisano je da tužitelj ima javne ovlasti u rješavanju o pravima i obvezama iz mirovinskog osiguranja. Stavkom 2. tog članka konkretizirane su javne ovlasti tužitelja u vezi rješavanja o pravima i obvezama iz mirovinskog osiguranja, pa je tako navedeno da tužitelj obavlja poslove u vezi s ostvarivanjem prava osiguranih osoba iz mirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti, osigurava provedbu uredbi Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti i međunarodnih ugovora o socijalnom osiguranju, osigurava zakonitost ostvarivanja prava osiguranih osoba, te im pruža stručnu pomoć pri ostvarivanju prava, provodi politiku razvitka i unapređivanja mirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti, kao i da obavlja i druge poslove u vezi s provedbom i ostvarivanjem prava iz mirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti.

11. S obzirom na to da je predmet ove parnice zahtjev za naknadu štete tužitelja, pravilan je stav prvostupanjskog suda da nije riječ o parničnom postupku proizašlom iz obavljanja javne ovlasti tužitelja jer tužitelj podnošenjem ove tužbe nije obavljao svoju javnu ovlast u rješavanju o pravima i obvezama iz mirovinskog osiguranja u smislu odredbe čl. 145. st. 1. i 2. ZMO-a.

12. Pravilno je prvostupanjski sud ocijenio da u konkretnom predmetu parnični postupak nije proizašao iz obavljanja javne ovlasti tužitelja u smislu odredbe čl. 145. st. 1. i 2. ZMO-a, čime nije ispunjena zakonska pretpostavka iz odredbe čl. 11. st. 1. t. 2. ZSP-a prema kojoj bi tužitelj bio oslobođen plaćanja sudskih pristojbi, slijedom čega je na temelju odredbe čl. 29. st. 2. ZSP-a riješeno kao u izreci ovog rješenja.

13. Slijedom navedenog, na temelju odredbe čl. 380. t. 2. ZPP-a valjalo je odlučiti kao u izreci.

Zagreb, 16. prosinca 2024.

Sudac

Branka Šabarić Zovko