Zakon.hr

Republika Hrvatska

Županijski sud u Karlovcu

Stalna služba u Gospiću

Gospić

Gž-1003/2024-2

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Karlovcu, Stalna služba u Gospiću, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca Tatjane Radaković Bašić, predsjednice vijeća, Milke Vraneš, sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća, te Ante Ujevića, kao člana vijeća, u pravnoj stvari 1. tužitelja FL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. tužiteljice RL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje zastupani po punomoćniku Pavlu Mrkonjiću, odvjetniku iz Zagreba, protiv tuženika B2 Kapital d.o.o. u Zagrebu, Radnička cesta 41, OIB: 57509775367, zastupanog po punomoćniku Domagoju Malnaru, odvjetniku iz Zagreba, radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, odlučujući o žalbi 1. tužitelja i 2. tužiteljice izjavljenoj protiv presude Općinskog suda u Koprivnici poslovni broj P- 1/2023-42 od 29. kolovoza 2024., na sjednici vijeća održanoj 13. prosinca 2024.

p r e s u d i o j e:

I. Odbija se žalba 1. tužitelja i 2. tužiteljice kao neosnovana, potvrđuje se presuda Općinskog suda u Koprivnici poslovni broj P-1/2023-42 od 29. kolovoza 2024..

II. Odbija se zahtjev 1. tužitelja i 2. tužiteljice za naknadu žalbenog troška, kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja presuđeno je:

"I. Odbija se u cijelosti tužbeni zahtjev koji glasi:

„1. Utvrđuje se da ovrha određena rješenjem o ovrsi Općinskog suda u Koprivnici, posl.br. Ovr-119/2019-3, od dana 1. srpnja 2019. godine, na nekretnini

- u vlasništvu I. tužitelja FL u 1/1 dijela, upisanoj u zemljišnoj knjizi Općinskog suda u Koprivnici, Zemljišnoknjižni odjel Koprivnica, na. kč. br. [katastarska čestica], upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], u naravi kuća, gospodarska zgrada, poslovna zgrada i dvor ukupne površine 761 m2 od čega gospodarska zgrada u [adresa] površine 74 m2, poslovna zgrada u [adresa] površine 213 m2, kuća u [adresa] površine 122 m2 i dvor u [adresa]

[adresa] površine 352 m2 te

- u vlasništvu II. tužiteljice RL, suvlasnički dio kč. br. [katastarska čestica], upisane u zemljišnoj knjizi Općinskog suda u Koprivnici, Zemljišnoknjižni odjel Koprivnica, u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], u naravi zgrada [adresa], ukupne površine 185 m2, s kojim suvlasničkim dijelom nekretnine je neodvojivo povezano vlasništvo posebnog dijela nekretnine i to 10. suvlasnički dio s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-10) koji u naravi predstavlja jednosobni stan na 2. katu, ukupne površine 32.35 m2 koji se sastoji od jedne sobe, kuhinje, kupaone, hodnika i blagovaone s pripadajućim podrumom nije dopuštena.

2. Nalaže se tuženiku naknaditi tužiteljima prouzročeni parnični trošak zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana donošenja odluke pa sve do isplate, sve u roku 8 dana.“

II. Nalaže se 1. tužitelju FL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. tužiteljici RL, iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], da tuženiku B2 Kapital d.o.o. iz Zagreba, Radnička cesta 41, OIB: 57509775367, naknade prouzročeni parnični trošak u iznosu od 2.125,00 eura (dvijetisućestodvadesetpeteura), zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom na navedeni iznos od 29. kolovoza 2024. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana, dok se u preostalom dijelu zahtjev tuženika za naknadom troškova parničnog postupka odbija kao neosnovan."

2. Protiv navedene presude u pravovremenom roku žale se 1. tužitelj i 2. tužiteljica (dalje: tužitelji) zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešne primjene materijalnog prava, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, te pogrešne odluke o troškovima postupka. Predlaže da drugostupanjski sud usvoji žalbu i donese odluku kojom se preinačuje pobijana presuda na način da usvoji tužbeni zahtjev tužitelja, a podredno da istu presudu ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno odlučivanje. Potražuju trošak sastava žalbe u ukupnom iznosu od 803,00 eura.

3. Na žalbu tužitelja nije odgovoreno.

4. Žalba nije osnovana.

5. Ispitujući pravilnost i zakonitost prvostupanjske presude povodom žalbe tužitelja, i po službenoj dužnosti, temeljem odredbe članka 365. stavak 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23

- dalje: ZPP), ovaj sud utvrđuje da u donošenju prvostupanjske presude i u postupku koji joj je prethodio nije počinjena niti jedna od bitnih povreda iz odredbe članka 354. stavak 2. ZPP-a.

6. Naime, sud prvog stupnja je u obrazloženju presude dao jasne i dostatne razloge o odlučnim činjenicama, izreka presude je razumljiva, ne proturječi sama sebi, niti razlozima presude, kao što niti ne postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava, odnosno zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava odnosno zapisnika.

7. Ne postoje ni drugi nedostaci zbog kojih pravilnost pobijane odluke ne bi bilo moguće ispitati, slijedom čega nije ostvaren žalbeni razlog iz odredbe članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a, na koji se pozivaju tužitelji.

8. Predmet spora je zahtjev tužitelja radi proglašenja nedopuštenom ovrhe određene rješenjem o ovrsi Općinskog suda u Koprivnici poslovni broj Ovr-119/2019- 3 od 1. srpnja 2019. koja je određena na nekretninama u vlasništvu 1. tužitelja upisanim u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] i nekretninama u vlasništvu 2. tužiteljice RL na nekretninama upisanim u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], posebni dio označen kao etaža 10.

9. U postupku je utvrđeno:

- da između tužitelja i tuženika nije sporno da je tuženik, kao ovrhovoditelj, protiv tužitelja, kao ovršenika, pokrenuo ovršni postupak na nekretninama koji se vodi kod ovoga suda pod poslovnim brojem Ovr-119/2019,

- da je nesporno da su tužitelji i pravni prednik tuženika, Zagrebačka banka d.d., bili u ugovornom odnosu temeljem kojeg su tužitelji, kao založni dužnici, založili nekretnine na kojima je pokrenuta ovrha radi osiguranja potraživanja pravnog prednika tuženika, Zagrebačke banke d.d.,

- da je između tužitelja i tuženika sporno je jesu li ovršne isprave na temelju kojih je doneseno rješenje o ovrsi steklo svojstvo ovršnosti, odnosno je li tražbina tuženika dospjela,

- da je sporno jeli potraživanje tuženika ili neki njegov dio u zastari,

- da je sporno da li nekretnine tužitelja na kojima je pokrenuta ovrha predstavljaju predmet koji je izuzet od ovrhe,

- da tužitelji osporavaju dopuštenost ovrhe koju je tuženik pokrenuo na nekretninama u njihovom vlasništvu navodeći da tražbina tuženika nije dospjela, te da je u odnosu na potraživanje tuženika nastupila zastara,

- da je iz Ugovora o zasnivanju založnog prava potvrđenog 23. veljače 2006. od strane javnog bilježnika Nikole Bakrača iz Koprivnice pod poslovnim brojem OU- 132- 2006. (dalje u tekstu Ovršna isprava 1) utvrđeno da je navedeni ugovor sklopljen između Zagrebačke banke d.d., kao vjerovnika, AUTO-PARTNER d.o.o., kao dužnika, i FL, kao založnog dužnika,

- da je navedenim ugovorom radi osiguranja tražbine vjerovnika po Ugovoru o dugoročnom kreditu s valutnom klauzulom br. 3205940468, broj partije: 5100135052, sklopljenog dana 21.12.2005. godine s osnova glavnice, redovne i zatezne kamate te naknada i stvarnih troškova zasnovano založno pravo na nekretninama založnog dužnika upisanim u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina],

- da je utvrđeno da je tim ugovorom založni dužnik dao suglasnost vjerovniku da neposredno temeljem tog ugovora u slučaju ako tražbina ne bude isplaćena po dospijeću pokrene ovrhu na založenim nekretninama (članak 4.), kao i suglasnost javnom bilježniku da na ugovor stavi potvrdu ovršnosti (članak 10.) te da je javni bilježnik potvrdio da je navedeni ugovor, kao javnobilježnički akt, izvršan 15. kolovoza 2015.,

- da je iz Ugovora o dugoročnom kreditu s valutnom klauzulom br. 3205940468, broj partije: 5100135052 sklopljenog dana 21.12.2005. godine (dalje u tekstu Ugovor 1) utvrđeno da navedenim ugovorom korisniku kredita AUTOPARTNER d.o.o. odobren kredit u kunskoj protuvrijednosti iznosa od 950.000,00 eura koji se korisnik kredita obvezao vratiti u ratama koje dospijevaju mjesečno i to u roku od 9 godina i 6 mjeseci, u koji je uračunato i razdoblje počeka od 6 mjeseci, koji rok počinje teći nakon isteka razdoblje počeka, a najkasnije 30. lipnja 2007.,

- da je iz Dodataka I. Ugovoru 1 utvrđeno je da su Dodatkom I. ugovorne strane Ugovora 1 ugovorile dodatno razdoblje počeka koje će se primjenjivati u razdoblju od studenog 2013. do listopada 2014. pri čemu krajnji rok povrata kredita ostaje isti,

- da je iz Dodatka II. Ugovoru 1 utvrđeno je da je isti sklopljen 24. travnja 2014. i da su tim Dodatkom izmijenjene ugovorne odredbe o sredstvima osiguranja i ostalim uvjetima ugovora,

- da je iz Ugovora o založnom pravu potvrđenog 26. srpnja 2013. od strane javnog bilježnika Marine Ostović iz Koprivnice pod poslovnim brojem OV-5219/13 (dalje u tekstu Ovršna isprava 2) utvrđeno da je navedeni ugovor sklopljen između Zagrebačke banke d.d., kao vjerovnika, AUTO-PARTNER d.o.o., kao dužnika- založnog dužnika, DRANG d.o.o., kao sudužnika te FL i RL, kao založnih dužnika te da je navedenim ugovorom radi osiguranja tražbine vjerovnika po Ugovoru o dugoročnom kreditu s valutnom klauzulom br. 3232323684, broj partije: 5100326190, sklopljenog dana 26. srpnja 2013. s osnova glavnice, redovne i zatezne kamate te naknada i stvarnih troškova zasnovano založno pravo na nekretninama založnih dužnika upisanim u zk. ul. br. [broj ZK uloška] i [broj poduloška] k. o. [katastarska općina],

- da je utvrđeno da su tim ugovorom založni dužnici dali suglasnost vjerovniku da neposredno temeljem tog ugovora u slučaju ako tražbina ne bude isplaćena po dospijeću pokrene ovrhu na založenim nekretninama (članak 4.), kao i suglasnost javnom bilježniku da na ugovor stavi potvrdu ovršnosti (članak 9.) te da je javni bilježnik potvrdio da je navedeni ugovor, kao javnobilježnički akt, izvršan 14. kolovoza 2015.,

- da je iz Ugovora o dugoročnom kreditu s valutnom klauzulom br.3232323684, broj partije: 5100326190, sklopljenog dana 26. srpnja 2013. (dalje u tekstu Ugovor 2) utvrđeno je da navedenim ugovorom korisniku kredita AUTOPARTNER d.o.o. odobren kredit u kunskoj protuvrijednosti iznosa od 460.000,00 eura koji se korisnik kredita obvezao vratiti u mjesečnim ratama u roku od 5 godina i 7 mjeseci s time da prva rata dospijeva na naplatu mjesec dana od prijenosa kredita u otplatu, a najkasnije 31. kolovoza 2013.,

- da iz Dodataka Ugovoru 2 utvrđeno je da su navedenim Dodacima ugovorne strane Ugovora 2 mijenjale odredbe tog ugovora o osiguranju naplate obveza i ostalim uvjetima, pri čemu je drugi Dodatak ugovoru sklopljen 24. travnja 2014.,

- da iz Ugovora o založnom pravu potvrđenog 14. ožujka 2014. od strane javnog bilježnika Marine Ostović iz Koprivnice pod poslovnim brojem OV-1673/14 (str. 461- 476) sklopljen između Zagrebačke banke d.d., kao vjerovnika, AUTO- PARTNER d.o.o., kao dužnikazaložnog dužnika, te FL i ŠL, kao založnih dužnika te da je navedenim ugovorom radi osiguranja tražbine vjerovnika temeljem mjenice po viđenju izdana u Đurđevcu dana 14. ožujka 2013. u iznosu od 1.500.000,00 kn uvećano za kamatu po dospijeću po stopi zakonske zatezne kamate, koja mjenica je izdana u svrhu naplate tražbine vjerovnika po osnovi kredita, garancija, akreditiva, naknada i svih drugih pravnih poslova koji se zaključuju između vjerovnika i dužnika-založnog dužnika, a koja tražbina dospijeva podnošenjem mjenice na naplatu, a najkasnije 14. ožujka 2019. zasnovano založno pravo na nekretninama založnih dužnika upisanim u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina],

- da iz dopisa Zagrebačke banke d.d. od 14. kolovoza 2015. utvrđeno je da je pravni prednik tuženika Zagrebačka banka d.d. dana 12. kolovoza 2015. podnijela zahtjev za naplatu mjenice po viđenju koja je izdana u Đurđevcu dana 14. ožujka 2013. u iznosu od 1.500.000,00 kn, no da ista nije naplaćena,

- da iz Ugovora o okvirnom kreditu br. 0002156089, Broj računa: 0002156089, sklopljenog dana 15.7.2014. godine (dalje u tekstu Ugovor 3) utvrđeno je da je navedenim ugovorom korisniku kredita AUTO-PARTNER d.o.o. odobren i stavljen na raspolaganje kredit u iznosu od 469.000,00 kn kao odobreno prekoračenje po transakcijskom računu, na revolving principu, s rokom korištenja od 15. srpnja 2014. do 30. rujna 2014., pa da je dakle korisnik kredita bio dužan odobrena sredstva kredita vratiti, odnosno prekoračenje po računu podmiriti, najkasnije do 30. rujna 2014.,

- da je provjerom putem sustava e-spis za prvostupanjski predmet Ovr- 1271/16 utvrđeno je da je ovrha u navedenom predmetu i dalje u tijeku,

- da je uvidom u Ugovor o ustupu i prijenosu prava i tražbina od 6. srpnja 2018. (dalje u tekstu Ugovor o ustupu) i 1. Aneks tom Ugovoru sklopljen 2. travnja 2019. utvrđeno je da je navedenim ugovorom vjerovnik Zagrebačka banka d.d. na tuženika B2 Kapital d.o.o. prenijela potraživanje po Ugovoru 1, po Ugovoru 2, Ugovoru 3, Ugovoru 4 i Garanciji 1, Ugovoru 5 i Garanciji 2 te Ovršnim ispravama 1, 2 i 3 sa svim sporednim pravima i to na način da je B2 Kapital,

- da je stalna sudska vještakinja za financije, računovodstvo i bankarstvo, ovlašteni računovodstveni forenzičar Natalija Jambrečić, mag. oec. dana 1. veljače 2024. dostavila u sudski spis pisani nalaz i mišljenje za potrebe kojeg je od Zagrebačke banke d.d. zatražila dostavu prometa po Ugovorima 1, 2 i 3 te po Garancijama 1 i 2, koje promete je dostavila uz nalaz i mišljenje,

- da je vještakinja Natalija Jambrečić, mag. oec. temeljem analize dokumentacije u spisu utvrdila: - po Ugovoru 1 potraživanje tuženika na dan 27. lipnja 2019. godine iznosi 420.834,46 eura, a sastoji se od glavnice u iznosu od 302.625,08 eura, zatezne kamate u iznosu od 118.209,38 eura; - po Ugovoru 2 potraživanje tuženika na dan 27. lipnja 2019. godine iznosi 611.650,69 eura, a sastoji se od: glavnice u iznosu od 420.400,00 eura, redovne kamate u iznosu od 31.600,11 eura, zatezne kamate u iznosu od 159.650,58 eura; - po Ugovoru 3 na dan 27. lipnja 2019. godine iznosi 64.224,00 eura, a sastoji se od: glavnice u iznosu od 42.325,38 eura (318.900,60 kn), zatezne kamate u iznosu od 21.898,62 EUR (164.995,12 kn), - po Garanciji 1 na dan 27. lipnja 2019. godine iznosi 56.160,89 eura, a sastoji se od: glavnice u iznosu od 39.800,06 eura (299.873,58 kn), zatezne kamate u iznosu od 16.360,83 eura (123.270,69 kn) - po Garanciji 2 na dan 27. lipnja 2019. godine iznosi 13.920,68 EUR, a sastoji se od: glavnice u iznosu od 9.954,21 eura (75.000,00 kn), zatezne kamate u iznosu od 3.966,47 eura (29.885,36 kn),

- da tužitelji svojim prigovorima tijekom postupka nisu doveli u pitanje pravilnost zaključaka iz nalaza i mišljenja ove vještakinje budući je ista sve njihove prigovore otklonila na adekvatan i pravilan način,

- da su tražbine tuženika radi čije naplate je pokrenut predmetni ovršni postupak, poslovni broj Ovr-119/2019 u cijelosti dospjele do 1. srpnja 2019., kao dana pokretanja tog ovršnog postupka,

- da nisu osnovani navodi tužitelja da je u odnosu na potraživanje tuženika s osnova zatezne kamate nastupila zastara,

- da povreda pravične ravnoteže između interesa ovrhovoditelja (ovdje tuženika) i ovršenika (ovdje tužitelja), nije dovela do povrede pravične ravnoteže između interesa parničnih stranaka.

10. Polazeći od ovako utvrđenog činjeničnog stanja, odnosno od rezultata cjelokupnog parničnog postupka prvostupanjski sud uz primjenu odredbi članka 233., članka 226. stavak 1., članka 222, članka 240., članka 241., članka 245. stavak 4. i 5. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23 - dalje: ZOO), te odredbi članka 50. stavak 1. točka 6. i 11., članka 52. stavak 1. i članka 80.b Ovršnog zakona (Narodne novine broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 i 6/24, dalje: OZ-a), pravilno utvrđuje i zaključuje da iz isprava u spisu proizlazi da je potraživanje Zagrebačke banke d.d. radi naplate kojeg se vodi predmetni ovršni postupak poslovni broj Ovr- 119/2019 valjano preneseno na tuženika, da to potraživanje i nadalje postoji i to upravo u iznosu koji je naznačen u prijedlogu za ovrhu te da je ovrha pokrenuta na nekretninama koje su založene ovršeniku ovršnim ispravama, a da u odnosu na potraživanje tuženika nije nastupila zastara, slijedom čega je sasvim pravilno tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti odbio kao neosnovan.

11. Ovako utvrđeno činjenično stanje, pravne zaključke i primjenu materijalnog prava od strane suda prvog stupnja u cijelosti prihvaća i ovaj drugostupanjski sud, budući je isto u cijelosti utemeljeno na rezultatima provedenog dokaznog postupka i pravilnoj ocjeni svih u postupku provedenih dokaza sukladno odredbi članka 8. ZPP- a, a koju ocjenu tužitelji neosnovano osporavaju, preocjenjujući u postupku provedene dokaze u svom subjektivnom smislu, nasuprot pravilnoj ocjeni danoj od strane prvostupanjskog suda.

12. Osim toga, sud prvog stupnja je za naprijed rečena činjenična utvrđenja i svoja pravna stajališta dao vrlo detaljne, uvjerljive i logične zaključke koje prihvaća i ovaj sud, s time da tužitelji svojim žalbenim navodima nisu doveli u sumnju naprijed opisana činjenična utvrđenja suda prvog stupnja, kao i njegova činjenična i pravna stajališta.

13. Neosnovano tužitelji u žalbi ističu da je prvostupanjski sud trebao provesti novo financijsko vještačenje, budući je kako je već naprijed rečeno vještački nalaz stalne sudske vještakinje Natalije Jambrečić, mag. oec. jasan logičan i uvjerljiv, svi prigovori tuženika tijekom postupka otklonjeni su kao neosnovani s jasnim i određenim razlozima, pa je kao takav predmetni vještački nalaz od strane prvostupanjskog suda pravilno ocijenjen vjerodostojnim i sačinjenim po pravilima struke.

14. Isto tako, prvostupanjski sud je na jasan i adekvatan način otklonio prigovor zastare tužitelja s logičnim i uvjerljivim razlozima danim u obrazloženju presude i na koje razloge se kao takve upućuju tužitelji.

15. U odnosu na žalbene razloge u kojima tužitelji ističu da su u pobijanoj presudi izostali razlozi odlučni za ocjenu postojanja pravične ravnoteže između interesa tužitelja i tuženika, a time i za pravilnu primjenu članka 80.b stavak 2. i 3. OZ-a, potrebno je odgovoriti da isti nisu osnovani, a ovo stoga jer povreda pravične ravnoteže između interesa ovrhovoditelja (ovdje tuženika) i ovršenika (ovdje tužitelja) ne predstavlja razlog zbog kojeg bi ovršenici u smislu odredbe članka 52. stavak 1. OZ-a mogli biti upućeni u parnicu, već je o eventualnoj povredi te ravnoteže moglo biti odlučeno povodom žalbe protiv rješenja o ovrsi, a što ovdje nije slučaj budući se tužitelji (tamo ovršenici) na taj razlog, prema stanju spisa i zaključku prvostupanjskog suda nisu niti pozvali.

16. Nadalje, u pogledu ovog žalbenog prigovora također je potrebno istaknuti da su tužitelji kao ovršenici dužni trpjeti ovrhu na svojim nekretninama radi namirenja duga ovrhovoditelja, ovdje tuženika, posebno imajući u vidu načelo savjesnosti i poštenja stranaka, te vlasništvo ovrhovoditelja (ovdje tuženika) koje je povrijeđeno dugovanjem ovršenika (ovdje tužitelja).

17. Isto tako, Europski sud za ljudska prava je zauzeo stav da se pravo na dom – kako ga načelno shvaća dužnik – ne primjenjuje automatizmom gdje bi ovrha na nekretnini bila nedopuštena, a naročito ne u vjerovničko-dužničkom odnosu fizičkih osoba ili u odnosu poslovnih subjekata, a sve s obzirom da se na taj način ujedno i derogira institut zaštite od dužnikovih raspolaganja imovinom kojim se nanosi štetu vjerovniku (članak 66. ZO-a).

18. Dakle, pobijana presuda u cijelosti je zakonita i temelji se na rezultatima provedenog dokaznog postupka, dok je obrazloženje presude jasno i logično i u potpunosti utemeljeno na pravilno utvrđenom činjeničnom stanju i pravilno primijenjenom materijalnom pravu.

19. Pravilna je i odluka o dosuđenom parničnom trošku sadržana pod točkom II. izreke, pravilno je obrazložena i utemeljena na odredbi članka 154. stavak 1. ZPP- a, te Tarifi o nagradama i naknadi za rad odvjetnika (Narodne novine 138/23).

20. Slijedom naprijed navedenog valjalo je pozivom na odredbu članka 368. stavak 1. ZPP-a, žalbu tužitelja odbiti kao neosnovanu, a prvostupanjsku presudu potvrditi u cijelosti.

21. Tužiteljima nije dosuđen žalbeni trošak iz razloga jer isti nisu uspjeli sa svojim žalbama (članak 154. stavak 1. ZPP-a).

U Gospiću, 13. prosinca 2024.

Predsjednica vijeća:

Tatjana Radaković Bašić

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.

Prijavite se Besplatno se registrirajte