Republika Hrvatska
Općinski sud u Splitu
Gundulićeva 27
Split
Poslovni broj: K-353/2021-15
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Splitu, po sucu pojedincu Mili Kragić, uz sudjelovanje Marine Lukić kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv HR, zbog počinjenja dva kaznena djela iz čl. 139. st. 2. u svezi st. 3. KZ/11., s sve u svezi čl. 51. KZ/11., po optužnici Općinskog državnog odvjetništva u Splitu, broj: KO-DO-322/2021. od 22. ožujka 2021. nakon javno održane rasprave 3. lipnja 2024., 27. kolovoza 2024. i 11. studenoga 2024., u nazočnosti KR – višeg savjetnika specijalista Općinskog državnog odvjetnika u Splitu, zamjenice punomoćnika oštećene HRP i to odvjetnice ĐR, okrivljenog i njegovog branitelja odvjetnika Petra Bačića, a presude javno objavljene 14. studenog 2024., u nazočnosti zamjenika opunomoćenika oštećene i to DR, odvjetničkog vježbenika,
p r e s u d i o j e
I. Na temelju članka 544. st. 1. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“, broj: 152/08, 76/09., 80/11., 91/11.,– odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19. i 80/22., dalje u tekstu: ZKP/08.) stavlja se izvan snage kazneni nalog izdan presudom Općinskog suda u Splitu, broj: K-353/21 od 10. rujna 2021. kojim je okrivljeni HR proglašen krivim zbog kaznenih djela iz čl. 139. st. 3. u svezi st. 2. Kaznenog zakona ("Narodne novine" br. 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19., u daljnjem tekstu; KZ/11.).
Okrivljeni HR, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin pok. GR i pok. H, rođene K, rođen **.**.1955. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, umirovljenik, neoženjen, bez djece, pismenog sa završenom SSS, srednjeg imovnog stanja, brani se sa slobode,
k r i v j e
II. što je dana 6. veljače 2021.g., nezadovoljan što su djelatnici Komunalnog poduzeća „Basilija“ d.o.o. Grohote posjekli stablo bora na mjesnom groblju u Maslinici, u nakani da zastraši direktoricu navedenog komunalnog poduzeća ER
K -
3 5 3 /
2 0 2
1 -
1 5
HR, istu nazvao sa svog mobilnog telefona broj [broj telefona] na njezin mobilni telefon te joj kazao:“ Divljakušo, šta si mi otpilala bor, ubit ću te“ na što je ona prekinula njegov poziv, nakon čega je istoga dana u cilju da zastraši HRP, nazvao načelnika [adresa] KRP na njegov mobilni telefon te mu kazao da poruči HRP da u ponedjeljak ne dolazi na posao jer će on doći i da će je ubiti, te da će doći sa dvadesetak ljudi i neka ga odvede policija, a koje riječi je ĐRP prenio HRP, da bi potom istoga dana u nakani da zastraši komunalnog djelatnika Komunalnog poduzeća „Basilija“ d.o.o. Grohote OR te HRP, u dva navrata nazvao OR na njegov mobilni telefon te mu kazao da jebe mater njemu i HRP da će doći u ponedjeljak sa dvadeset ljudi u prostorije tvrtke „Basilija“ i baciti dinamit u kancelariju, da im je bolje da ne dođu na posao, te da ako vidi ikoga od djelatnika tvrtke „Basilija“ u Maslinici da će pucat u svakoga od njih iz pištolja jer ima dozvolu za pištolj, a koje riječi je OR prenio HRP,
III. dakle, drugima ozbiljno prijetio da će ih usmrtiti, a djela su učinjena prema odgovornim osobama u vezi s njihovim radom,
čime je u stjecaju počinio dva kaznena djela protiv osobne slobode - prijetnjom - opisano i kažnjivo u članku 139. stavak 2. i 3. Kaznenog zakona ("Narodne novine", broj: 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18. i 126/19., dalje u tekstu; KZ/11.), u vezi sa čl. 51. KZ/11..
IV. Okrivljenomu HR, na temelju odredbe čl. 139. st. 3. KZ/11. za svako od počinjenih kaznenih dijela prijetnje utvrđuju se kazne zatvora u trajanju od po 6 (šest) mjeseci, a potom se okrivljeni na temelju odredbe čl. 139. st. 3. KZ/11., uz primjenu odredbe o odmjeravanju kazne za djela počinjena u stjecaju po čl. 51. KZ/11.
o s u đ u j e
na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju 9 (devet) mjeseci.
V. Na temelju odredbe čl. 56. KZ/11. okrivljenom HR se izriče
UVJETNA OSUDA
te kazna zatvora 9 (devet) mjeseci se neće izvršiti, ako okrivljeni u vremenu provjeravanja 2 (dvije) godine od pravomoćnosti presude, ne počini novo kazneno djelo.
VI. Na temelju odredbe čl. 148. st. 1. u vezi čl. 145. st. 2. toč. 6. ZKP/08., dužan je okrivljeni HR platiti trošak kaznenog postupka paušalne svote u iznosu 200,00 eura (dvjesto eura), u roku 15 (petnaest) dana od pravomoćnosti presude.
Obrazloženje
Općinsko državno odvjetništvo u Splitu, podiglo je pred ovim sudom optužnicu broj: KO-DO-322/2021. od 22. ožujka 2021., zbog u stjecaju počinjena dva kaznena djela iz čl. 139. st. 2. u svezi st. 3. KZ/11., sve u svezi čl. 51. KZ/11.
K -
3 5 3 /
2 0 2
1 -
1 5
Postupajući po navedenoj optužnici, ovaj sud je donio presudu kojim je izdan kazneni nalog pod brojem: K-353/2021 od 10. rujna 2021. kojim je okrivljeni HR proglašen krivim zbog utuženih kaznenih djela. Protiv navedenog kaznenog naloga, okrivljeni je po branitelju, podnio prigovor.
U nastavku postupka, sud je potvrdio predmetnu optužnicu kao osnovanu, nakon čega je u predmetu zakazana rasprava.
Okrivljeni HR je negirao kaznena djela za koja se tereti.
Imajući u vidu ovakav stav o optužbi, izvodili su se dokazi.
U dokaznom postupku na raspravi ispitani su svjedoci: HRP, OR, ĐRP i GR. Pročitani su i pregledani zapisnik o pretrazi doma i drugih prostora I. Policijske postaje Split broj KU-76/21 od 7. veljače 2021. (list 24 do 26), zapisnik o pretrazi pokretne stvari i bankovnog sefa I. Policijske postaje Split broj KU-76/21 od 7. veljače 2021. (list 27 do 29), ugovor o upravljanju i održavanju mjesnih groblja na području Općine Šolta za 2021. između Općine Šolta i Komunalnog poduzeća „Basilija“ d.o.o. Grohote od 4. siječnja 2021. (list 32 do 34), izvadak iz prekršajne evidencije za okrivljenog od 11. studenog 2024. (u spisu list 84- 85) i izvadak iz kaznene evidencije za okrivljenog od 11. studenog 2024. (u spisu list 86).
Na raspravi 11. studenog 2024. na temelju čl. 431. st. 3. ZKP/08. iz spisa su izdvojene službene zabilješke PUSD, I. PP Split od 7. veljače 2021. o obavljenim obavijesnim razgovorima sa DRP (u spisu list 30) i OR (u spisu list 31). Riječ je o obavijestima koje je policija prikupila od građana i na kojima se ne može temeljiti sudska odluka, niti se mogu koristiti u postupku radi čega su i izdvojene.
Okrivljeni HR u svojem iskazu pred sudom negirao je izvršenje djela. Točno je da je 6. veljače 2021. sa svojeg mobilnog telefona broja: [broj telefona] nazvao HRP na njezin mobilni telefon i kazao joj "Glupačo, što si mi otpilila bor", nakon čega je ona prekinula taj poziv. Nazvao ju je, jer je bio nezadovoljan, tužan i ljut jer su djelatnici komunalnog poduzeća Basilija d.o.o. Grohote posjekli stablo bora na mjesnom groblju [adresa], a kako je ona direktorica tog trgovačkog društva, smatrao je da je i odgovorna zbog sječe tog stabla, pa ju je i nazvao. Točno je da je istog dana u nastavku nazvao načelnika [adresa] KRP na njegov mobilni telefon i u razgovoru ga je upitao zašto se posjekao ovaj bor?, no on mu na to nije znao dati odgovor, pa je rekao je da će provjeriti i da će mu se u nastavku javiti. Nazvao je i komunalnog djelatnika komunalnog poduzeća „Basilija“ d.o.o. Grohote OR na njegov mobitel i tog dana ga je zvao dva puta. U prvom razgovoru pitao ga je zna li išta o sječi ovog bora, on je odgovorio da ne zna ništa i rekao je da će se raspitati, a u drugom razgovoru kada mu je kazao da će pokupiti ostatke posječenog bora, okrivljeni je naveo da će podnijeti kaznenu prijavu zbog sječe bora, da je to stablo dokazni materijal i da ga ne smije ukloniti. Želeći spriječiti odvoženje ostataka bora kazao je OR da ima pištolj za kojeg ima dozvolu i da će upucati svakoga iz pištolja tko dođe ukloniti ostatke stabla. Kako je kazao, ovo stablo je bilo zaštićeno i bez dozvole šumarskog inspektora, stablo se nije smjelo posjeći. Nije podnio prijavu šumarskom tehničaru ni ikome drugome zbog sječe ovog
K -
3 5 3 /
2 0 2
1 -
1 5
stabla, jer je komunalna služba uklonila ostatke ovog bora, pa je smatrao da njegova prijava nema nikakvog smisla, bez dokaza, a to su ostaci bora.
Upitan na različitost u svojem kazivanju prilikom svojeg ispitivanja u I. PP Split 7. veljače, 2021. s obzirom na iskaz na raspravi pred sudom u kojem je naveo da je u razgovoru s OR kazao da ima pištolj za kojeg ima dozvolu, okrivljeni je naveo da je bio zaprepašten zbog činjenice da su posjekli ovo stablo bora i doista ne zna zašto tako nije kazao tada, no točno je da je tada kazao i da će pucati, odnosno da će ih ubiti iz pištolja. No, to je kazao frustriran zbog toga što su neosnovano i bez potrebe posjekli to stablo i nije imao namjeru ikoga ustrašiti, kazao je to iz svoje nemoći. Po njemu, glavni krivac ove cijele situacije je načelnik Općine ĐRP, kojemu je u onom razgovoru rekao da će podnijeti kaznenu prijavu i tražiti naknadu štete od 400.000,00 kuna zato što se bor posjekao, koji je odmah sutradan naložio uklanjanje ostataka tog bora, kako bi onemogućio da se po njegovoj prijavi prikupe dokazi, odnosno da se na licu mjesta vide ostaci ovog bora. Da je takav njegov zaključak opravdan i logičan, govori činjenica da su odmah sutradan pokupili ostatke ovog bora.
Na upit branitelja okrivljeni je naveo kako je kaznena prijava koja je rezultirala vođenjem ovog postupka konstruirana i lažna. HRP, ĐRP i OR obavljaju javnu funkciju u općini Šolta, kao i on sam jer je vijećnik Općine Šolta i predsjednik Mjesnog odbora Maslinice, a njihovi politički stavovi su suprotstavljeni. Njima je bilo poznato da se on (okrivljeni) želi natjecati na predstojećim lokalnim izborima za načelnika općine koji su se održavali u svibnju 2021. i to je bio njihov način da ga se diskreditira i da mu se našteti. Prije inkriminirane prigode nikada ranije nije se razgovaralo u Mjesnom odboru Maslinice, ni u Općini Šolta o uklanjanju ovog bora.
Na upit zamjenice opunomoćenika oštećene okrivljeni je naveo kako njemu nije poznato da postoji popis prirodno zaštićenih dobara, pa shodno tome ne zna je li ovaj uklonjeni bor bio na tom popisu. Navodi kako sve što se nalazi oko crkve je zaštićeno. Okrivljeni stanuje sam na prebivališnoj adresi. Vlasnik je dvije kuće ukupne površine 80 m2 te više zemljišta u nepoznatoj površini, s mirovinom 500 eura mjesečno. Vlasnik je osobnih vozila Suzuki SX4 godina proizvodnje 2007., Jaguar XE godina proizvodnje 2015., broda pasara dužine 6 metara, ima pravo korištenja grobnog mjesta na groblju u Maslenici. Nije u obavezi ničijeg uzdržavanja po zakonu.
Potom je pročitan i pregledan zapisnik o ispitivanju osumnjičenika HR od dana 7. veljače 2021. te je reproducirana DVD snimka (list 18 do 22). U bitnom, okrivljeni se tada branio kao na raspravi, uz odstupanje koje je prethodno navedeno.
Uvažavajući činjenične navode, okrivljenikovu obranu i izvedene dokaze, u postupku nije sporno vrijeme i mjesto događaja. Nije sporno ni da je okrivljeni bio nezadovoljan što su djelatnici Komunalnog poduzeća „Basilija“ d.o.o. Grohote posjekli stablo bora na mjesnom groblju u [adresa]. Nije sporno ni da je sa svojeg mobilnog telefona broj [broj telefona] nazvao direktoricu komunalnog poduzeća Basilija d.o.o. HRP. Nije sporno da je u tom razgovoru kazao "šta si mi otpilala bor", nije sporno ni da je HRP nakon tih riječi prekinula njegov poziv. Nije
K -
3 5 3 /
2 0 2
1 -
1 5
sporno ni da je potom istoga dana nazvao načelnika [adresa] KRP na njegov mobilni telefon i da su razgovarali. Nije sporno ni da je je potom istoga dana u dva navrata nazvao OR na njegov mobilni telefon u kojem razgovoru je kazao da će pucat u svakoga iz pištolja jer ima dozvolu za pištolj. Navedeno okrivljeni ne osporava, a to dodatno proizlazi iz iskaza svjedoka HRP, GRP i OR i ugovora o upravljanju i održavanju mjesnih groblja na području Općine Šolta za 2021. između Općine Šolta i Komunalnog poduzeća „Basilija“ d.o.o. Grohote od 4. siječnja 2021.
Ono što je kao sporno, s obzirom na činjenični opis trebalo utvrditi jest je li okrivljeni HR u razgovoru sa HRP njoj kazao Đ, ubit ću te, je li u razgovoru s DRP kazao da poruči HRP da u ponedjeljak ne dolazi na posao jer će on doći i da će je ubiti, te da će doći sa dvadesetak ljudi i neka ga odvede policija. Sporno je i je li u razgovoru sa OR kazao da jebe mater njemu i HRP da će doći u ponedjeljak sa dvadeset ljudi u prostorije tvrtke „Basilija“ i baciti dinamit u kancelariju, da im je bolje da ne dođu na posao, te da ako vidi ikoga od djelatnika tvrtke „Basilija“ u [adresa]. Sporno je i je li okrivljeni znao da će njegove riječi biti prenesene ERP.
Iz iskaza oštećene/žrtve HRP koji je dala pred I. Policijskom postajom Split proizlazi da je ona direktorica komunalnog poduzeća u općini [adresa] "Komunalno Basilija" d.o.o. te ju je dana 6. veljače 2021. u 11,36 sati nazvao nezavisni vijećnik HR i predsjednik mjesnog odbora [adresa] sa svog mobilnog uređaja pozivnog broja [broj telefona] te joj uputio prijetnju: "Divljakušo, šta si mi ispilala bor, ubit ću te", nakon čega je ona prekinula poziv. Navedenu prijetnju joj je uputio zbog toga što su djelatnici DVD-a Šolta ispilili bor na groblju u [adresa] koji je otpilan na traženje vlasnika grobnice, jer je prijetio da će pasti i u tom slučaju oštetiti grobnicu. Istoga dana u 12,05 sati ju je nazvao načelnik općine [adresa], ĐRP sa mobitela pozivnog broja [broj telefona] kojom prilikom joj je rekao kako ga je nazvao HR i poručio joj da će doći u ponedjeljak u komunalnu tvrtku sa 20-ak ljudi u njezin ured te ju izbaciti iz kancelarije i da je bolje da ona ne dolazi u ponedjeljak jer će ju ubiti i neka onda njega policija odvede. Nakon načelnika općine, u 12,31 sati nazvao ju je OR, poslovođa u komunalnoj tvrtki, sa mobitela pozivnog broja [broj telefona] te joj rekao da ga je nazvao HR i rekao mu da će u ponedjeljak baciti dinamit u ured komunalne tvrtke, da će ubiti nju i načelnika i ako vidi koga od komunalaca u [adresa] da će ubiti svakoga i da ima pištolj sa dozvolom. Oštećena je istakla kako nakon ovog događaja pije tablete za smirenje te joj nakon ovog događaja nije ugodno slati ljude u [adresa] i strepiti od reakcije HR za kojeg nije sigurna što je sve u stanju napraviti. Zainteresirana je za njegov kazneni progon, ne postavlja imovinskopravnih zahtjev za naknadu štete.
U iskazu na raspravi 28. kolovoza 2024. oštećena/žrtva HRP je iskazivala kao prilikom ispitivanja pred I. Policijskom postajom Split 11. ožujka 2021., uz dopunu da i prije inkriminiranog dana nije imala ugodne susrete i suradnju s okrivljenim. Štoviše, otkad se uključio u javni politički život, puno drugih ljudi uključujući i nju nisu imali najbolja iskustva s okrivljenim. Redovito je iznosio neosnovane primjedbe, svakoga prozivao zbog nekvalitetnog rada, pisao prijave i slično. Od inkriminiranog dana do danas, nije imala nikakvog kontakta s okrivljenim, no nakon ovog događaja gotovo godinu dana nije odlazila u [adresa], a i danas kad dolazi, ide
K -
3 5 3 /
2 0 2
1 -
1 5
u pratnji neke osobe, jer se boji okrivljenog. Svaki susret s okrivljenim pa i boravak u istoj prostoriji s njim joj je stresan.
Odgovarajući na upit zamjenice punomoćnika oštećene, svjedokinja je navela kako je nakon ovog događaja zatražila liječničku pomoć svoje obiteljske liječnice koja joj je prepisala terapiju lijekovima – lijek Misar, kojeg je uzimala po potrebi kada se osjećala uplašeno i nesigurno, a posebno kada je znala da će zbog posla kontaktirati s okrivljenim u sjednicama općinskog vijeća, jer je okrivljeni član vijeća.
Odgovarajući na upit branitelja okrivljenog, svjedokinja je navela da kada ju je okrivljeni nazvao na telefon i rekao: "Divljakušo, šta si mi otpilala bor, ubit ću te", bila je u jednoj prodavaonici sa svojom kćeri. Sjeća se da se tresla nakon ovog poziva, a kćeri je kazala što se dogodilo. Inkriminirane riječi koje joj je okrivljeni kazao u tom razgovoru prenijela je svim osobama s kojima je bliska. Nikada nije družila s HR, a njena saznanja o njemu su preko drugih ljudi otkad se uključio u javni život. Za njega su ljudi govorili da je agresivan, problematičan i slično. Ona je direktorica društva Basilija d.o.o. koje je zaduženo za održavanje svih groblja na otoku [adresa], pa tako i onog u [adresa]. Ne zna točno kada no njoj se obratio LR i još jedan gospodin čijeg se imena ne sjeća koji su kazali da jedan bor na groblju u [adresa] prijeti oštećenju određenih grobnica te su tražili da se taj bor ukloni. Ona je takav zahtjev proslijedila operativnoj službi društva koji su kontaktirali DVD Šolta kojeg inače i koriste za asistenciju u ovakvim i sličnim postupanjima. Ne zna točno kada je taj bor uklonjen i otpilili su ga vatrogasci.
Iz iskaza GRP koji je dao pred I. Policijskom postajom Split proizlazi da ga je inkriminiranog dana sa svog mobilnog telefona nazvao HR te mu je rekao zašto ne smjeni direktoricu Komunalnog HRP te da joj poruči da ne dolazi u ponedjeljak na posao jer će on doći i da će ju ubiti, te da će doći sa 20-ak ljudi i neka ga onda odvede policija. Nakon ovoga, svjedok navodi da je nazvao HRP te ju upitao o čemu se radi na što je rekla da ni ona ne zna o čemu se radi. Potom je obavio neke telefonske pozive i provjere te je došao do saznanja da su djelatnici DVD-a na zahtjev komunalne tvrtke "Basilija" otpilili bor na groblju u [adresa] koji je prijetio da uslijed pada ošteti tuđe grobnice. HR njemu nije uputio nikakvu prijetnju, a prijetnje koje je uputio djelatnicima komunalnog poduzeća "Basilija" ne smatra ozbiljnima, jer poznaje okrivljenog i smatra kako je to bio jedan vid zastrašivanja, bez namjere da navedene prijetnje i ostvari.
U svojem iskazu pred sudom 28. kolovoza 2024. svjedok ĐRP je iskazivao kao prilikom ispitivanja pred I. Policijskom postajom Split 16. ožujka 2021., s dopunom kako je riječi prijetnje koje je kazao HR **.**.2021. doživio ozbiljno i u strahu da se doista nešto ozbiljno ne bi dogodilo, nazvao je ZR i prenio joj što mu je okrivljeni u razgovoru kazao sugerirajući joj i da taj ponedjeljak ne dođe na posao.
Odgovarajući na pitanje branitelja okrivljenog, kako je shvatio riječi okrivljenog kada je naveo da će doći sa 20-ak ljudi, na što je svjedok odgovorio da je to shvatio ozbiljno, jer je to tako i rekao.
K -
3 5 3 /
2 0 2
1 -
1 5
Odgovarajući na upit okrivljenog je li u razgovoru još išta kazao, svjedok je odgovorio kako je okrivljeni spominjao kako će podnijeti kaznenu prijavu i da će ga kazneno goniti.
U iskazu pred I. Policijskom postajom u Splitu oštećeni/žrtva OR je naveo kako ga je inkriminiranog dana oko 11,00 sati sa svog mobilnog telefona pozivnog broja [broj telefona] nazvao HR te mu prijetio riječima: "Jebem mater tebi i ZR, doći ću u ponedjeljak sa dvadeset ljudi u prostorije tvrtke "Basilija" bacit ću dinamit u kancelariju tvrtke "Basilija", bolje vam je ne dolazite na posao". Nakon pola sada od prvog poziva ponovno ga je nazvao HR te mu je rekao da ako ikoga od djelatnika tvrtke "Basilija" vidi u Maslinici da će pucat u svakoga od njih iz pištolja jer on ima dozvolu za pištolj. Oštećeni navodi kako je HR navedene prijetnje uputio iz razloga što su djelatnici komunalne tvrtke na mjesnom groblju koje održava navedena tvrtka, morali ukloniti jedan bor koji je prijetio da padne na tuđu grobnicu. Ne misli da će HR ove prijetnje ostvariti, jer je poznat kao dosta eksplozivan čovjek sklon svakakvim izjavama, ali nije nasilan.
Na raspravi pred sudom 28. kolovoza 2024. oštećeni/žrtva OR je iskazivao kao prilikom ispitivanja pred I. Policijskom postajom Split 16. ožujka 2021. Dodatno je naveo da je prije inkriminirane prigode imao dobru kolegijalnu suradnju s okrivljenim, prije toga obojica su bili predsjednici mjesnih odbora, on (oštećeni) kao predsjednik odbora Grohote, a okrivljeni kao predsjednik Mjesnog odbora Maslenice. Okrivljenom je omogućio sve što je od njega tražio da mu pomogne, pa mu je tako sa svojim ljudima pomagao u akcijama čišćenja, omogućio mu je nove kontejnere, stolice i sl. Tog 6. veljače 2021. kada ga je okrivljeni nazvao i prijetio, zabrinuo se zbog njegovih riječi. Tim činom, okrivljeni ga je i razočarao, jer mu pokazao da ne drži do njega kao čovjeka i njihovog odnosa. Oštećeni navodi da se pomalo i uplašio ovakvog njegovog ponašanja. Sutradan su ga zvali iz policije i pitali je li mu potrebna psihološka pomoć, to je odbio jer se u međuvremenu primirio. S obzirom da je kazao da ima pištolj za kojeg da ima i dozvolu zabrinuo se hoće li onda i prijetnju ostvariti i pitao se je li doista on i posjeduje pištolj. Nakon inkriminirane prigode, osim nekoliko poslovnih razgovora s okrivljenim, nije ga susretao, a više nije imao neugodnih situacija s njime. S obzirom da je od događaja prošlo 3,5 godine više nije zainteresiran za kazneni progon okrivljenog i ne postavlja imovinsko pravni zahtjev za naknadu štete.
Odgovarajući na upit branitelja okrivljenog, svjedok je naveo kako su prema njegovom nalogu za uklanjanje bora postupili vatrogasci DVD Šolta, a prethodno je njemu nalog za uklanjanje bora dala HRP. Tvrtka Basilija d.o.o. upravlja komunalnim poslovima u svezi svih groblja na Šolti pa tako i groblja u [adresa] i u njihovoj nadležnosti je odluka o uklanjanju stabala na tom groblju. Ovo stablo bora je prijetilo urušavanju na susjedne grobnice, jer je bilo jako nakrivljeno i korijenje mu je virilo izvan zemlje i to je bio razlog za njegovo uklanjanje.
Odgovarajući na upit okrivljenog, svjedok je naveo kako je njihov prvi razgovor inkriminirane prigode započeo tako što ga je okrivljeni pitao tko je ispilio bor i zbog čega, a on mu je odgovorio da je bor trebalo ukloniti, jer je prijetio urušavanju i oštećivanju grobnica, nakon čega je okrivljeni kazao da je taj bor branio životom, a onda je okrivljeni kazao da mu jebe mater, njemu i HRP, misleći na HRP i da će doći u ponedjeljak sa svojih dvadeset ljudi u poduzeće Basilija, da će
K -
3 5 3 /
2 0 2
1 -
1 5
baciti dinamit u poduzeće, odnosno u kancelariju tvrtke i da je bolje da on i HRP ne dolaze na posao.
Svjedok GR u svojem iskazu je naveo da mu je poznato da je na mjesnom groblju u Maslenici posječen jedan stoljetni bor. To je osobno utvrdio jer je pošao na groblje zajedno s okrivljenim i utvrdio da je bor posječen. Poznato mu je da se protiv okrivljenog vodi ovaj kazneni postupak zbog kaznenog djela prijetnje, no o tome nema nikakva neposredna saznanja. Ne vjeruje da bi okrivljeni bilo kome prijetio jer ga poznaje kao uljuđenog čovjeka koji sve što radi, radi za dobrobit zajednice. S okrivljenim je prijatelj i privatno se druže, a profesionalno danas obojica obavljaju dužnost vijećnika u Općinskom vijeću Općine Šolta.
Nakon svih izvedenih dokaza i okončane rasprave, sud je brižljivom prosudbom pristupio ocijeni svakog dokaza pojedinačno, a potom i u njihovoj međusobnoj povezanosti, nedvojbeno utvrdio da je okrivljeni HR, svojim postupanjem inkriminirane prigode ostvario sva bitna obilježja kaznenih djela koje mu se stavlja na teret u predmetnom kaznenom postupku, zbog čega je proglašen krivim. Dakle, proglašen je krivim za počinjenje dva kaznenena djela protiv osobne slobode – prijetnjom – djela opisanog po članku 139. stavku 2., u svezi st. 3. KZ/11. i to upravo na način kako je to pobliže činjenično i pravno opisano u izreci ove presude.
Takav zaključak proizlazi prije svega iz iskaza ispitanih svjedoka oštećenog/žrtve HRP i OR te svjedoka GRP.
Kazneno djelo iz čl. 139. st. 2. KZ/11. čini onaj tko drugome ozbiljno prijeti da će ga usmrtiti, dok je stavak 3. tog članka kvalificirani oblik djela, koji propisuje krug osoba obuhvaćenih kvalificiranim oblikom djela i među su njima odgovorne osobe u vezi s njihovim radom. Između ostalih, to su i odgovorne osobe u vezi s njihovim radom. Da HRP i OR spadaju u krug osoba iz st. 3. čl. 139. KZ/11. u postupku i nije sporno.
Iskaze svih svjedoka sud je prihvatio i ocijenio istinitim. Svjedoci HRP, OR i ĐRP su dva puta ispitani (u prethodnom postupku i pred sudom) i o događaju iskazuju istovjetno, detaljno opisuju događaj i njihovi iskazi su međusobno suglasni. Iz iskaza svjedokinje HRP proizlazi da joj je okrivljeni u razgovoru kazao "divljakušo, šta si mi otpilala bor, ubit ću te. Iz iskaza GRP proizlazi da mu je okrivljeni u razgovoru kazao da poruči HRP da u ponedjeljak ne dolazi na posao, jer će on doći i da će je ubiti, da će doći sa dvadesetak ljudi i neka ga odvede policija, što je svjedok prenio oštećenoj HRP i u bitnom upravo te riječi oštećena navodi u iskazu i tako potvrđuje iskaz svjedoka. Iz iskaza OR proizlazi da mu je okrivljeni u prvom razgovoru kazao "Jebem mater tebi i HRP, doći ću u ponedjeljak sa dvadeset ljudi u prostorije tvrtke "Basilija" bacit ću dinamit u kancelariju tvrtke "Basilija", bolje vam je ne dolazite na posao". Nakon pola sada od prvog poziva okrivljeni ga je ponovno nazvao i rekao da ako ikoga od djelatnika tvrtke "Basilija" vidi u [adresa] da će pucat u svakoga od njih iz pištolja, jer on ima dozvolu za pištolj". Oštećena žrtva HRP potvrđuje da ju je nakon GRP, nazvao OR, koji joj je prenio riječi koje mu je kazao okrivljeni, odnosno da će u ponedjeljak baciti dinamit u ured komunalne tvrtke, da će ubiti nju i načelnika i ako vidi koga od
K -
3 5 3 /
2 0 2
1 -
1 5
komunalaca u [adresa] da će ubiti svakog, te da ima pištolj sa dozvolom. Time oštećena potvrđuje iskaz OR.
Iskaz svjedoka GR sud je prihvatio i ocijenio istinitim. No, s obzirom da ovaj svjedok nije očevidac događaja i o njima nema nikakva saznanja, njegov iskaz nema nikakvu važnost, niti je za odlučivanje u ovom postupku važan svjedokov dojam o okrivljenom (proizlazi iz iskaza i prethodno je navedeno).
Uvažavajući suglasne iskaze svjedoka HRP, GRP i OR, a kod činjenice da okrivljeni ne osporava da je imenovane zvao kako se i tereti i koji priznaje da je OR u razgovoru kazao da ima pištolj za kojeg ima dozvolu i da će upucati svakoga iz pištolja tko dođe, a vodeći računa da nije bio zadovoljan što su djelatnici "Basilija" d.o.o. posjekli stablo bora i da je istog dana nakon saznanja o piljenju bora zvao oštećene i svjedoka KRP i to u vremenski kratkim sljedovima (u 11,31 sati je nazvao oštećenu HRP koju je u 12,05 nazvao KRP JR i prenio joj okrivljenikove prijetnje iz svojeg razgovora da bi je u 12,36 sati nazvao OR i prenio okrivljenikove prijetnje iz svojih razgovora, a ovaj vremenski slijed proizlazi iz iskaza žrtve HRP) pri čemu iz izvedenih dokaza ne proizlazi da su u ovom inkriminiranom događaju, u trenutku kada je okrivljeni zvao imenovane bile prisutne neke druge osobe, niti je sud zaključio da kod ovih svjedoka postoje razlozi zbog kojeg bi lažno teretili okrivljenog. Uz to, svjedok OR nije ni zainteresiran za kazneni progon okrivljenog (zbog proteka vremena od događaja u kojem ga nije sretao nakon inkriminirane prigode, što je prethodno navedeno), pa uvažavajući i takav stav, ovaj svjedok nema razloga lažno svjedočiti i teretiti okrivljenog. Navod njegovog branitelja da su svjedok i oštećenici motivirani političkim razlozima svjedočiti protiv okrivljenog ničim nisu potkrijepljeni, pa ih sud ocjenjuje paušalnima. Ako je okrivljeni smatrao da je protivno propisima i proceduri posječen predmetni bor, mogao je nadležnim tijelima podnijeti prijavu o tome, no to nije učinio, već se odlučio sam obračunati s osobama za koje je smatrao da su odgovorni za uklanjanje ovog stabla. Razlozi zašto nije podnio prijavu, a koje navodi u iskazu, nisu uvjerljivi kod činjenice da se po logici stvari je li neko stablo posječeno ili nije, ne mora nužno i isključivo utvrditi iz njegovih ostataka.
Kazneno djelo prijetnje je djelo apstraktnog ugrožavanja. Ono je ostvareno kada je radnja počinitelja u objektivnom smislu ozbiljna prijetnja, odnosno podobna da žrtva bude ustrašena ili uznemirena. Odlučna je namjera počinitelja koja mora biti usmjerena na ustrašivanje ili uznemiravanja, ali je nebitno je li ta namjera doista dovela do te posljedice. Zato subjektivni doživljaj žrtve nije odlučan, jer bi tada ostvarenje obilježja djela ovisilo o osobnom stanovištu ili interesu neke osobe. Zato su, za procjenu ozbiljnosti prijetnje važne i okolnosti u kojima je prijetnja izrečena. Kada se sagleda da je okrivljeni najprije nazvao žrtvu HRP i prijetio joj usmrćenjem, a potom nazvao KRP i u tom razgovoru opet prijetio usmrćenjem žrtve HRP, a što je ovaj prenio žrtvi, da bi okrivljeni u nastavku dva puta nazvao oštećenog OR i prijetio mu i u tom razgovoru opet prijetio HRP, a što je ovaj prenio žrtvi HRP i s obzirom na sadržaj inkriminiranih riječi prijetnje, uz vremenski intenzitet poziva (prethodno je navedeno) u takvim okolnostima inkriminirane riječi prijetnje su ozbiljne i objektivno podesne da kod žrtve, ali i svake druge osobe izazovu osjećaj straha, što je i bila posljedica, jer su se oštećeni ustrašili te događaj prijavili policiji. Iako svjedok ĐRP u svojem prvom iskazu pred policijskim službenikom okrivljenikove prijetnje ne smatra
K -
3 5 3 /
2 0 2
1 -
1 5
ozbiljnima, obrazlažući to poznavanjem okrivljenog koji prijetnje ne bi ostvario, ocjenjujući i da je prijetnja bila "jedan vid zastrašivanja", sud utvrđuje da je takav zaključak neosnovan i da su riječi prijetnje bile ozbiljne i objektivno podesne da kod žrtve izazovu osjećaj straha. Kod ovog kaznenog djela namjera je dakle na ustrašivanju žrtve, a prema okolnostima u kojima je izrečena procjenjuje se njena ozbiljnost. No, okolnosti zbog kojih ovaj svjedok riječi prijetnje najprije ne ocjenjuje ozbiljno, nikako se ne mogu tumačiti u prilog izostanka ozbiljnosti u prijetnji, jer za procjenu njene ozbiljnosti nije bitno bi li počinitelj doista i ostvario ono čime prijeti. Štoviše, sam svjedok ispravno uočava namjeru počinitelja kod ovog kaznenog djela kada kaže da je to bio "jedan vid zastrašivanja". S obzirom da je inkriminirani događaj prijavljen policiji i uvažavajući riječi prijetnje jer okrivljeni između ostalog kazao "da će pucat.. iz pištolja jer ima dozvolu za pištolj", koja je postupajući u nastavku od nadležnog suca istrage zatražila nalog za pretragu okrivljenikovog doma i drugih prostorija te pokretne stvari i bankovnog sefa (što proizlazi iz zapisnika o pretrazi doma i drugih prostora I. Policijske postaje Split broj KU-76/21 od 7. veljače 2021. i zapisnika o pretrazi pokretne stvari i bankovnog sefa I. Policijske postaje Split broj KU-76/21 od 7. veljače 2021.) govori u prilog ozbiljnosti prijetnje, neovisno što nisu pronađeni predmeti sa svrhom pretrage (proizlazi iz ovih isprava).
Stoga uvažavajući i prihvaćajući iskaze oštećenih i svjedoka GRP i stavljajući ih u kontekst sa obranom okrivljenog, sud je utvrdio da je okrivljeni kazao inkriminirane riječi iz činjeničnog opisa. To ujedno znači da je njegova obrana kojom negira izvršenje ovog djela i da nije imao namjeru nikome prijetiti (s obzirom na nesporne riječi prijetnje) neosnovana i sud je ne prihvaća.
Dokaze ispravom sud je prihvatio i ocijenio istinitima budući njihova vjerodostojnost ničim nije dovedena u pitanje, niti su stranke imale kakve primjedbe na ove dokaze.
U konkretnom slučaju, a u skladu sa člankom 3. KZ/11., sud je prema okrivljenom primijenio zakon koji je bio na snazi u vrijeme počinjenja kaznenog djela, a to je Kazneni zakon objavljen u „Narodnim novinama“, broj: 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17. i 118/18. i 126/19., budući kasnija izmjena tog zakona objavljena u "Narodnim novinama", broj: 84/21., 114/22. i 36/24., nije povoljnija za okrivljenog. Dakle, u postupku je utvrđeno da je okrivljeni HR izrekao riječi koje mu se stavljaju na teret i da to predstavlja ozbiljnu prijetnju usmrćenjem upućenu žrtvama HRP i OR. Stoga je okrivljeni opisanim ponašanjem iz izreke ostvario sva zakonska obilježja dva kaznena djela iz članka 139. stavka 2. u vezi stavka 3. KZ/11. Sud je u činjeničnom opisu iz sedmog retka ispustio riječi "i znajući da će joj te riječi biti prenesene" i iz četrnaestog retka ispustio riječi "znajući da će joj te riječi biti prenesene", jer su suvišne, a iz izvedenih dokaza ne proizlazi da je okrivljeni znao da će ĐRP i OR prenijeti riječi prijetnje oštećenoj HRP. To nije izmjena u odnosu na konstitutivno, odnosno kvalifikatorno obilježje djela, time se ne mijenja suština djela iz optužbe, a činjenični opis ostao je u granicama pravne kvalifikacije djela i događaja iz optužnog akta.
Što se tiče subjektivnog odnosa kažnjivosti, okrivljeni HR je kod počinjenja kaznenih djela bio svjestan svih okolnosti djela, on je takvo ponašanje htio
K -
3 5 3 /
2 0 2
1 -
1 5
kao takvo i kao svoje. Izgovarajući inkriminirane riječi prijetnje, okrivljenik ozbiljno prijeti usmrćenjem odgovornim osobama u svezi njihovog rada, što mu je i cilj i koji su inkriminirane riječi prijetnje doživjeli ozbiljno i stoga je okrivljeni inkriminirane prigode postupao s oblikom krivnje koji u kaznenom pravu nosi naziv izravna namjera. Okrivljeni je bio svjestan protupravnosti svog ponašanja, jer svaki prosječan građanin zna da je ovakvo ponašanje prema drugome protupravno.
Ubrojivost okrivljenog u vrijeme počinjenja djela i tijekom vođenja ovog postupka nije isticana kao sporna, niti su izvedeni dokazi koji bi njegovu ubrojivost činili upitnom, zbog čega ga sud drži ubrojivim počiniteljem. Okrivljeni je bio svjestan protupravnosti svog ponašanja, svjestan da su njegova djela zabranjena, a ne postoji nijedan ispričavajući razlog. Dakle, okrivljeni je kriv za počinjenje kaznenih djela.
Nakon što je na ovaj način utvrđena krivnja i protupravno ponašanje okrivljenika, valjalo je donijeti odluku o vrsti i visini kaznene sankcije, uzimajući u obzir sve okolnosti koje su tijekom postupka utvrđene na strani okrivljenog, a koje su od značenja za donošenje ove odluke.
Odlučujući o sankciji koja bi bila odgovarajuća kaznenopravnoj odgovornosti i ličnosti okrivljenog HR, sud je vodio računa o sljedećim okolnostima. Okrivljeni je kazneno djelo počinio s najvišim stupnjem krivnje. Za procjenu stupnja krivnje odlučan je opseg i doseg namjere (izravna namjera I. ili II. stupnja ili neizravna namjera), stupanj ubrojivosti (puna ubrojivost ili smanjena ubrojivost u određenom opsegu) te svijest o protupravnosti. Okrivljeni je ovdje postupao s izravnom namjerom, ubrojiv je i svjestan protupravnosti. Svjestan je da su njegova djela zabranjena, da se svojom radnjom sukobljava sa pravom i čini nešto pravno zabranjeno. Motiv ili pobuda iz kojih su djela počinjena bio je prouzročiti znatnu neugodu kod žrtava kako bi djelovao na njihovu volju. No, pobude počinjenja djela promatrane kroz okrivljenikovo nezadovoljstvo sječom bora, pri čemu oštećene smatra odogovornim za tu akciju ukazuju i da okrivljeni svoj sukob sa oštećenima, rješava na nezakonit i neprihvatljiv način.
Olakotnim okolnostima ocjenjena je okrivljenikova kaznena neosuđivanost i prekršajna nekažnjavanost. Okolnosti iz osobnog života su ocijenjene olakotnima, jer okrivljeni živi sam, nema djecu i starije je životne dobi (rođ. 1955.).
Otegotnih okolnosti kod okrivljenog HR sud nije pronašao. Neosuđivanost okrivljenog i usklađenost njegova ponašanja sa zakonima, ukazuje da je njegovo kriminalno ponašanje ekscesno. Zakonski okvir predviđene kazne, stupanj krivnje i jačina ugrožavanja zaštićenog dobra određuju nužnost izricanja kazne radi ispunjenja svrhe kažnjavanja. Kazna, naime, mora biti takva da utječe na okrivljenog, ali i na sve ostale da ne čine kaznena djela, da se okrivljenik, a i svi ostali ubuduće ponašaju sukladno zakonu. Ona mora utjecati na svijest okrivljenika, ali i svih ostalih da je činjenje kaznenih djela pogibeljno, a kažnjavanja počinitelja pravedno. Kazna mora sadržavati dostatno snažnu moralnu osudu za zlo koje je počinjenjem kaznenog djela okrivljenik počinio. Pri odmjeravanju kazne sud je razmatrao navedene okolnosti i imajući u vidu sve naprijed navedeno, stupanj krivnje, jačinu ugrožavanja kaznenim djelom zaštićenog dobra, svrhu kažnjavanja, osobu počinitelja, sud smatra da se svrha kažnjavanja može ostvariti i bez izvršenja kazne
K -
3 5 3 /
2 0 2
1 -
1 5
zatvora. Stoga je sud okrivljeniku za svako predmetno kazneno djelo prijetnje najprije utvrdio pojedinačne kazne zatvora u trajanju od po 6 mjeseci za svako djelo te ga osudio na jedinstvenu kaznu zatvora 9 mjeseci, a nakon toga, na temelju odredbe čl. 56. KZ/11. izrekao mu uvjetnu osudu te kazna zatvora neće biti izvršena, ako okrivljeni u vremenu provjeravanja 2 godine od pravomoćnosti presude, ne počini novo kazneno djelo.
Ovom sankcijom će se, po ocjeni suda, moći ostvariti svrha kako specijalne, tako i generalne prevencije, izraziti društvena osuda zbog počinjenog kaznenog djela tako da svi uočavaju njegovu nedopuštenost, te utjecati na okrivljenika da ubuduće ne čini kaznena djela i na sve druge da ne čine kaznena djela kao i na svijest građana o pogibeljnosti kaznenih djela i pravednosti kažnjavanja njegovih počinitelja.
S obzirom da je sud u ovom predmetu donio presudu, na temelju članka 544. st. 1. ZKP/08. stavljen je izvan snage kazneni nalog izdan presudom Općinskog suda u Splitu, broj: K-353/21 od 10. rujna 2021. kojim je okrivljeni HR proglašen krivim zbog kaznenih djela iz čl. 139. st. 3. u svezi st. 2. KZ/11..
Na temelju odredbe čl. 148. st. 1. u svezi čl. 145. st. 1. i 2. toč. 6. ZKP/08. dužan je okrivljeni HR platiti trošak kaznenog postupka paušalne svote u iznosu 200,00 eura, u roku 15 dana od pravomoćnosti presude. Ocjena je suda da je navedeni iznos troška primjeren duljini, trajanju i složenosti postupka i da će ovaj iznos okrivljeni koji ima stalne prihode i imovinu moći podmiriti, a da time ne ugrozi svoje uzdržavanje.
U Splitu, 14. studenog 2024.
S U D A C:
Mila Kragić
UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:
Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka presude. Žalba se podnosi ovom sudu, pisano, u dovoljnom broju primjerka za sud i protivnu stranku, a o njoj odlučuje Županijski sud.
DNA:
- Općinskom državnom odvjetništvu Split
- okrivljeniku
- branitelju
- opunomoćeniku oštećene ORP
- u spis
