REPUBLIKA HRVATSKA
UPRAVNI SUD U ZAGREBU
Avenija Dubrovnik 6, Zagreb
Poslovni broj: Us I-3461/2021-9
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Upravni sud u Zagrebu, po sutkinji Vanji Crnković te zapisničarki Jasminki Janković, u upravnom sporu tužitelja ČC, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupa opunomoćenik Franjo Šebijan, odvjetnik u Varaždinu, Pavlinska 5, protiv tuženog Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, OIB: 02958272670, Direkcije, Zagreb, Margaretska 3, uz sudjelovanje zainteresirane osobe METAL BUSIJA d.o.o., Velika Gorica, OIB: 38683292180, Gradići, Zagrebačka 35, radi prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja s osnova ozljede na radu, 13. prosinca 2024.
p r e s u d i o j e
I. Odbija se tužbeni zahtjev za poništavanje rješenja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Direkcije KLASA: UP/II-502-03/21-01/622, URBROJ: 338- 01-06-05-21-08 od 27. listopada 2021.
II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova upravnog spora.
Obrazloženje
1. Rješenjem Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Direkcije KLASA: UP/II-502-03/21-01/622, URBROJ: 338-01-06-05-21-08 od 27. listopada 2021. odbijena je žalba tužitelja protiv rješenja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Regionalnog ureda Zagreb, Odjela za zdravstveno osiguranje - 2 KLASA: UP/I-502-03/19-02/3347, URBROJ: 338-21-02-02-21-12 od 2. srpnja 2021., kojim tužitelju, osiguraniku, u vrijeme nastanka ozljede zaposlenom kod poslodavca METAL BUSIJA d.o.o., Velika Gorica (ovdje zainteresirane osobe), ozljeda nastala 9. srpnja 2019. izražena dijagnozom šifre prema MKB-10 klasifikaciji S72.3 nije priznata ozljedom na radu te mu se u svezi te ozljede nisu priznata prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja za slučaj ozljede na radu.
2. Tužitelj u tužbi i tijekom spora u bitnome navodi da osporava pobijeno rješenje zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene materijalnog prava i povrede procesnog prava. Opisuje da je tuženik analizirajući spis Prekršajnog suda u Velikoj Gorici ocijenio kako je uzrok prometne nesreće to što je on, upravljajući mopedom, ušao u raskrižje [adresa] ([adresa]) u kretanju u smjeru Gradske ceste br. 310900 - Ulica Nikole Kramarića, na crveno svjetlo, te da je pritom mopedom naletio na osobno vozilo koje se kretalo Zagrebačkom ulicom u smjeru Zagreba skroz desnom prometnom trakom, koje je imalo u svom smjeru kretanja upaljeno zeleno svjetlo. Ističe da tuženik nije uzeo u obzir okolnost što je presudom Općinskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj 25 Pp P-691/2019. od 19. svibnja 2021. on oslobođen optužbe da bi predmetnog dana upravljao mopedom istočnom kolničkom trakom Gradske ceste br. 310900 u Velikoj Mlaki, za ravno i skretanje u desno u smjeru zapada, te da bi dolaskom do križanja sa Zagrebačkom ulicom, gdje se prometom upravlja semaforima koji su radili automatski i ispravno, ušao u križanje bez da se zaustavio na znak crvenog svjetla za svoj smjer kretanja. Smatra da se radi o nedopustivoj samovolji i voluntarizmu tuženika. Napominje da si je tuženo tijelo dalo za pravo da pod geslom rješavanja o pravima iz zdravstvenog osiguranja, ne izvodeći ni jedan jedini dokaz, revidira zaključke Općinskog suda u Velikoj Gorici i ovlaštenog sudskog vještaka, unatoč tome da ne posjeduje potrebno posebno ili specijalizirano znanje te da izvede zaključak kako se on nije zaustavio na znak crvenog svjetla pa da je de facto počinio prekršaj po članku 59. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, a za koji ga je specijalizirani sud oslobodio od optužbe. Predlaže poništiti drugostupanjsko rješenje uz naknadu troškova upravnog spora.
3. Tuženik u odgovoru na tužbu i tijekom spora u bitnome navodi da tužba nije osnovana te da je pobijano rješenje donijeto u skladu s činjeničnim stanjem utvrđenim u pravilno provedenom upravnom postupku, a sukladno važećim zakonskim propisima. Ističe da se ne može priznati, kao ozljeda na radu, ona ozljeda koja je nastala kao posljedica skrivljenog, nesavjesnog ili neodgovorno ponašanja osiguranika. Smatra neosnovanim pravna shvaćanja tužitelja u vezi (ne)mogućnosti utvrđivanja njegova skrivljenog, nesavjesnog i neodgovornog ponašanja u upravnom postupku, kao pretpostavci priznavanja ozljede na radu, s obzirom na okolnost da je oslobođen krivnje za počinjenje prekršaja kojim je izravno prouzročio nastanak prometne nesreće. Opisuje da je presudom Općinskog suda u Velikog Gorici, poslovni broj: 25. Pp P-691/2019 od 19. svibnja 2021. tužitelj oslobođen optužbe za počinjenje prekršaja jer sud nije mogao sa sigurnošću, nesporno i bez sumnje utvrditi je li predmetne zgode ušao u raskrižje, a da se nije zastavio na znak crvenog svjetla za svoj smjer kretanja pa da bi time izazvao prometnu nesreću. Iznosi da stoga, u okolnostima kada nadležni sud, odlučujući o prekršajnoj odgovornosti tužitelja nije mogao sa sigurnošću utvrditi činjenično stanje u vezi prekršajne odgovornosti tužitelja, tuženik je ovlašten za potrebe priznavanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja sam utvrditi činjenično stanje, odnosno postojanje skrivljenog, nesavjesnog i neodgovornog ponašanja osiguranika. Nastavlja da za isključivanje prava po osnovi ozljede na radu nije uvjet da je osiguranik proglašen krivim za ponašanje zbog kojeg je protiv njega pokrenut određeni postupak (prekršajni ili kazneni). Ističe da se pitanje skrivljenog ponašanja ne ocjenjuje prema prekršajnim ili kaznenim pravilima o krivnji, već građanskim (presuda Visokog upravnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Usž-4481/20-2 od 26. siječnja 2021.), odnosno skrivljeno ponašanje, kao osnova za nepriznavanje prava po osnovi ozljede na radu, ne pretpostavlja postojanje prekršajne odnosno kaznene odgovornosti (presuda Visokog upravnog suda Republike Hrvatske poslovni broj: Usž-2127/15-2 od 2. prosinca 2015.). Navodi da je odlučno za odlučivanje o pretpostavkama za priznavanje ozljede na radu može li se ponašanje osiguranika podvesti pod skrivljeno ponašanje. Dodaje da je u smislu navedenog ocjenjujući sve dokaze zajedno i svaki posebno, utvrdio da se ponašanje tužitelja ima smatrati skrivljenim, nesavjesnim i neodgovornim ponašanjem, pri čemu su dana detaljna obrazloženja u odnosu na sadržaj dokaza te utvrđivanje postojanja njegovog skrivljenog, nesavjesnog i neodgovornog ponašanja. Slijedom svega navedenog predlaže odbiti tužbeni zahtjev.
4. Tijekom spora izvršen je uvid u spis i u spis tuženika te je održano ročište.
5. Tužbeni zahtjev nije osnovan.
6. Nije sporno da tužitelju u upravnom postupku ozljeda nastala 9. srpnja 2019. izražena dijagnozom šifre prema MKB-10 klasifikaciji S72.3 nije priznata ozljedom na radu.
7. Sporno je, je li pravilno što tužitelju u upravnom postupku ta dijagnoza nije priznata kao ozljeda na radu.
8. Člankom 66. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju ("Narodne novine" broj: 80/13. i 137/13.) propisano je da se ozljedom na radu prema tome Zakonu smatra ozljeda izazvana neposrednim i kratkotrajnim mehaničkim, fizikalnim ili kemijskim djelovanjem te ozljeda prouzročena naglim promjenama položaja tijela, iznenadnim opterećenjem tijela ili drugim promjenama fiziološkog stanja organizma, ako je uzročno vezana uz obavljanje poslova, odnosno djelatnosti na osnovi koje je ozlijeđena osoba osigurana u obveznom zdravstvenom osiguranju, kao i ozljeda nastala tijekom obveznoga kondicijskog treninga vezanog uz održavanje psihofizičke spremnosti za obavljanje određenih poslova, sukladno posebnim propisima (točka 1.) te ozljeda nastala na način iz točke 1. ovoga članka koju osigurana osoba zadobije na redovitom putu od stana do mjesta rada i obratno te na putu poduzetom radi stupanja na posao koji joj je osiguran, odnosno na posao na osnovi kojeg je osigurana u obveznom zdravstvenom osiguranju (točka 3.).
9. Dok je člankom 67. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju propisano da se ozljedom na radu, u smislu toga Zakona, ne smatra ozljeda, odnosno bolest do koje je došlo zbog:
1. skrivljenog, nesavjesnog ili neodgovornog ponašanja na radnome mjestu, odnosno pri obavljanju djelatnosti, kao i na redovitom putu od stana do mjesta rada i obrnuto (npr. tučnjava na radnom mjestu ili u vremenu dnevnog odmora, namjerno nanošenje povrede sebi ili drugome, obavljanje poslova pod utjecajem alkohola ili opojnih droga, upravljanje vozilom pod utjecajem alkohola ili opojnih droga i sl.), 2. aktivnosti koje nisu u vezi s obavljanjem radnih aktivnosti (npr. radni odmor koji nije korišten u propisano vrijeme, radni odmor koji nije korišten u cilju obnove psihofizičke i radne sposobnosti nužno potrebne za nastavak radnog procesa, fizičke aktivnosti koje nisu u vezi s radnim odnosom i sl.),
3. namjernog nanošenja ozljede od strane druge osobe izazvanog osobnim odnosom s osiguranom osobom koje se ne može dovesti u kontekst radno-pravne aktivnosti,
4. atake kronične bolesti,
5. urođene ili stečene predispozicije zdravstvenog stanja koje mogu imati za posljedicu bolest.
10. Iz pravomoćne presude Općinskog suda u Velikoj Gorici, Prekršajnog odjela broj: 25. Pp P-691/2019 od 19. svibnja 2021. utvrđeno je da tužitelj oglašen krivim što je 9. srpnja 2019. u 16,05 sati upravljao u prometu na cestama vozilom L1, mopedom marke Č, reg. [registarska oznaka], a kretao se istočnom kolničkom trakom kolnika Gradske ceste broj 310900 u mjestu Velika Mlaka, za ravno i skretanje u desno u smjeru zapada, prije stjecanja prava na samostalno upravljanje vozilima na motorni pogon odnosno bez položenog ispita.
11. Nadalje, iz te presude je utvrđeno da je tužitelj oslobođen za izazivanje prometne nesreće koja se je dogodila tog istog dana 9. srpnja 2019. u 16,05 sati kada je tužitelj upravljao u prometu na cestama vozilom L1, mopedom marke Č, reg. [registarska oznaka], jer se ni nakon nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za promet, vozila, plovila i strojarstvo ZC, nije moglo utvrditi kakva su bila svjetla na semaforima prilikom predmetne nezgode 9. srpnja 2019., pa se nije moglo ni neprijeporno utvrditi niti zaključiti je li tužitelj izazvao navedenu prometnu nesreću.
12. U situaciji kada u prekršajnom postupku nije utvrđeno tko je skrivio prometnu nesreću koja se je dogodila 9. srpnja 2019. u kojoj se je tužitelj ozlijedio vozeći moped marke ZHONGYU, reg. [registarska oznaka], te u situaciji u kojoj je tužitelj oglašen krivim što je 9. srpnja 2019. upravljao u prometu na cestama vozilom L1, mopedom marke Č, reg. [registarska oznaka], prije stjecanja prava na samostalno upravljanje vozilima na motorni pogon odnosno bez položenog ispita prema mišljenju ovog suda tužitelj se je ponašao skrivljeno, nesavjesno i neodgovorno u smislu članka 67. točke 1. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju. Naime, upravljanje mopedom, koji predstavlja opasnu stvar, te uključivanjem u promet bez položenog ispita svakako predstavlja skrivljeno, nesavjesno i neodgovorno ponašanje tužitelja.
13. Sud nadalje smatra da tuženik nema stručno znanje da cijeni kakva su svjetla bila na semaforima u trenutku nesreće, a imajući u vidu da isto nije mogao utvrditi niti stalni sudski vještak Neven Ereš u prekršajnom postupku.
14. Također, dostavljeni nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka mr. sc. Krunoslava Ormuža od 13. ožujka 2014. izrađen za potrebe Općinskog suda u Velikoj Gorici, ne utječe na drugačiju odluku, a imajući u vidu da je tužitelj u prekršajnom postupku pravomoćno oglašen krivim za upravljanje u prometu na cestama vozilom mopedom marke ZHONGYU, reg. [registarska oznaka], prije stjecanja prava na samostalno upravljanje vozilima na motorni pogon odnosno bez položenog ispita upravo u trenutku same nesreće, 9. srpnja 2019., u kojoj je zadobio predmetne ozljede, čime je svakako postupao skrivljeno, nesavjesno i neodgovorno u smislu članka 67. točke 1. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju.
15. Slijedom navedenog valjalo je na temelju članka 116. stavka 2. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine" broj: 36/24.) odlučiti kao u točki I. izreke.
16. Kako je tužitelj izgubio spor u cijelosti snosi sve troškove u skladu s člankom 147. stavkom 1. Zakona o upravnim sporovima. Slijedom navedenog na temelju članka 148. stavaka 1. i 4. istog Zakona odlučeno je kao u točki II. izreke.
U Zagrebu 13. prosinca 2024.
Sutkinja
Vanja Crnković
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi ovom sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave ove presude.
Dna:
1. Odvjetnik Franjo Šebijan – e. komunikacijom
2. Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Direkcija – e. komunikacijom
3. METAL BUSIJA d.o.o., Velika Gorica, Gradići, Zagrebačka 35
4. U spis
