REPUBLIKA HRVATSKA

Poslovni broj: Us I-6074/2023-18

UPRAVNI SUD U ZAGREBU

Avenija Dubrovnik 6, Zagreb

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Zagrebu, po sucu toga suda Vlahu Bassegli Gozze te Andreje Fortunić, kao zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja CP iz [adresa], kojeg zastupa opunomoćenik Alan Pozderac, odvjetnik u Zagrebu, Masarykova 23, protiv tuženika Državnog inspektorata u Zagrebu, Šubićeva 29, radi uklanjanja bespravno dograđenog dijela zgrade, 13. prosinca 2024.,

p r e s u d i o  j e

I Odbija se tužbeni zahtjev za poništenje rješenja Republike Hrvatske, Državnog inspektorata, Područnog ureda Zagreb, Službe građevinske inspekcije, KLASA: UP/I-362-02/23-02/1251, URBROJ: 443-02-05-12-23-2 od 17. studenoga 2023.

II Odbija se zahtjev tužitelja za naknadom troškova ovog upravnog spora.

Obrazloženje

1. Osporenim rješenjem naloženo je tužitelju kao investitoru i vlasniku, da u roku od 90 dana od dana primitka tog rješenja ukloni bespravno dograđene dijelove na stambeno-poslovnoj zgradi, izvedene na prostoru svjetlarnika u tlocrtnim dimenzijama 3,0 x 2,0 m, po sve četiri etaže predmetne zgrade (podrum, prizemlje, kat i potkrovlje, izgrađene na nekretnini označenoj kao katastarska čestica [katastarska čestica] katastarske općine [katastarska općina], u [adresa], sve na način i pod upozorenjima određenim u točkama 2. do 6. izreke tog rješenja.

2. Osporavajući zakonitost naprijed navedenog rješenja tužitelj, u svojoj tužbi, ističe da je osporenim rješenjem pogrešno utvrđen kao vlasnik predmetne dogradnje, budući je on samo njen suvlasnik u 119/672 dijela iste, dok je za ostale dijelove sklopio predugovore o kupnji, koji još nisu realizirani. Navodi i kako je predmetnu nekretninu kupio u gabaritima u kakvim je ona i danas te da je istu samo uredio, jer je uslijed njene starosti i oronulosti prijetilo njeno urušavanje. Ističe i kako je njegova nekretnina u opisanim gabaritima evidentirana u katastarskom operatu i prije 15. veljače 1968., iz kojeg razloga se i temeljem članka 175. stavka 4. Zakona o gradnji, ima smatrati da je izgrađena i dograđena temeljem valjane građevinske dozvole. Predlaže Sudu da uvaži navode tužbe, usvoji tužbeni zahtjev i poništi osporeno rješenje, uz naknadu troškova ovog upravnog spora.

3. Tuženik, u svom odgovoru na tužbu, predlaže da se tužba odbije iz razloga navedenih u obrazloženju pobijanog rješenja.

4. Sud je 22. svibnja 2024. i 11. prosinca 2024., održao usmenu i javnu raspravu, zaključenu u prisutnosti opunomoćenika tužitelja i u odsutnosti uredno pozvanog tuženika, čime je strankama, u skladu s odredbom članka 6. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine, broj 36/24.), dana mogućnost da se izjasne o zahtjevima i navodima drugih stranaka te o svim pitanjima koja su predmet ovog upravnog spora.

5. Radi ocjene zakonitosti osporenog rješenja Sud je u istog izvršio uvid, proveo vještačenje o vremenu izgradnje dijela građevine čiji se dio nalaže ukloniti te je radi točnog utvrđenja činjeničnog stanja izvršio uvid u spis tuženika i priložene isprave.

6. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja Sud je, sukladno članku 114. stavak 3. Zakona o upravnim sporovima, utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

7. Spisu tuženika prileži Zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru, Državnog inspektorata, KLASA: 362-02/23-04/1371, URBROJ: 443-02-05-12-23-4, od 6. studenoga 2023., a sukladno kojem proizlazi kako je to tijelo obavilo očevid na nekretnini označenoj kao katastarska čestica broj [katastarska čestica] katastarske općine [katastarska općina], na adresi u [adresa], a kojim očevidom je utvrđeno da se na predmetnoj lokaciji nalazi rekonstruirani i dograđeni dio građevine (koji je ranije bio svjetlarnik, dimenzija 3,00 x 2,00 m), izveden po svim etažama građevine za koju dogradnju ne postoji valjana dokumentacija. Zapisnički je evidentirano i kako je očevidu prisustvovao UP, otac tužitelja, a koji je iskazao kako je njegov sin u zadnjih 4 – 5 godina otkupio sve suvlasničke udjele predmetne nekretnine, ali da svoje vlasništvo još uvijek nije proveo u zemljišnim knjigama te da je nekretnina u trenutku kupnje bila u istim gabaritima u kakvim je i danas.

8. Člankom 113. stavkom 1. Zakona o državnom inspektoratu (Narodne novine, broj 115/18., 117/21. i 67/23. – u daljnjem tekstu Zakon), propisano je da u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor rješenjem naređuje investitoru, odnosno vlasniku, uklanjanje građevine odnosno njezina dijela, u određenom roku, ako se gradi ili je izgrađena bez izvršne građevinske dozvole.

9. U ovom predmetu spornim se ukazuje je li tužitelj „investitor odnosno vlasnik“ građevine čije uklanjane se traži te je li predmetna gradnja nelegalna, budući tužitelj tvrdi kako je ona u cijelosti izvedena prije 15. veljače 1968., te.

10. Člankom 100. stavkom 2. Zakona propisano je da je investitor u smislu ovoga Zakona te propisa i akata koji se donose na temelju ovoga Zakona, pravna ili fizička osoba u čije ime se gradi ili je izgrađena građevina.

11. Budući da spisu tuženika prileže predugovori o kupoprodaji svih suvlasničkih udjela predmetne nekretnine, a u kojima je tužitelj naznačen kao kupac, da je navedene kupoprodajne ugovore dostavio sam tužitelj, da je otac tužitelja izjavio kako je nekretnina kupljena u cijelosti te kako je upravo tužitelj naveo da je on obavio rekonstrukciju cjelokupne građevine, Sud zaključuje kako se može smatrati da je tužitelj osoba u čije ime je izgrađena građevina, odnosno da je on investitor predmetne gradnje.

12. Člankom 184. stavkom 1. Zakona o gradnji (Narodne novine, broj 153/13., 20/17., 39/19. i 125/19.), određeno je da se građevina izgrađena do 15. veljače 1968. smatra izgrađenom na temelju pravomoćne građevinske dozvole.

13. Nadalje, u odnosu na drugo sporno pitanje ovog predmeta, Sud je svojim rješenjem, Poslovni broj: UsI – 6074/2023, od 23. srpnja 2024., po stalnom sudskom vještaku za graditeljstvo odredio provođenje vještačenja na okolnost da li su dograđeni dijelovi zgrade, izvedeni po svim njenim etažama u površini od 6 m2, a za koje tuženik navodi da su raniji svjetlarnik, bili sastavni dio građevine kako je ona bila izgrađena prije 15. veljače 1968.

14. U nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka Gordana Banića od 25. listopada 2024. (list 58 – 110 spisa), proizlazi kako je već osnovnim projektom iz 1934. u etaži podruma projektirana i izgrađena prostorija „svjetlarnika“. Da je rekonstrukcija podruma i nadogradnja etaže prizemlja na prostoru „svjetlarnika“ izvedena 1990. godine po tadašnjem korisniku prostora, dok je nadogradnja u etažama kata i potkrovlja izvedena neposredno nakon rekonstrukcije iz 1990. godine . Da je tužitelj sukladno preporukama iz „Mišljenja o stanju konstrukcije“ od 30. ožujka 2021. obnovio dijelove objekta i to poglavito u njenom najoštećenijem dijelu etaži kata i potkrovlja „svjetlarnika“. Tužitelj ovakvom nalazu i mišljenju nije prigovarao.

15. Iz opisanog nalaza i mišljenja Sud zaključuje kako je dio koji se nalaže ukloniti izveden po ranijim vlasnicima nekretnine znatno nakon 15. veljače 1968., odnosno tijekom i neposredno nakon 1990. godine. Iz ovog razloga Sud zaključuje kako se gradnja koja se nalaže ukloniti ne može smatrati legalnom.

16. Budući ni ostali prigovori sadržani u tužbi ne dovode do drugačije odluke, Sud smatra kako osporenim rješenjem nije povrijeđen zakon na štetu tužitelja.

17. Stoga je temeljem članka 116. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima odlučeno kao u izreci ove presude.

18. S obzirom na zahtjev tužitelja za naknadom troškova ovog upravnog spora, specificiranog njegovim troškovnikom od 11. prosinca 2024., (list 120 spisa), Sud navodi kako je isti utemeljen na članku 144. i pod pretpostavkom ostvarenja uvjeta iz članka 147. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima. Budući je sukladno članka 147. stavku 1. Zakona propisano da stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora i imajući na umu kako je točkom I izreke ove presude odbijen tužbeni zahtjev za poništenje osporenog rješenja, Sud zaključuje kako je tužitelj ovaj upravni spor izgubio te je tada u obvezi snositi sve njegove izdatke pa posljedično i troškove vlastitog zastupanja. Iz ovog razloga odlučeno kao u točki II izreke ove presude.

Zagreb, 13. prosinca 2024.

Sudac

Vlaho Bassegli Gozze

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave ove presude.

Dna:

1. Odvjetnik Alan Pozderac, [adresa] Zagreb, Masarykova 23

2. Državni inspektorat RH, [adresa] Zagreb, Šubićeva 29

3. U spis