REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U SPLITU

Domovinskog rata 4, Split

Broj: Pp-13688/2023-10

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski prekršajni sud u Splitu, po sucu Mariju Bakoti, uz sudjelovanje zapisničarke Sanje Tolić, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika BM zbog prekršaja iz članka 43. stavka 3. i dr. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine br. 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20, 114/22 i 113/23, dalje u tekstu: Zakon o sigurnosti prometa na cestama); povodom optužnog prijedloga Policijske uprave splitsko-dalmatinske, Postaje prometne policije Split, klasa: 211-07/23-5/29528, urbroj: 511-12-36-23-1 od 21. listopada 2023., nakon provedenog žurnog postupka, dana 13. prosinca 2024.

p r e s u d i o  j e

I. Na temelju članka 182. točke 3. Prekršajnog zakona

Okrivljeni:

BM, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin B i D, rođen **.**.1956.

u [adresa], s prebivalištem u [adresa],  prvostupnik  pomorskog brodostrojarstva, umirovljenik, mj. mirovina 200,00  eura,  srednjeg  imovnog  stanja, oženjen, bez djece, državljanin Republike

Hrvatske, prekršajno nekažnjavan,

o s l o b a đ a  s e  o p t u ž b e 1) da bi 18. listopada 2023. u 11:20 sati u [adresa], u [adresa] izazvao prometnu nesreću s ozlijeđenom osobom, na način da je upravljao osobnim automobilom "Peugeot 306" registarskih oznaka [registarska oznaka] zapadnim dijelom jednosmjernog kolnika parkirališta Ulice Ljudevita Posavskog od smjera sjevera u smjeru juga, a na južnom dijelu (rubu) parkirališta nastavio se kretati u smjeru istoka pa u smjeru sjevera (u dopuštenom smjeru kretanja). Dolaskom do mjesta događaja, automobilom je vršio radnju skretanja ulijevo (u smjeru sjeverozapada) na prvo obilježeno parkirališno mjesto (gledano od južnog ruba parkirališta u smjeru sjevera ) u istočnom redu (od dva reda obilježenih parkirališnih mjesta, kosih u odnosu na rub kolnika) na središnjem dijelu kolnika, a da se prethodno nije sa sigurnošću uvjerio da radnju skretanja ulijevo (s kolnika na obilježeno parkirališno mjesto) može započeti i izvršiti bez opasnosti po sebe te druge sudionike u prometu i imovinu, zbog čega je tom prilikom prednjim lijevim dijelom osobnog automobila "Peugeot 306" udario u desnu nogu pješakinju DM koja se nalazila (licem okrenuta u smjeru jugoistoka) na obilježenom parkirališnom mjestu na koje je BM automobilom vršio radnju skretanja. DM je u nesreći zadobila lakšu tjelesnu ozljedu,

dakle, da bi kao vozač poduzeo radnju skretanja ulijevo, a da se prethodno nije uvjerio da to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu i imovinu; uslijed čega je izazvao prometnu nesreću s ozlijeđenom osobom,

2) da bi u isto vrijeme i na istom mjestu kao pod 1), nakon nastanka prometne nesreće opisane u točki 1. napustio mjesto događaja, a da o nastanku prometne nesreće nije obavijestio najbližu policijsku upravu ili postaju, pri čemu s DM nije razmijenio osobne podatke o vozilu, odnosno što na mjestu događaja nije sačekao dolazak policijskih službenika koji obavljaju očevid i poduzeo radnje koje su u njegovoj moći kako bi se sačuvali tragovi nastali prilikom prometne nesreće,

dakle, kao vozač motornog vozila koji je sudjelovao u prometnoj nesreći u kojoj je netko ozlijeđen, nije ostao na mjestu prometne nesreće niti je obavijestio najbližu policijsku postaju,

čime bi djelom pod 1) počinio prekršaj opisan u članku 43. stavku 1. i 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kažnjiv po članku 43. stavku 3. u vezi s člankom 293. stavkom 2. istog Zakona; a djelom pod 2) prekršaj opisan u članku 175. stavku 1. točki 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kažnjiv po članku 175. stavku 1., 2. i 3. istog Zakona.

II. Na temelju članka 140. stavka 2. Prekršajnog zakona troškovi vođenja ovog postupka padaju na teret proračunskih sredstava Suda.

O b r a z l o ž e n j e

1. Policijska uprava splitsko-dalmatinska, Postaja prometne policije Split, podnijela je 21. listopada 2023. optužni prijedlog pod gore navedenim brojem protiv okrivljenog BM zbog prekršaja činjenično opisanog i pravno označenog kao u izreci presude.

2. Očitujući se o optužnom aktu na glavnoj raspravi, okrivljeni BM je izjavio kako se ne smatra krivim zbog prekršaja koji mu se stavlja na teret. U svojoj obrani naveo kako je kritične prigode svojim vozilom marke Peugeot 306 upravljao Ulicom Ljudevita Posavskog te se polukružno okrenuo prije ulaska u parkiralište ograđeno rampom, nakon čega je uočio jedno slobodno parkirališno mjesto na neograđenom parkiralištu ispred stambene zgrade kod kućnog broja 14a. Krenuo je parkirati prednjim dijelom svoga vozila, ali je na drugoj polovici parkirališnog mjesta vidio jednu mlađu žensku osobu za koju mu se činilo da razgovara na mobitel. Istaknuo je kako je već bio ušao polovicom vozila u spomenuto parkirališno mjesto, ali se ta djevojka nije pomaknula pa je izašao iz svog vozila i zamolio je da se pomakne. Ona je na to odgovorila da se neće maknuti jer "čuva" parkirno mjesto za svoga brata koji ide na Zavod za zapošljavanje. Dodao je da ga je njezin odgovor zatekao pa ju je upitao nešto u stilu "je li ti mene zafrkavaš", na što je ona odgovorila kako se neće maknuti. On da je na to ušao u svoje vozilo te je minimalnom brzinom, točnije "na vagi" krenuo u njezinom smjeru kako bih parkirao vozilo do kraja te je u jednom trenutku doslovno dotaknuo prednjim dijelom vozila, točnije plastičnim branikom, njezinu potkoljenicu. Ona se na to pomaknula te je otišla do prednjeg dijela susjednog parkiranog automobila. Nakon toga da je izašao iz vozila te joj je rekao kako ću je fotografirati za društvene mreže jer mu je njezino ponašanje bilo neshvatljivo. Ona da je na to odgovorila kako ju je udario u nogu koja je boli, što apsolutno ne odgovara istini. Potom da se ta djevojka naglo udaljila u nepoznatom pravcu. Ističe kako nije bilo nikakve prometne nesreće, a osobito ne ozljede, jer je kontakt bio minimalan i uslijed njega nije mogla nastati ozljeda koljena kod spomenute djevojke. Iz tog razloga da nije smatrao potrebnim kontaktirati bilo kakve službe.

4. Tijekom postupka sud je u dokazne svrhe pročitao zapisnik o očevidu sa situacijskim planom mjesta prometne nesreće, zapisnike o ispitivanju prisutnosti alkohola u organizmu i medicinsku dokumentaciju za DM, ispitao je potonju u svojstvu svjedoka te je izvršeno sudsko-medicinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku za sudsku medicinu dr. Antoniju Alujeviću.

4.1. Ispitana u svojstvu svjedoka, DM je izjavila kritične prigode bila s bratom ĐM s kojim je otišla na Zavod za zapošljavanje u Splitu, kako bi se prijavili. Nadalje navodi kako je brat neko vrijeme tražio parkirno mjesto, a ona je uočila jedno u blizini rampe kod zgrade na adresi [adresa] te je stala na to mjesto želeći ga sačuvati za brata koji je trebao stići svakog trenutka. U međuvremenu je prošlo jedno vozilo čiji vozaču je ona rekla da se ispričava ali da čuva to mjesto za brata koji dolazi. Nakon toga da je stiglo vozilo marke Peugeot kojim je upravljao ovdje nazočni okrivljenik i njemu je isto rekla da će upravo doći njezin brat koji će parkirati na tom mjestu. Nadalje ističe kako je taj muškarac sjedeći u vozilu izvadio svoj mobitel i počeo je snimati, govoreći da će je objaviti na društvenim mrežama. Nakon toga da je rekao da se makne s parkirnog mjesta, jer će je "zgaziti". U jednom trenutku da je krenuo vozilom naprijed te je udario prednjim branikom u desno koljeno, što ju je zaboljelo pa se pomaknula s parkirnog mjesta u strahu da je ne ozlijedi. Nadalje navodi kako je taj muškarac parkirao vozilo na to mjesto te izašao iz automobila te nastavio snimati svojim mobitelom. Ona da mu je na to rekla "udarili ste me, boli me", na što joj je on odvratio da joj nije ništa. Nedugo zatim na mjesto događaja da je stigao njezin brat kojem je ispričala što se dogodilo, nakon čega ju je odvezao na hitnu pomoć u KBC Split. Tamo su joj utvrdili ozljedu na koljenu te sugerirali da o svemu obavijesti policiju. U prilog svojih tvrdnji prilaže medicinsku dokumentaciju iz koje su vidljive nastale ozljede. Na kraju navodi kako su joj na hitnoj pomoći rekli da je riječ o istegnuću ligamenata, a pojavila se i manja oteklina. Ističe kako je koljeno prije kontakta s okrivljenikovim vozilom nije boljelo.

4.2. Okrivljenik je prigovorio dijelu iskaza svjedokinje u kojem navodi da ju je udario u području koljena, jer je prije svega bilo riječ o minimalnoj sili, odnosno kretanju vozila, a koliko se sjeća ista je bila u tom trenutku bila okrenuta leđima vozilu. Okrivljenik je također prigovorio dijelu iskaza svjedokinje u kojem navodi da je koljeno nije boljelo prije ovog događaja, jer mu je ona na licu mjesta rekla da ju je udario u koljeno koje ju boli. Također kategorički negira da bi svjedokinji rekao da će je "zgaziti".

4.3. Svjedokinja nakon toga navodi kako ostaje kod svog iskaza te inzistira na tome da je koljeno nije boljelo prije ovog događaja, već upravo od posljedice sraza s okrivljenikovim vozilom. Također inzistira na tome da okrivljenik rekao da će je "zgaziti".

4.4. U nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka za medicinu od 11. studenog 2024. se navodi kako iz stanja spisa, priležeće i pribavljene medicinske dokumentacije proizlazi kako je dijagnoza kontuzije desnog koljena kod AM bila postavljena na temelju njene subjektivne izjave (udarac, bolnost ), a ne na temelju objektivno vidljivog znaka ozljeđivanja (oteklina, oguljotina, krvni podljev, rana razderotina, prijelom) pa ne predstavlja tjelesnu ozljedu u sudsko-medicinskom smislu.

4.5. Nadalje se navodi kako je DM zatražila medicinsku pomoć u odnosu na desno koljeno u dva navrata prije predmetnog događaja u KBC Splti, i to dana 21. kolovoza i 13. listopada 2023. pa njezin iskaz u svojstvu svjedoka, kao i činjenični opis optužnog akta nisu održivi, jer se u medicinskoj dokumentaciji opisuju ranija patološka stanja na desnom koljenu, a ne opisuju se tjelesne ozljede u vrijeme i poslije predmetnog događaja. Vještak na koncu zaključuje kako u predmetnog događaju DM nije zadobila tjelesne ozljede.

5. Na temelju ovako provedenog postupka, sud smatra kako iz izvedenih dokaza ne proizlazi da bi okrivljenik počinio prekršaje koji mu se stavljaju na teret.

6. Odredbom članka 43. stavka 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisano je da vozač koji namjerava na cesti ili drugoj prometnoj površini obaviti neku radnju vozilom (uključiti se u promet, prestrojiti, odnosno mijenjati prometnu traku, pretjecati, obilaziti, zaustavljati se, skretati udesno ili ulijevo, okretati se polukružno, voziti unatrag i sl.) ne smije početi takvu radnju ako time dovodi u opasnost druge sudionike u prometu ili imovinu. Stavkom 2. istog članka je određeno kako je prije započinjanja radnji iz stavka 1. ovoga članka, vozač dužan uvjeriti se da to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu ili imovinu, vodeći pritom računa o položaju vozila te o smjeru i brzini kretanja. Stavkom 3. je pak propisano da će se novčanom kaznom u iznosu od 130,00 eura kazniti za prekršaj vozač ako postupi suprotno odredbama ovoga članka.

6.1. Odredbom članka 293. stavka 1. određeno je kako će se za prekršaje iz ovoga Zakona kojima je izazvana prometna nesreća samo s materijalnom štetom, kazniti počinitelj prekršaja novčanom kaznom propisanom za taj prekršaj uvećanom za iznos od 130,00 eura. Stavkom 2. istog članka je pak propisano da, ukoliko je prekršajem izazvana prometna nesreća u kojoj ima ozlijeđenih osoba, kaznit će se počinitelj prekršaja novčanom kaznom propisanom za taj prekršaj uvećanom za iznos od 260,00 eura.

5.2. Odredbom članka 175. stavka 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisano je da je sudionik u prometnoj nesreći u kojoj je netko izgubio život ili je ozlijeđen, dužan:

1) ostati na mjestu prometne nesreće, s tim što se može privremeno udaljiti samo radi pružanja pomoći osobama ozlijeđenim u prometnoj nesreći ili ako mu je samom potrebna liječnička pomoć, odnosno radi obavještavanja policije, 2) poduzeti sve što je u njegovoj moći da se otklone nove opasnosti koje mogu nastati na mjestu prometne nesreće i da se omogući normalan tok prometa te da nastoji da se ne mijenja stanje na mjestu nesreće i da se sačuvaju postojeći tragovi, uz uvjet da poduzimanje tih mjera ne ugrožava sigurnost prometa,

3) o prometnoj nesreći obavijestiti najbližu policijsku upravu ili policijsku postaju i vratiti se na mjesto prometne nesreće i sačekati dolazak ovlaštene osobe koja obavlja očevid.

5.3. Odredbom članka 175. stavka 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisano je da će se novčanom kaznom u iznosu od 1.320,00 do 2.650,00 eura ili kaznom zatvora u trajanju do 60 dana kazniti za prekršaj vozač motornog vozila koji ne ostane na mjestu prometne nesreće.

7. Dakle, iz provedenog sudsko-medicinskog vještačenja proizlazi da pješakinja DM u spornom događaju nije zadobila tjelesne ozljede, što automatski podrazumijeva da nije došlo ni do prometne nesreće u smislu Zakona o sigurnosti prometa na cestama; s obzirom na to da je odredbom članka 2. stavka 1. točke 86. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisano da je prometna nesreća događaj na cesti, izazvan kršenjem prometnih propisa, u kojem je sudjelovalo najmanje jedno vozilo u pokretu i u kojem je najmanje jedna osoba ozlijeđena ili poginula, ili je izazvana materijalna šteta. Kako u konkretnom slučaju nije bilo tjelesne ozljede drugih sudionika niti materijalne štete, koja uostalom nije ni opisana u činjeničnom opisu optužnog akta; iz rezultata dokaznog postupka ne proizlazi da bi okrivljenik odnosne prigode skrivio prometnu nesreću.

7.1. Posljedično, okrivljenik nije imao obvezu o događaju obavijestiti najbližu policijsku postaju, razmijeniti podatke s DM niti ostati na mjestu događaja. Drugim riječima, ne može biti govora ni o počinjenju prekršaja iz članka 175. stavka 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

7.2. Što se tiče preostale inkriminacije koja se stavlja na teret okrivljeniku, odnosno da bi poduzeo radnju skretanja ulijevo i time ugrozio druge sudionike u prometu, u konkretnom slučaju pješakinju DM; u tom pravcu okrivljenik navodi kako je kritične prigode došlo do minimalnog kontakta između njegovog vozila i pješakinje, to jest da svojom radnjom nije ni koji način ugrozio njen tjelesni integritet, dok imenovana tvrdi da ju je okrivljenik vozilom udario u desno koljeno koje ju je zaboljelo. Kako iz naprijed citiranog vještva proizlaze kontrolne činjenice koje idu u prilog verziji događaja kakvu je iznio okrivljenik te općenito njegovoj vjerodostojnosti; sud smatra da tijekom postupka nije u dovoljnoj mjeri dokazano da je došlo do konkretnog ugrožavanja pješakinje, a time ni da je počinjen prekršaj iz članka 43. stavka 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

8. Stoga, kako u konkretnom slučaju nije dokazano da bi okrivljeni BM počinio prekršaje koji mu se stavljaju na teret; Sud je na temelju članka 182. točke 3. Prekršajnog zakona donio presudu kojom se isti oslobađa od optužbe.

9. Odluka o troškovima postupka se temelji na odredbi članka 140. stavka 2. Prekršajnog zakona, pa kako je vođenje postupka rezultiralo oslobađanjem od optužbe, troškovi vođenja postupka padaju na teret proračunskih sredstava Suda.

Split, 13. prosinca 2024.

Zapisničarka

Sudac

Sanja Tolić, v.r.

Mario Bakota, v.r.

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude okrivljenik i ovlašteni tužitelj imaju pravo žalbe u roku od 8 dana od dana primitka prijepisa ove presude. Žalba se podnosi ovom sudu, u dva istovjetna primjerka, a o njoj odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.

Dostaviti: okrivljeniku, tužitelju, u spis