Republika Hrvatska
Županijski sud u Rijeci
Žrtava fašizma 7
51000 Rijeka
Poslovni broj: Gž-711/2023-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Rijeci po sutkinji Lidiji Oštarić Pogarčić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja ŽN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćnici Sandri Pleskina, odvjetnici u Karlovcu, protiv tuženika VN, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Darku Mariću, odvjetniku u Zagrebu, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tužitelja izjavljenoj protiv presude Općinskog suda u Karlovcu, poslovni broj Pn-18/2019 od 19. svibnja 2023., 16. prosinca 2024.
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba tužitelja kao neosnovana i presuda Općinskog suda u Karlovcu, poslovni broj Pn-18/2019 od 19. svibnja 2023. potvrđuje u točki II izreke i sadržajno odbijajućem dijelu točke III izreke.
Obrazloženje
1. Citiranom presudom u točki I izreke naloženo je tuženiku na ime naknade imovinske štete isplatiti tužitelju iznos od 601,02 eur (4.528,41 kn) sa zakonskom zateznom kamatom od 19. svibnja 2023. do isplate, sve u roku od 15 dana.
2. Točkom II izreke zahtjev tužitelja u preostalom dijelu za isplatu iznosa od 400,96 eur kao i zahtjev za isplatu zakonske zatezne kamate na dosuđeni iznos za preostalo razdoblje, odbijeni su kao neosnovani.
3. Točkom III izreke naloženo je tuženiku naknaditi tužitelju troškove postupka u iznosu od 931,14 eur sa zakonskom zateznom kamatom od presuđenja do isplate, u roku od 15 dana, dok je u preostalom dijelu zahtjev odbijen iako je to propušteno navesti u izreci.
4. Tužitelj podnosi žalbu protiv odbijajućeg dijela odluke iz točke II izreke sadržajno odbijajućeg dijela točke III izreke pozivajući se na sve zakonske žalbene razloge iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23; dalje ZPP), predlažući da se presuda u tom dijelu preinači sukladno žalbenim navodima
5. Odgovor na žalbu nije podnesen.
6. Žalba nije osnovana.
7. Predmet spora je zahtjev tužitelja za isplatu imovinske štete na ime posječenih stabala na nekretnini u njegovu vlasništvu.
8. U konkretnom slučaju radi se o sporu male vrijednosti iz čl. 458. st. 1. ZPP-a pa se sukladno odredbi čl. 467. st. 1. ZPP-a presuda može pobijati samo zbog bitnih povreda odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP-a osim zbog povrede iz čl. 354. st. 2. točka 3. ZPP-a te zbog pogrešne primjene materijalnog prava, tako da žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja nije dopušten.
9. Sud prvog stupnja uzbuđuje te proizlazi iz sadržaja spisa slijedeće:
- tužitelj je vlasnik k. č. br. [katastarska čestica] k. o [katastarska općina] dok je tuženik vlasnik k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koje međusobno međaše,
- tužitelj je u lipnju 2018. posjekao 12 stabala bukve i drvo zadržao za sebe od čega je 8 stabala na nekretnini tužitelja, dok je prijeporno da li se 4 stabla nalaze na nekretnini tuženika kako to isti tvrdi,
- očevidom na licu mjesta, te vještačenjem po vještaku mjerničine struke prema kazivanju tužitelja međa između njihovih nekretnina prolazi linijom koju označavaju u skici mjernika vještaka slova A, B, C, D , E, F, dok prema kazivanju tuženika međa prolazi točkama označenim G, H, I koja ujedno odgovora granicama prema katastarskom stanju, dok međa kako pokazuje tužitelj zahvaća i dio susjednih nekretnina i to dio k. č. br. [katastarska čestica] (vlasništvo MN), te uz nekretninu tuženika i dio k. č. br. [katastarska čestica], te dio 1689/121 (u vlasništvu trećih osoba),
- ukoliko se uzima kao međa između nekretnina stranaka ona navedena u katastarskim planovima tada se 6 posječenih panjeva nalazi na nekretnini tužitelja i to oni označeni točkama 1, 2, 3, 7, 8 i 9, dva panja na tuženikovoj nekretnini označeni slovima 10 i 11, dok se preostala 4 nalaze na susjednoj k. č. br. [katastarska čestica] (u vlasništvu trećih osoba),
- prema nalazu vještaka šumarske struke Marija Stipetića bruto-drvni obujam 6 stabala iznosi 5,16 m/3 a neto-drvni obujam 4,55 m/3, s time da vrijednost istih iznosi 601,02 eur (4.528,41 kn).
10. Sud prvog stupnja kao prethodno pitanja utvrđuje da li je tužitelj izvan knjižni vlasnik prijepornog dijela nekretnine na kojem se nalaze 6 posječenih stabala ( čl. 12. st. 1. ZPP-a) analizirajući u odnosu na navedeno iskaze saslušanih svjedoka, navode stranaka, te sadržaj priložene dokumentacije. Iz navedenog utvrđuje da k. č. br. [katastarska čestica] (upisana u posjedovni list 65) od evidencija katastra 1977. godine se vodi kao posjed oca tužitelja (ŽNE) u površini od 1384 čhv, odnosno 4982 m/2 koja je u toj površini i oznaci navedena i u rješenju o razvrgnuću suvlasništva poslovni brojR1-452/64 od 27. studenog 1964. Utvrđuje da su iskazi svjedoka u odnosu na među između nekretnina stranaka različiti tako da prema iskazima pojedinih svjedoka proizlazi da tužitelj drži u posjedu istu prema međašnoj liniji kako on istu pokazuje, dok pojedini svjedoci pokazuju kao među onu koja je navedena u katastarskim planovima. Međutim, da s obzirom na navedenu površinu nekretnine koja je pripala još roditeljima tužitelja i sada utvrđenu površinu od 4982 m/2, proizlazi da tužitelj drži u posjedu tu nekretninu upravo u navedenoj površini pa zaključuje da samo iskazi svjedoka PN o položaju dva kamena u točki A i C, kao i kazivanja tužitelja da je posjed izvršavao posljednjih 60 godina do te granice, ne mogu pored rezultata preostalih dokaznog postupka, poslužiti kao osnova za valjani zaključak da bi tužitelj i na tom prijepornom dijelu stekao vlasništvo, odnosno da bio predmnijevani vlasnik i prijepornog dijela na kojem je posječeno 6 stabala u smislu odredbe čl. 166. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (“Narodne novine” br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12 i 152/14; dalje ZV). Stoga zaključuje da iz ovako provedneog dokaznog posutpka proizilazi da je tužitelj vlasnik prijepora u dijelu kojim se proteže granica prema katastarskom stanju na kojem dijelu je posječeno 6 stabala, pa daljnjom primjenom odredbe čl. 1045. st. 1. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 45/21, 126/21, 114/22 - dalje ZOO) dosuđuje tužitelju iznos od 601,02 eur s zakonskom zateznom kamatom od presuđenja do isplate, dok u preostalom dijelu zahtjev odbija.
11. Odluku o troškovima postupka donosi primjenom odredbe čl. 154. st. 2. i čl. 155. st. 1. ZPP-a te odgovarajućom primjenom odredbi Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22, 126/22, 138/23 - dalje Tarifa).
12. U fazi žalbenog postupka sporna je osnovanost zahtjeva tužitelja za naknadu štete u odnosu na preostalih 6 posječenih stabala jer tužitelj smatra da protivno zaključku suda prvog stupnja proizlazi da je on vlasnik prijepora u cijelosti tako da su i ta stabla posječena na nekretnini čiji je on izvan knjižni vlasnik.
13. Kao što je prethodno izneseno sud prvog stupnja o tome odlučio kao o prethodnom pitanju što je relevantno i ima učinak za predmetni postupka (čl. 12. st. 1. i 2. ZPP-a). Stoga žalbeni navodi tužitelja koji se u bitnom iscrpljuju u navodima o pogrešno i nepotpuno utvrđenom činjeničnom stanju u odnosu na ta utvrđenja, kao što je prethodno navedeno ne mogu biti predmet preispitivanja u fazi žalbenog postupka jer taj žalbeni razlog u ovom postupku nije dopušten.
14. Protivno tvrdnjama tužitelja sud prvog stupnja je u obrazloženju presude iznio razloge u odnosu na sve odlučne činjenice pa je presudu moguće u svemu ispitati, tako da njenim donošenjem i provedenim postupkom nije počinjena apsolutno bitna procesna povreda iz odredbe čl. 3654. st. 2. točka 11. ZPP-a na koju se tužitelj poziva u žalbi. Ispitujući presudu u povodu žalbe nije utvrđeno niti da bi bila počinjena koja o drugih bitnih povreda na koju ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, sukladno odredbi čl. 365. st. 2. ZPP-a.
15. U konkretnom slučaju za ocjenu osnovanosti zahtjeva tužitelja relevantno je da li je tužitelj vlasnik stabala koje je posjekao tuženik, odnosno da bi ista bila na nekretnini tužitelja pa da li je sječom istih postupao protupravno i time u obavezi naknaditi mu štetu, sukladno odredbi čl. 1045. st. 1. ZOO-a. Pored utvrđenja suda prvog stupnja da tužitelj nije vlasnik prijepora u cijelosti na kojem je prosječeno 12 stabala već samo onog dijela na kojem je posječeno 6 stabala, a visina štete odnosno vrijednosti posječenih drva je neprijeporna i sukladna rezultatima pravednog vještačenja, to je protivno tvrdnjama tužitelja sud prvog stupnja pravilno primijenio materijalno pravo kada je zahtjev tužitelja u preostalom dijelu, za 6 stabala za iznos od 400,96 eur sa zakonskom zateznom kamatom odbio kao neosnovan.
16. Pravilno je nadalje sud prvog stupnja primijenio materijalno pravo iz odredbe čl. 29. st. 1. i 2. ZOO-a kada je tuženika obvezao da na dosuđeni iznos imovinske štete tužitelju isplati i zakonske zatezne kamate od presuđenja do isplate, dok je njegov zahtjev za isplatu zakonskih zateznih kamata za preostalo razdoblje odbijen kao neosnovan, obzirom da se radi o nenovčanoj imovinskoj šteti koja je utvrđena vještačenjem prema cijenama na dan presuđenja.
17. Kako je tužitelj djelomično uspio u sporu to je sud prvog stupanja odluku o troškovima postupka pravilno temeljio na odredbi čl. 154. st. 2. ZPP-a dosuđujući mu troškove za zastupanje i sudskih pristojbi sukladno postignutom uspjehu u sporu a troškove vještačenja kao neophodne u cijelosti, sukladno odredbi čl. 155 st. 1. ZPP-a.
18. Stoga je žalbu tužitelja valjalo odbiti i presudu suda prvog stupnja u točki II izreke te sadržajno odbijajućem dijelu točke III izreke potvrditi, primjenom odredbe članka 368. st. 1. ZPP-a, dok navedena presuda u točki I i dosađujućem dijelu točke II izreke kao nepobijana ostaje neizmjenjena.
U Rijeci 16. prosinca 2024.
Predsjednica vijeća
Lidija Oštarić Pogarčić
