Baza je ažurirana 17.07.2025. 

zaključno sa NN 78/25

EU 2024/2679

Pristupanje sadržaju

1

                            Kž-276/2023-5

             

   Republika Hrvatska

Županijski sud u Šibeniku                                                                                                  -276/2023-5

 

 

U   I M E   R E P U B L I K  E    H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

 

              Županijski sud u Šibeniku, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda Nives Nikolac kao predsjednice vijeća, Branka Ivić i Jadranke Biga Milutin kao članova vijeća, uz sudjelovanje Anite Plenča kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv optuženog J. G., zbog kaznenog djela iz čl. 155. st. 1. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj: 125/11., 144/12., 56/15. i 61/15.-dalje u tekstu: KZ/11), odlučujući o žalbi optuženog J. G., podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Splitu od 26. rujna 2023. broj: K-1150/2022-13 u sjednici vijeća održanoj dana 21. prosinca 2023.

 

 

p r e s u d i o   j e:

 

 

Žalba optuženog J. G. odbija se kao neosnovana, te se potvrđuje presuda suda prvog stupnja.

 

 

Obrazloženje:

 

 

1. Pobijanom presudom proglašen je krivim opt. J. G. zbog počinjenja kaznenog djela bludnom radnjom iz čl. 155. st. 1. KZ/11, te je na temelju navedenog zakonskog propisa osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 8 (osam) mjeseci, a potom je na temelju čl. 56. KZ/11 optuženiku izrečena uvjetna osuda tako da se kazna zatvora u trajanju od osam mjeseci neće izvršiti ukoliko optuženik ne počini novo kazneno djelo u roku od 3 (tri) godina od pravomoćnosti presude.

 

2. Temeljem čl. 148. st. 1. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ br. 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. - odluka Ustavnog suda, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 130/20. i 80/22. - dalje u tekstu: ZKP/08) optuženik je obvezan nadoknaditi troškove kaznenog postupka iz čl. 145. st. 2. toč. 1. i 6. ZKP/08, u ukupnom iznosu od 184,49 eura, od čega se iznos od  118,13 eura odnosi na troškove vještačenja a iznos od 66,36 eura na paušalnu svotu.

 

3. Protiv te presude žali se optuženik po branitelju E. S., odvjetniku u S., zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, povrede kaznenog zakona, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te odluke o kazni, s prijedlogom da drugostupanjski sud "presudu preinači, podredno ukine i vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje

 

4. Odgovor na žalbu nije podnesen.

 

5. Na temelju čl. 474. st. 1. ZKP/08, spis je prije nego što je dostavljen sucu izvjestitelju bio dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Šibeniku.

 

6. Postupajući prema zahtjevu istaknutom u žalbi optuženika, u kojoj branitelj optuženika traži da bude obaviješten o sjednici vijeća, o sjednici drugostupanjskog vijeća izvještene su stranke, sjednici vijeća nisu pristupili uredno pozvani državni odvjetnik i branitelj optuženika, dok se obavijest o sjednici vijeća za optuženika vratila neuručena uz naznaku dostavljača ''Obaviješten, nije podigao pošiljku'', pa je sjednica održana u njihovoj odsutnosti (čl. 475. st. 3. ZKP/08).

 

7. Žalba optuženika nije osnovana.

 

8. Iako optuženik J. G. u uvodnom dijelu žalbe navodi da prvostupanjsku presudu pobija zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, povrede kaznenog zakona, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te odluke o kazni, iz sadržaja obrazloženja njegove žalbe proizlazi da se on u biti žali samo zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja.

 

9. Stoga je na temelju čl. 476. st. 1. ZKP/08 ovaj drugostupanjski sud po službenoj dužnosti, povodom njegove žalbe, u tom pravcu ispitao prvostupanjsku presudu te je utvrdio da sud prvog stupnja nije počinio bitne povrede odredaba kaznenog postupka taksativno navedene u toč. 1. navedenog propisa, niti je na štetu optuženika povrijeđen kazneni zakon, u smislu toč. 2. navedene zakonske odredbe.

 

10. Pobijajući pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja žalitelj navodi da niti jedan ispitani svjedok nije očevidac (što nije točno, jer je očevidac sama svjedokinja-oštećena K. Š.), da ispitani svjedoci svoja saznanja crpe o inkriminiranom događaju na temelju onoga što im je rekla oštećena, a ti svjedoci su ili rodbinski ili prijateljski povezani sa oštećenom. Uz to da sama činjenica što je oštećena bila potresena prilikom davanja iskaza ne može se uzeti kao potvrda istinitosti njenih tvrdnji u situaciji kada nitko drugi to ne može potvrditi. U žalbi se ukazuje na to da je obrana optuženika životna, da je u komunikaciji s oštećenom vikao zbog buke rada motora te da je neživotno da optuženik kao vozač autobusa provjerava karte svakog putnika kada je notorno, navodi se u žalbi, da iako putnici imaju obvezu ući na prva vrata autobusa, uobičajeno ulaze i na ostala vrata autobusa, onemogućujući tako vozača autobusa u kontroliranju karata.

 

11. Suprotno ovim navodima, ovaj drugostupanjski sud nalazi da je prvostupanjski sud u zakonito provedenom dokaznom postupku sve činjenice potpuno i pravilno utvrdio te je osnovano našao dokazanim da je optuženiku cilju zadovoljavanja svog spolnog nagona, inkriminirane prigode u dva navrata rukom snažno uhvatio za grudi oštećenu K. Š., počinivši time predmetno kazneno djelo za koje je proglašen krivim.

 

12. Naime, oštećena K. Š. je u dva navrata ispitna tijekom postupka, neposredno nakon inkriminiranog događaja te pred prvostupanjskim sudom nakon proteka više godina, gotovo identično iskazujući o inkriminiranom događaju. Osnovano prvostupanjski sud zaključuje da je oštećena iskazivala istinito i vjerodostojno te da nije imala nikakvog motiva neosnovano teretiti optuženika kojeg do inkriminiranog događaja nije niti poznavala, a kojeg je prepoznala tijekom provođenja dokazne radnje prepoznavanja nedugo nakon inkriminiranog događaja. Uz to, njezin iskaz dodatno je potkrijepljen iskazima svjedoka I. D. i N. Š.. Naime, bez obzira što se ne radi o očevidcima inkriminiranog događaja, a i inače radi se o takvoj vrsti kaznenog djela gdje su očevidci rijetkost, jer se u pravilu predmetno kazneno djelo događa kada su žrtva i počinitelj sami, navedeni svjedoci su iskazivali što im je o inkriminiranom događaju, i to neposredno nakon što se isti zbio, ispričala oštećena K. Š.. Tako njezina prijateljica I. D. je iskazala da je odmah uočila da je oštećena koju zna "cijeli život" uznemirena, nije bila raspoložena i nije bila ona K. koju poznaje, vesela i nasmijana. Budući joj je bilo jasno da njena prijateljica K. ima neki problem, upitala ju je što je muči, pa joj  je ona ispričala što joj se dogodilo u autobusu, a koji opis događaja odgovara onome što je oštećena  K. Š. opisivala u dva navrata, 21. studenog 2016. pred državnim odvjetnikom i na raspravi 11. travnja 2022. Majka oštećene, N. Š. u svom iskazu je navela da je njena kćerka K. imala dogovor sa prijateljicom (I. D.) naći se u trgovačkom centru J., a one su imale dogovor da će doći po nju nakon posla. Kada je došla po kćerku oštećenu K. Š., kada je ušla u auto, zajedno sa prijateljicom ispričala je što joj se dogodilo tog dana kada je ušla u autobus, a koji opis odgovara u bitnom onome što je oštećena opisala o predmetnom događaju u svojim svjedočkim iskazima.

 

13. Iako u uvodnom dijelu žalbe optuženik navodi da prvostupanjsku presudu obija i zbog odluke o kazni, ni ovu žalbenu osnovu ne obrazlaže, ali kako u smislu čl. 478. ZKP/08 žalba zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja podnesena u korist optuženika sadrži u sebi žalbu zbog odluke o kazni, to je ovaj drugostupanjski sud ispitao prvostupanjsku presudu i u tom dijelu, zbog odluke o kazni. Osnovano je prvostupanjski sud okrivljeniku kao olakotnu okolnost cijenio njegovu raniju kaznenu neosuđivanost a kao otegotnu iskazanu grubost i bezobzirnost u počinjenju terećenog kaznenog djela, da je kao otac četvero djece, u dobi od godine inkriminirano kazneno djelo počinio prema osamnaestogodišnjoj djevojci, kojoj bi po razlici u godinama mogao biti ne samo otac, već i djed, pa imajući u vidu utvrđene olakotne i otegotne okolnosti, stupanj krivnje optuženika (izravna namjera) i težinu kaznenog djela za koje je proglašen krivim, kazna zatvora u trajanju od osam mjeseci na koju je okrivljenik osuđen,  čije izvršenje je primjenom uvjetne osude iz čl. 56. KZ/11 odgođeno kroz razdoblje provjeravanja u trajanju od tri godine, primjerena je za ostvarenje svrhe kažnjavanja iz čl. 41. KZ/11, kako u smislu individualne tako u smislu generalne prevencije.

 

14. Iz svih naprijed navedenih razloga, kako žalba optuženika nije osnovana, na temelju čl. 482. ZKP/08 odlučeno je kao u izreci.

 

U Šibeniku, 21. prosinca 2023.

 

                                                                                                                                     PREDSJEDNICA VIJEĆA

                                                                                 

                                                                                                                              Nives Nikolac, v.r.

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu