REPUBLIKA HRVATSKA

Trgovački sud u Zagrebu

Zagreb, Kennedyev trg 11

P-1174/2022

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Zagrebu, po sucu mr. sc. Maji Josipović, u pravnoj stvari tužitelja EUROHERC OSIGURANJE d.d. Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, kojeg zastupa punomoćnik UT, OIB: [osobni identifikacijski broj], odvjetnik iz Odvjetničkom društvu Grgić & partneri, Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, protiv tuženika WIENER OSIGURANJA VIENNA INSURANCE GROUP d.d., Zagreb, Slovenska ulica 24, OIB: 52848403362, kojeg zastupa punomoćnik ST, OIB: [osobni identifikacijski broj], odvjetnik u Odvjetničkom društvu Kožul i Petrinović d.o.o., Zagreb, Radnička cesta 47, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 07. studenog 2024. u prisutnosti punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženika, s danom objave 13. prosinca 2024. godine,

p r e s u d i o  j e:

I/ Nalaže se tuženiku isplatiti tužitelju iznos od 3.477,07 € sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 31. siječnja 2021. do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 01. siječnja 2023. do 31. prosinca 2023. po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, a od 01. siječnja 2024. do isplate po prosječnoj stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a sve u roku od 15 dana.

II/ Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju trošak parničnog postupka u iznosu od 2.140,61 € sa zakonskom zateznom kamatom od 13. prosinca 2024. do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

III/ Odbija se djelomično zahtjev tuženika za naknadu parničnog troška u iznosu od 62,50 € sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od presuđenja do isplate kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužitelj je u tužbi naveo kako je tužitelj za vozilo Opel Astra reg. oznake [registarska oznaka] ugovorio s vlasnicom IT kasko osiguranje, a tuženik je sklopio policu obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti s ČT za vozilo [registarska oznaka]. Nadalje, da je dana 11.07.2020. u Velikoj Gorici došlo do prometne nezgode na način da se osiguranik tuženika nije zaustavio na crveno svjetlo na semaforu pa je zbog takvog propusta prednjim dijelom svog vozila udario u desnu bočnu stranu vozila u vlasništvu osiguranice tužitelja pri čemu je nastala imovinska šteta. Protiv osiguranika tuženika vođen je prekršajni postupak u kojom je donesena presuda kojom je utvrđeno da je isključivo odgovoran za nastanak štetnog događaja. Oštećena IT je podnijela tužitelju kao osigruatelju vozila zahtjev za naknadu prouzročene štete u iznosu od 26.198,00 kn. Kako je do nesreće došlo krivnjom osigrtuanika tuženika, isplatom ranije navedene štete tužitelj je stekao pravo regresa prema tuženiku sukladno čl. 963. ZOO-a. Tužitelj je pozvao tuženika na podmirenje istog, no tuženik se oglušio.

2. Tuženik je odgovoru na tužbu učinio nespornim nastanak štetnog događaja, aktivnu i pasivnu legitimaciju, kao i činjenicu da je tužitelj izvršio isplatu utuženog iznosa svojoj osiguranici, no osporio je da je do nastanka štetnog događaja došlo na način kako to tvrdi tužitelj, odnosno osporio je odgovornost vozača vozila osiguranog kod tuženika za nastanak štetnog događaja, stoga je osporio osnov tužbenog zahtjeva. Smatra da je osiguranice tužitelj ušla u raskrižje na crveno svjetlo, odnosno smatra kako postoji suodgovornost osiguranice tužitelja. Također je osporio visinu štete i tijek zateznih kamata, navodeći kako iste mogu teći od dana kada je tuženik zaprimio regresni zahtjev tužitelja jer je od tada tek tuženik kao dužnik u zakašnjenju.

3. Tijekom postupka sud je izvršio uvid u izvid štete (list 5 spisa), mail korespondencija (list 6-7, 15-17, 22 spisa), presuda Općinskog suda u Velikoj Gorici Prekršajni odjel Pp P-1028/2020 (list 8-14 spisa), dopise (list 18-21, 23, 26, 37, 38, 39, 40 spisa), potvrda o izvršenom plaćanju (list 24 spisa), Sporazum o izvan sudskoj nagodbi (list 25 spisa), prijava i zahtjev za naknadu štete (list 27-29, 30-31 spisa), preslika osobne iskaznice i vozačke dozvole (list 32-33 spisa), Obvezujuća ponuda kasko osiguranja cestovnih vozila (list 34-35 spisa), potvrda o uplaćenoj premiji (list 36 spisa), potvrda MUP-a (list 41-42 spisa), fotografije (list 43-45 spisa), presliku prometne dozvole (list 46-47 spisa), sudska praksa (list 59-64 spisa), izvršio uvid u prekršajni spis Općinskog suda u Velikoj Gorici Prekršajni odjel Pp P-1028/2020 kao i spis MUP-a, saslušao je svjedoke GT (list 111-112 spisa), ČT (list 112 spisa), PT (list 113 spisa), IT (list 113-114 spisa), ĆT (list 114 spisa), ĐT (list 140-141 spisa) te proveo prometno vještačenje po vještaku Srećku Hlišć, dipl. ing. (list 153-162, 170-171 spisa).

2. Provedene dokaze sud je cijenio svakog zasebno i sve dokaze zajedno u skladu s odredbom čl. 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne Novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, dalje: ZPP) te je na temelju rezultata provedenog postupka utvrdio da je tužbeni zahtjev osnovan.

3. U ovoj pravnoj stvari tužitelj potražuje isplatu regresnog duga za naknadu materijalne štete isplaćene oštećenoj IT koja je nastala na vozilu reg. oznake [registarska oznaka] u predmetnoj prometnoj nesreći.

4. Prema odredbi članka 963. stavka 1. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 145/23, 155/23, dalje u tekstu: ZOO) isplatom naknade iz osiguranja prelaze na osiguratelja, po samom zakonu, do visine isplaćene naknade, sva osiguranikova prava prema osobi koja je po bilo kojoj osnovi odgovorna za štetu (zakonska subrogacija).

5. Između stranka nije sporna aktivna i pasivna legitimacija, nastanak štetnog događaja kao i visina štete, no sporna je odgovornost tuženika za nastanak nezgode, visina štete, tijek zateznih kamata kao i postoji li suodgovornost osiguranice tužitelja za nastanak štetnog događaja.

6. Iz Prijave i zahtjeva za naknadu štete iz automobilskog kaska razvidno je da je prijavu ispunila IT povodom predmetne prometne nesreće. Ista je opisala kako je na dan 11.07.2000. oko 13,05 sati vozila Kolodvorskom ulicom želeći ući u ulicu Hrvatske bratske zajednice (na križanju sa Zagrebačkom je vozila ravno) te da se s desne strane u stražnji kraj njezinog vozila zaletilo vozilo kojim je upravljao ČT koji je prošao kroz crveno svjetlo očekujući da će se upaliti zeleno jer taj semafor funkcionira kao zeleni val. Nakon udarca u stražnji kraj njezina automobila, njezin automobil se zavrtio gotovo puni krug udarivši lijevom stranom u semafor koji je zaustavio vrtnju automobila. Nadalje, navela je svjedoka PT koji može potvrditi prolazak kroz crveno svjetlo i prebrzu vožnju ČT.

7. Iz Potvrde MUP-a razvidno je da su u predmetnoj prometnoj nesreći sudjelovali ČT kao vozač vozila [registarska oznaka], marke BMW, IT kao vozač vozila [registarska oznaka] marke VW, ĆT kao putnik u vozilu [registarska oznaka], da su protiv oba vozača izdani obvezni prekršajni nalozi, da je na vozilu [registarska oznaka] oštećen prednji branik, ukrasna maska, poklopac motora, prednje desno putno svjetlo, prednji desni pokazivač smjera, prednje desno svjetlo za maglu, vozačev zračni jastuk, prednje vjetrobransko svjetlo, dok su na vozilu [registarska oznaka] oštećene stražnja desna vrata, stražnji desni blatobran, desni prag, stražnji lijevi i desni kotač, stražnji branik, desni zračni jastuk.

8. Uvidom u presudu Općinskog suda u Velikoj Gorici Prekršajni odjel Pp P- 1028/2020 razvidno je kako je ČT proglašen krivim jer je dana 11.07.2020. u 13,05 u mjestu Velika Gorica na križanju Zagrebačke ulice i ulice Hrvatske bratske zajednice, upravljao u prometu na cestama osobnim automobilom reg. oznake [registarska oznaka] po južnoj kolničkoj traci za ravno i skretanje u lijevo, kolnika Zagrebačke ulice u Velikoj Gorici u smjeru sjeverozapada, a dolaskom do raskrižja s kolnikom Kolodvorske ulice i ulice Hrvatske bratske zajednice gdje se promet upravljao uređajima za davanje znakova prometnim svjetlima (semaforom) koji su radili automatski i ispravno, ušao je ravno na raskrižje, a da se nije zaustavio na znak crvenog svjetla za svoj smjer kretanja pa je zbog takvog propusta prednjim dijelom svog vozila naletio na desnu bočnu stranu osobnog automobila [registarska oznaka] kojim je upravljala IT koja se kretala istočnom kolničkom trakom za ravno kolnika Kolodvorske ulice u smjeru sjeveroistoka, a ulazeći na raskrižje zadržavala je smjer kretanja ravno, a od siline naleta osobni automobil [registarska oznaka] u nekontroliranom kretanju stražnjim lijevim dijelom naletio je na metalni stup semafora te je u prometnoj nesreći nastala materijalna šteta, čime je isti počinio prekršaj iz čl. 59 Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20, dalje u tekstu: ZSPC).

9. Iz fotografija razvidna su oštećenja automobila VW reg. oznake [registarska oznaka], kao i njihov položaj nakon sudara.

10. Uvidom u izvide štete razvidno je da je rađen izvid štete, da je popisano vrijeme potrebno za popravak vozila i to vrijeme limara 43,90 sati i lakirera 9,40.

11. Iz dopisa i e mail korespondencije dostavljenih u spis razvidno je da su se i IT i tužitelj obratili tuženiku s regresnim zahtjevom, no međutim isti je odbio isplatu štetu zbog oprečnih izjava sudionika nezgode.

12. Radi utvrđenja sporne činjenice dinamike nastanka štetnog događaja odnosno utvrđenja odgovornosti za štetni događaj sud je saslušao sudionike prometne nesreće kao i očevidce GT, ČT, PT, IT, ĆT, ĐT.

13. Iz iskaza GT razvidno je da je isti vozio vozilo VW Caddy i to Kolodvorskom ulicom te je dolazio na križanje s Zagrebačkom, a da je ispred njega bio bijeli VW. Kada su došli pred semafor upalilo se žuto te se on nećkao da li da prođe kroz križanje ili ne, no međutim odlučio je da neće proći i on je zakočio i stao, a automobil ispred njega je prošao kroz žuto. U trenutku dok je taj automobil bio u križanju na njega je doletio automobil koji je vozio po Zagrebačkoj i lupio je u VW vozilo u suvozačevu stranu. VW se zavrtio te je završio na semaforu s druge strane križanja. Kada se na semaforu upalilo žuto svjetlo, bijelo vozilo VW koje je bilo ispred mene je bilo na par metara od samog semafora, no nije mogao procijeniti kojom brzinom se isto vozilo kretalo, dok se on vozilo brzinom cca 60 km/h, a možda malo više. Ne zna koje je svjetlo bilo za vozilo koje je vozilo po Zagrebačkoj.

14. Iz iskaza IT razvidno je da je ista bila vozač vozila VW Polo te se vozila po Kolodvorskoj ulici i došla je do križanja sa Zagrebačkom ulicom i planirala je na tom križanju proći na zeleno i nastaviti ravno. U trenutku njezinog ulaska u križanje upalilo se žuto te je ona nastavila sa vožnjom kroz križanje, no u križanju je u nju udarilo vozilo BMW koje se vozilo po Zagrebačkoj ulici. Od udarca njezino vozilo se okrenulo te je napravilo skoro puni krug i završilo je kod semafora jer je stražnji lijevi kraj vozila lupilo u semafor. Njeno vozilo je udareno sa zadnje suvozačeve strane. Ovo vozilo BMW koje ju je lupilo je sigurno prošao na crveno svjetlo na tom raskrižju. Ona se vozila možda cca 30-40 km/h, no sada se ne sjeća jer je to bilo prije tri godine. U svakom slučaju nje jurila. Nije mogla vidjeti koje je svjetlo bilo na semaforu vozila BMW no podrazumijeva da ukoliko se njoj nakon zelenog palilo žuto da u njegovom smjeru nije moglo biti zeleno. Iza nje se nalazilo još jedno vozilo kada su dolazili do raskrižja no sudar se dogodio na samom početku raskrižja pa onda to vozilo nije niti moglo uči u raskrižje.

15. Iz iskaza svjedoka ĆT razvidno je da je ista bila suvozač u vozilu VW Polo i da je njezina kćer bila vozač, da su išle po Kolodvorskoj ulici te su dolazili prema križanju sa Zagrebačkom. Vozili su u koloni. Ispred i iza njih je bilo vozila te kad su dolazile do križanja na semaforu je bilo zeleno svjetlo, no međutim kako je križanje veliko u trenutku kada su ulazili u njega upalilo se žuto pa su nastavili proći kroz križanje. Kako je ona bila suvozač pogledala je sa svoje desne strane u trenutku kada se upalilo žuto svjetlo da provjeri promet jer su jedino iz tog smjera mogla doći vozila. Tamo sam vidjela da svi automobili stoje osim jednog koji juri te je odmah povikala kćeri da pazi jer ide auto. To ih je vozilo BMW udarilo u suvozačevu stranu te su se od udarca zarotirali preko cijelog križanja i zaustavili su se unazad kod pješačkog rizola gdje je bio stup semafora. Ne znam kojom brzinom su se kretali no kako su bili u koloni svi su se otprilike kretali podjednakom brzinom. Na semaforu neposredno prije dolaska do raskrižja bilo upaljeno zeleno. Žuto se upalilo u trenutku kad su oni prolazili semafor. Vozilo iza njih je stalo kod semafora i on im je kasnije rekao da može biti njihov svjedok i da može posvjedočiti da u trenutku kad je ih lupilo BMW vozilo da je i dalje na njihovom semaforu bilo upaljeno žuto svjetlo jer je on mogao vidjeti sve semafore u njihovom smjeru kretanja.

16. Iz iskaza svjedoka ČT razvidno je kako se isti vozio iz smjera Velike Gorice gdje postoji zeleni val te da je imao na nekoliko raskrižja upaljeno zeleno svjetlo, no da se na predmetnom raskrižju (koje je bilo treće raskrižje) odjednom ispred njega stvorio automobil te ga je on udario sa svojim vozilom BMW u zadnji dio suvozačeve strane te se onda to vozilo zarotiralo i stalo je na cesti tri metra dalje. On je kočio no međutim nije uspio stati jer je to vozilo izletjelo pa ga je udario. Navodi da je taj automobil prošao kroz crveno svjetlo, a da je on prošao kroz zeleno. Vozio je cca 60 km/h, no međutim teško mu je procijeniti kojom je brzinom vozila vozačica.

17. Iz iskaza svjedoka PT razvidno je da se i on vozio po Zagrebačkoj i to u desnoj traci, a da je pored njega bio čovjek u lijevoj traci u BMW. Na raskrižju prije ovog spornog raskrižja na kojem se dogodio štetni događaj je bilo crveno svjetlo te je na tom raskrižju stajao pored BMW vozila i kad se upalilo zeleno svjetlo oni su krenuli s time da je vozilo BMW brže startalo od njega. Kada smo došli na predmetnom raskrižje na njemu je bilo crveno te je on stao, a vozilo BMW je produžilo. Napomenuo je da kada su oni prilazili tom spornom raskrižju cijelo vrijeme njima je na semaforu bilo upaljeno crveno svjetlo i tek im se trebalo u jednom trenutku upaliti zeleno. Kada je on prišao raskrižju on je prikočio i stao jer se nije upalilo zeleno svjetlo, a BMW je produžio i ušao u raskrižje na crveno. Kad je BMW ušao u raskrižje udario je u vozilo čini mu se Polo i to vozilo se zarotiralo i završilo je na pločniku kod semafora. On se vozio možda 30 km/h, a BMW je vozio puno brže. Inače na tom potezu zelena svjetla se pale ukoliko se vozi sporije, ako se vozi brže onda se na raskrižje dođe na crveno svjetlo te se treba čekati da se upali zeleno.

18. Iz iskaza ĐT razvidno je da se isti kretao kao pješak Zagrebačkom ulicom u smjeru Hrvatske bratske zajednice te da je nekih 10 metara prije raskrižja vidio zeleno svjetlo na semaforu za pješake na tom raskrižju. U jednom trenutku on je začuo udarac te je vidio da su se dva automobila sudarila. U tom trenutku on je bio udaljen od raskrižja 4 do 5 metara. Kako su se točno automobili sudarali te koje je svjetlo bilo upaljeno na semaforu za njih on ne zna. On se kretao lijevom stranom Zagrebačke ulice po pločniku i kretao se u smjeru kretanja prometa po Zagrebačkoj ulici. Zagrebačka cesta na tom križanju sječe s desne strane Hrvatsku bratsku zajednicu, a s lijeve Kolodvorsku ulicu. Njegova namjera je bila na križanju da prijeđe preko Kolodvorske ulice i nastavi dalje kretanje po Zagrebačkoj ulici.

19. Na okolnost utvrđenja dinamike nastanka štetnog događaja sud je proveo dokaz prometnog vještačenja po stalnom sudskom vještaku Srećku Hlišć.

20. Iz nalaza i mišljenja vještaka Srećko Hlišć, dipli. ing. proizlazi kako se osobno vozilo osiguranice tužitelja se kretalo od jugozapada Kolodvorskom ulicom u Velikoj Gorici trakom za ravno i prolazilo kroz semaforizirano križanje sa Zagrebačkom kojom je po lijevoj od dvije trake za ravno od jugoistoka naišlo osobno vozilo osiguranika tuženika i naletjelo prednjim više desnim dijelom na stražnji dio desnog boka vozila osiguranice tužitelja, koje se posljedično zarotiralo i izlaskom iz križanja kod prelaska stražnjim dijelom na nogostup udarilo stražnjim dijelom lijevog boka u metalni rasvjetni stup. Do mjesta sudara vozilo osiguranice tužitelja je ušlo u križanje preko zaustavne linije za oko 19,5 m, a vozilo osiguranika tuženika oko 11,0 m. Brzina vozila osiguranice tužitelja kod sudara je iznosila oko 42 km/h, a vozila osiguranika tuženika oko 22 km/h. Kojim su se brzinama vozila kretala prije sudara nije moguće utvrditi tehničkim putem jer za to nema materijalnih tragova. Prema iskazima osiguranice tužitelja s kretala nešto malo iznad sudarne, a osiguranik tuženika se kretao prije sudara brzinom od oko 60 km/h i kočio. Na mjestu nesreće brzina je ograničena na 50 km/h. Vozilo osiguranice tužitelja bi bilo ispred zaustavne linije vremenski oko 1,7 s prije sudara, što je kraće od vremena trajanja žutog svjetla nakon zelenog od 3 s. Pod kojim svjetlom semafora su sudionici nesreće ulazili u križanje nije moguće utvrditi tehničkim putem. Vještak je naveo da ako se osiguranik tuženika prije nesreće kretao iskazanom brzinom od 60 km/h i naglo zakačio, onda je reagirao na oko 30,4 m ispred mjesta sudara ili oko 19,4 m ispred zaustavne linije, što je bilo vremenski oko 2,3 s prije sudara, a tada bi vozilo osiguranice tužitelja za brzinu kao kod sudara bilo udaljeno za oko 26,9 m ispred mjesta sudara ili oko 7,4 m ispred zaustavne linije, u položaju u kojem ne bi postojala međusobna preglednost između vozila zbog objekta koji se nalazi s južne strane križanja Zagrebačke ulice i Kolodvorske ulice, pa tako niti osiguranik tuženika za iskaznu brzinu ne bi imao razloga poduzimati kočenje zbog vozila VW jer ga ne bi mogao vidjeti, već bi zakočio iz nekog drugog razloga. Ako se osiguranik tuženika doista kretao iskazanom brzinom od 60 km/h, onda kočenjem nije reagirao na vozilo osiguranice tužitelja, pa kako iz stanja spisa ne proizlaze nikakvi drugi razlozi, to je moglo biti zbog crvenog svjetla na semaforu, zbog kojeg se pred križanjem zaustavljao svjedok PT, koji se kretao u istom smjeru kao i vozilo osiguranika tuženika. Da je dakle osiguranik tuženika na vrijeme stao do nesreće ne bi došlo, a osiguranica tužitelja je na paljenje žutog svjetla nakon gašenje zelenog bila preblizu zaustavnoj liniji da bi se do nje mogla zaustaviti, tako da bi se sudar dogodio prije isteka njenog žutog svjetla i paljenja crvenog, a prije crvenožutog i paljenja zelenog za smjer osiguranika tuženika. Ako bi osiguranik tuženika ipak reagirao zbog vozila osiguranice tužitelja, onda se morao u prilasku križanju kretati nekom brzinom koja ne bi prelazila 40 do 45 km/h, kada je vozilo osiguranice tuženika bilo u području preglednosti ispred zaustavne linije. U tom slučaju bi bilo moguće da je osiguranik tuženika naišao na upaljeno zeleno svjetlo na semaforu, a osiguranica tužitelja bi u križanje ulazila pod crvenim nakon što je poslije zelenog već proteklo i žuto svjetlo, netom prolazeći pored svjedoka ĐT, kojemu je na semaforu za pješake preko Kolodvorske ulice bilo upaljeno zeleno svjetlo. Na vozilu osiguranice tužitelja VW Polo 1.2 TDI/13, [registarska oznaka], je u štetnom događaju 11.07.2020. nastala totalna šteta u visini isplaćenih 26.198 kn.

21. Na nalaz i mišljenje vještaka tuženik je imao prigovore na koje je vještak na ročištu dana 07. studenog 2024. odgovorio navodeći kako je u nalazu i mišljenu analizirao sve varijante mogućnosti ulaska vozila u križanje s time da je analizirao i iskaz svjedoka ĐT, a povezujući njegov iskaz s okolnošću ako bi isti bio pješak koji se kretao južnim nogostupom Zagrebačke ulice prema sjeverozapadu i ako mu se na semaforu za pješake preko Kolodvorske ulice upalilo zeleno svjetlo prije sudara. Dakle u tom slučaju bi se dogodio slučaj da je vozilo VW netom prije sudara moralo proći ispred svjedoka ĐT i ulaziti u križanje pod crvenim svjetlom. Istaknuo je kako prije izrade nalaza i mišljenja bio na licu mjesta nesreće u smjeru kretanja od jugoistoka prema sjeverozapadu od Velike Gorice prema Zagrebu te je tom prilikom pogledao na koji način rade prometna svjetla u to vrijeme budući da je bitno zaštitno vrijeme između zelenih svjetala za ta dva smjera, ali ne i koliko zeleno traje u svakom smjeru. U originalni plan rada semafora na predmetnom raskrižju u vrijeme štetnog događaja nije izvršio uvid. Napomeno je da je on siguran da je zaštitno vrijeme na predmetnom križanju sigurno bilo isto i u vrijeme štetnog događaja obzirom da kad se jednom zaštitno vrijeme postavi za određenu konfiguraciju križanja ono se više ne mijenja. Trajanje zelenog, žutog i crvenog svjetla je nakon što se ono postavi uvijek isto pa tako na ovom korektnom raskrižju žuto nakon zelenog traje 3 sekunde, a vrijeme sa crveno žutog prije paljenja zelenog traje 2 sekunde. Napomeno je da u tom križanju je moguće samo da u jednom trenutku na svim semaforima budu upaljena crvena svjetla u trajanju od jedne sekunde i nije moguće nikakav drugi poremećaj u trajanju zaštitnog vremena. U slučaju da bi došlo do poremećaja u radu došlo bi do kratkog spoja i upalilo bi se na svim semaforima treptajuće žuto svjetlo.

22. Nakon očitovanja vještaka tužitelj i tuženik nisu imali nikakvih prigovora na nalaz i mišljenje vještaka niti su imali pitanja za njega, stoga je sud u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje vještaka kao i njegova očitovanja na prigovore, obzirom je cijenio da je isti izrađen u skladu s pravilima znanosti i struke te da je vještak svoje mišljenje iznio jasno, obrazloženo, savjesno i argumentirano, a temeljem dostupne dokumentacije..

23. Odredba čl. 59. st. 1. ZSPC-a propisuje kako na raskrižju i na drugom mjestu na kojem se upravlja prometom uređajima za davanje znakova prometnim svjetlima (semaforima ili drugim uređajima), prometna svjetla za sudionike u prometu znače: crveno svjetlo – zabranu prolaska, zeleno svjetlo – slobodan prolazak, žuto svjetlo – upaljeno samostalno, znači da vozilo ne smije prijeći crtu zaustavljanja niti smije ući u raskrižje, ako se u trenutku kad se žuto svjetlo pojavi, nalazi na takvoj udaljenosti od prometnog svjetla da se može na siguran način zaustaviti.

24. U ovom predmetu vještak je dao nekoliko varijanti mogućnosti ulaska vozila u križanje. Isti nije mogao utvrditi brzinu kretanja vozila prije štetnog događaja jer nisu postojali materijalni tragovi, no međutim isti je s obzirom na oštećenja na vozilima utvrdio kako je brzina vozila osiguranice tužitelja kod sudara iznosila 42 km/h, a vozilo osiguranika tuženika oko 22 km/h.

25. Naime, iz iskaza svjedokinje IT (osiguranice tužitelja) razvidno je kako je ista vozila brzinom oko cca 30-40 km/h, pa se ista vjerojatno kretala približno istom brzinom kao u vrijeme sudara. Svjedok GT je vozio u vozilu iza osiguranice tužitelja te je isti naveo da kad je došao pred semafor na predmetno raskrižje da se upalilo žuto te se on nećkao da li da prođe kroz križanje ili ne, no da je osiguranica tužitelja prošla kroz žuto. Iz iskaza IT i ĆT također proizlazi da je ista ušla u raskrižje na žuto svjetlo, dakle iz navedenih iskaza nije razvidno da bi osiguranica tužitelja ušla u raskrižje za vrijeme dok je bilo upaljeno crveno svjetlo. Sud je u cijelosti prihvatio u tom dijelu iskaze ovih svjedoka obzirom da su isti međusobno sukladni, logični i životni.

26. Iz iskaza svjedoka svjedoka ČT proizlazi da je isti vozio brzinom od oko 60 km/h. Nadalje, isti je u svojem iskazu naveo da je na predmetnom raskrižju prošao kroz zeleno svjetlo kao što je i na prethodna dva raskrižja imao upaljeno zeleno svjetlo. U tom dijelu sud nije prihvatio iskaz svjedoka kao vjerodostojan jer je isti u suprotnosti s iskazom svjedoka PT koji je jasno naveo kako je vozio usporedno s vozilom BMW osiguranika tuženika odnosno ČT i da na raskrižju prije ovog spornog raskrižja na kojem se dogodio štetni događaj je bilo crveno svjetlo i da je na tom raskrižju on stajao pored BMW vozila i kad se upalilo zeleno svjetlo oni su krenuli s time da je vozilo BMW brže startalo od njega. Dakle, prema iskazu svjedoka PT je razvidno da je ČT na raskrižju prije predmetnog raskrižja stajao jer je na semaforu bilo upaljeno crvenom svjetlo. 27. Nadalje, svjedok PT je u svojem iskazu napomenuo da je kada su oni prilazili tom spornom raskrižju cijelo vrijeme njima na semaforu bilo upaljeno crveno svjetlo i tek im se trebalo u jednom trenutku upaliti zeleno, što u skladu s iskazima svjedoka ĆT i IT te GT jer su isti naveli da je za njihov smjer bilo upaljeno zeleno svjetlo te da se prije ulaska u raskrižje upalilo žuto. 28. Naime, ukoliko je na raskrižju za smjer kretanja svjedoka ČT i PT upaljeno crveno svjetlo, onda za smjer kretanja osiguranice tužitelja i svjedoka GT je bilo upaljeno zeleno svjetlo, što proizlazi i iz nalaz i mišljenja vještaka. Također je svjedoka PT navelo kako se inače na tom potezu zelena svjetla pale ukoliko se vozi sporije, ako se vozi brže onda se na raskrižje dođe na crveno svjetlo te se treba čekati da se upali zeleno. Kada je on prišao raskrižju on je prikočio i stao jer se nije upalilo zeleno svjetlo, a BMW je produžio i ušao u raskrižje na crveno. On se vozio možda 30 km/h, a BMW je vozio puno brže. Ovakav iskaz sud je prihvatio kao vjerodostojan obzirom da je isti životan i logičan te se podudara s iskazima svjedoka IT i ĆT i GT. Naime, svjedokinja ĆT je u svojem iskazu navela da kad je s IT ušla u raskrižje da je pogleda sa svoje desne strane u smjeru iz kojeg je dolazi ČT te da je vidjela da tamo svi automobili stoje osim jednog koji je jurio prema njima, što je međusobno sukladno s iskazom svjedoka PT.

29. Slijedom navedenog sud nije prihvatio iskaz svjedoka ČT da je isti prošao kroz zeleno svjetlo obzirom da u tom slučaju svjedok PT koji je vozio u njegovom smjeru kretanja u traci do njegove ne bi imao razloga kočiti ukoliko je na semaforu bilo zeleno svjetlo već bi zajedno kao i ČT produžio dalje kroz raskrižje.

30. Nadalje, sud nije prihvatio ni iskaz svjedoka ĐT, koji se kao pješak kretao Zagrebačkom ulicom u smjeru Hrvatske bratske zajednice u dijelu u kojem navodi da je nekih 10 metara prije raskrižja vidio zeleno svjetlo na semaforu za pješake na tom raskrižju i da je u jednom trenutku on je začuo udarac te je vidio da su se dva automobila sudarila kada je on je bio udaljen od raskrižja 4 do 5 metara. Naime, da je doista to tako bilo tada bi u smjeru kretanja ČT trebalo biti upaljeno zeleno svjetlo i to puno ranije prije njegova ulaska u raskrižje, jer je s obzirom na kretanje pješaka i vrijeme potrebno da isti prijeđe razdaljinu od barem 5-6 m, zeleno svjetlo trebalo biti upaljeno nekoliko sekundi prije ulaska ČT u raskrižje. Takav tijek događaja nije logičan jer je iz iskaza svjedoka PT razvidno je da je za njihov smjeru bilo upaljeno crveno svjetlo cijelo vrijeme te da je PT dolaskom do raskrižja prikočio i stao na raskrižju upravo zbog crvenog svjetla, a svjedok ČT nije stao već je nastavio kroz raskrižje. Nadalje, valja napomenuti kako je vještak jasno u svojem očitovanju naveo kako na ovom konkretnom raskrižju žuto svjetlo nakon zelenog traje 3 sekunde, a da su na križanju u jednom trenutku na svim semaforima upaljena crvena svjetla u trajanju od jedne sekunde. Dakle, očito je da ukoliko su IT i GT prilazili raskrižju kada je njima bilo upaljeno zeleno svjetlo te da se netom prije ulaska IT u raskrižje, upalilo žuto svjetlo (koje je trajalo 3 sekundi) i da je nakon toga upaljeno crveno svjetlo kada je u raskrižju u trajanju 1 sekunde upaljeno i crveno svjetlo u smjeru kretanja ČT, nakon čega dolazi do paljenja zelenog svjetla za njegov smjer, što će reći da od gašenja zelenog svjetla za smjer kretanja IT do paljenja zelenog svjetlo za smjer kretanja ČT je moralo proteći 4 sekunde. Dakle, uzimajući u obzir sve to na semaforu prije sudara nije moglo biti upaljeno zeleno svjetlo kako je to naveo svjedok ĐT.

31. Slijedom ovako provedenog dokaznog postupka analizirajući iskaze svjedoka, sud je prihvatio verziju ulaska vozila u raskrižje iz nalaza i mišljenja vještaka u kojem se navodi da ukoliko se osiguranik tuženika ČT prije nesreće kretao iskazanom brzinom od 60 km/h i naglo zakačio, da on kočenjem nije mogao reagirao na vozilo osiguranice tužitelja IT, jer se nalazio u položaju u kojem ne bi mogao vidjeti vozilo IT, pa kako iz stanja spisa ne proizlaze nikakvi drugi razlozi, to je moglo biti zbog crvenog svjetla na semaforu, zbog kojeg se pred križanjem zaustavljao svjedok PT, koji se kretao u istom smjeru kao i vozilo osiguranika tuženika. Da je dakle osiguranik tuženika na vrijeme stao do nesreće ne bi došlo, a osiguranica tužitelja je na paljenje žutog svjetla nakon gašenje zelenog bila preblizu zaustavnoj liniji da bi se do nje mogla zaustaviti, tako da bi se sudar dogodio prije isteka njenog žutog svjetla i paljenja crvenog, a prije crvenožutog i paljenja zelenog za smjer osiguranika tuženika. Naime, prema mišljenju ovog suda, sasvim je životno da je ČT prije dolaska na predmetno raskrižje očekivao da će mu se uplatiti zeleno svjetlo te da je iz tog razloga prikočio kako bi se upalilo zeleno svjetlo, međutim do paljenja zelenog svjetla nije došlo te je ČT ušao u raskrižje na crveno svjetlo, obzirom da se nije zaustavio prije raskrižja. Ovdje valja napomenuti da je vještak u svojem nalazu i mišljenju iznio varijantu ulaska u raskrižje u kojoj se navodi da ukoliko je ČT kočio jer je uočio vozilo osiguranice tužitelja da je tada vozio brzinom od 40-45 km/h jer da ju je mogao uočiti samo pri toj brzini, slijedom čega je isti kroz raskrižje prošao na zeleno svjetlo. Sud se ne slaže s ovakvom varijantom događaja jer je takva dinamika nastanka štetnog događaj u suprotnosti s iskazima svjedoka ĆT i IT, GT i PT.

32. Sama okolnost zbog čega je ČT odlučio kočiti prema mišljenju ovog suda nije odlučna jer je jasno razvidno iz iskaza svjedoka PT kako je isti ušao na raskrižje kada je na semaforu bilo upaljeno crveno svjetlo, a to se ta zaključiti iz iskaza svjedoka IT i ĆT kao i svjedoka GT. Sam svjedok ĐT zapravo nije vidio koje je svjetlo bilo upaljeno ČT u trenutku kada je isti ulazio u raskrižje niti je vidio sam sudar već ga je čuo. 33. Dakle, do prometne nesreće je došlo zbog prolaska osiguranika tuženika ČT kroz raskrižje na crveno svjetlo na semaforu, slijedom čega je osiguranik tuženika odgovoran za nastanak štetnog događaja.

34. Ovdje valja napomenuti da je vještak naveo kako se vozilo osiguranika tuženika moralo kretati brzinom do 40 do 45 km/h kako bi ČT moga uočiti vozilo osiguranice tužitelja tek u tom slučaju bi osiguranik tuženika naišao na upaljeno zeleno svjetlo na semaforu, a osiguranica tužitelja bi u križanje ulazila pod crvenim nakon što je poslije zelenog već proteklo i žuto svjetlo, netom prolazeći pored svjedoka ĐT, kojemu je na semaforu za pješake preko Kolodvorske ulice bilo upaljeno zeleno svjetlo. Međutim ovakav razvoj događaja je u suprotnosti s iskazima svjedoka ĆT, IT, GT i PT pa čak i svjedoka ČT koji je u svojem iskazu naveo da se vozio brzinom od oko 60 km/h, što je logično obzirom da je svjedok PT naveo da se on vozio brzinom od možda 30 km/h, a da je ČT vozio puno brže od njega.

35. Slijedom navedeno, a primjenom čl. 1045. st. 1. ZOO-a, sud je utvrdio kako je osiguranik tuženika odgovoran za nastanak nezgode.

36. U odnosu na kretanje osiguranice tužitelja sud je zaključio kako je ista u raskrižje ušla dok je na semaforu bilo žuto svjetlo, a sukladno čl. 59. st. 1. ZSCP-a upaljeno žuto svjetlo znači da vozilo ne smije prijeći crtu zaustavljanja niti smije ući u raskrižje, ako se u trenutku kad se žuto svjetlo pojavi, nalazi na takvoj udaljenosti od prometnog svjetla da se može na siguran način zaustaviti. U ovom predmetu nije utvrđeno da se IT mogla na siguran način zaustaviti, slijedom čega sud nije utvrdio da bi ista pridonijela nastanku štetnog događaju u smislu njezine suodgovornosti.

37. U odnosu na visinu tužbenog zahtjeva razvidno je da je tuženik nakon što mu se obratila IT naveo kako cijeni da stvarna šteta na njezinom vozilu iznosi 26.198,00 kn, dakle sam tuženik je procijenio štetu na vozilu osiguranice tužitelja. Uvidom u izvansudsku nagodbu razvidno je da je ovdje tužitelj s VT sklopio istu za iznos naknade štetu u visini od 26.198,00 kn. Iz nalaza i mišljenja vještaka razvidno je da je isti procijenio kako je na vozilu osiguranice tužitelja IT u štetnom događaju nastala totalna šteta i to u visini od 26.198,00 kn, što preračunato u eure iznosi 3.477,07 €. U tom dijelu nalaza i mišljenja stranke nisu imale nikakvog prigovora niti pitanja za vještaka, slijedom čega je sud prihvatio nalaz i mišljenje vještaka u tom dijelu.

38. Ranije utvrđeni iznos štete na vozilu IT tužitelj je isplatio istoj dana 12.01.2021.

39. Prema odredbi iz članka 1085. stavak 1. ZOO-a, odgovorna osoba dužna je uspostaviti stanje koje je bilo prije nego što je šteta nastala, a prema odredbi iz članka 1090. ZOO-a, sud će uzimajući u obzir i okolnosti koje su nastupile poslije uzrokovanja štete, dosuditi naknadu u svoti koja je potrebna da se oštećenikova materijalna situacija dovede u ono stanje u kojem bi se nalazila da nije bilo štetne radnje ili propuštanja.

40. Slijedom svega navedenog, pravilnom primjenom mjerodavnog materijalnog prava, tuženik je u ovom slučaju dužan naknaditi štetu tužitelju u utuženom iznosu pa je sud odlučio kao pod točkom I/ izreke ove presude.

41. Kako tuženik svoju obvezu plaćanja nije ispunio tužitelju po dospijeću, to je prema čl. 29. st. 1. ZOO osnovan zahtjev tužitelja na isplatu zateznih kamata tekućih na utuženi iznos od zakašnjenja s plaćanjem do isplate. Iz ovog proizlazi da je tuženik bio u zakašnjenju s ispunjenjem obveze budući da se prema čl. 1086. ZOO-a obveza naknade štete smatra dospjelom od trenutka nastanka štete pa je sud dosudio zateznu kamatu od dana nakon isplate štete oštećeniku pa do namirenja. Odluka o visini zatezne kamate određena je po čl. 29. st. 2. ZOO-a uz primjenu stope za ostale odnose jer utužena tražbina nije proizašla iz trgovačkog ugovora odnosno ugovora između trgovca i osobe javnog prava već se radi o naknadi štete. Slijedom svega navedenog sud je dosudio zateznu kamatu te je odlučio kao pod točkom I/ izreke ove presude.

42. Odluku o parničnom trošku sud je donio sukladno čl. 154. st. 1., čl. 155. st. 1. i 2. i čl. 164. ZPP., prema vrijednost predmeta spora te sukladno važećoj Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika («Narodne Novine», broj 138/23; dalje: Tarifa). Kako je tuženik izgubio spor dužan je naknaditi tužitelju trošak i to trošak tužbe u iznosu od 200,00 € (Tbr. 7. i Tbr 54. Tarife), trošak zastupanja na ročištima dana 24.01.2023., 26.09.2023., 21.11.2023., 17.01.2024. i 07.11.2024. godine za svaki iznos od 200,00 € (Tbr. 9/1 i Tbr. 50 Tarife) što ukupno iznosi 1.200,00 €, a što uz trošak PDV-a prema Tbr. 46. Tarife iznosi 1.500,00 €. Nadalje, tužitelju je dodijeljen trošak predujma za vještačenje u iznosu od 600,00 € te trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 40,61 € sukladno odredbama Zakona o sudskim pristojbama (Narodne novine broj 118/18, 51/23) i Uredba o Tarifi sudskih pristojbi ("Narodne novine" br. 37/23) pa je tužitelju ukupno dosuđen trošak u iznosu od 2.140,61 € zajedno sa zakonskim zateznim kamatama od dana donošenja presude sukladno čl. 151. st. 3. ZPP-a. Odluka o visini zatezne kamate temelji se na čl. 29. st. 2. ZOO-a za ostale odnose obzirom da se radi o troškovima postupka (tako i u odluci VSRH Rev- 1114/23 od 04.06.2024.). Slijedom navedenog odlučeno kao pod točkom II/ izreke ove presude.

43. Tužitelj je odbijen za trošak sastava podneska od 20.02.2024. kojim se u spis dostavlja dokaz o uplati predujma za vještačenje obzirom da je sud cijenio kako se ne radi o trošku koji je bio potreban za vođenje ove parnice sukladno čl. 155. ZPP-a, a također je odbio tužitelja i za trošak sudske pristojbe na presudu obzirom da isti zahtjev nije bio određen sukladno čl. 164. ZPP-a. Slijedom navedenog odlučeno kao pod točkom III/ izreke ove presude.

U Zagrebu 13. prosinca 2024. godine

S u d a c:

mr. sc. Maja Josipović

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke su ovlaštene izjaviti žalbu u roku od osam dana od dana primitka pisanog otpravka presude odnosno od dana objave presude ukoliko uredno pozvana stranka nije pristupila na ročište za objavu i to u dva primjerka za sud i po jedan primjerak za svaku protivnu stranu. Žalba se podnosi Trgovačkom sudu u Zagrebu, a o žalbi odlučuje Visoki trgovački sud Republike Hrvatske.

U žalbi se ne mogu iznositi nove činjenice niti predlagati novi dokazi osim ako se oni odnose na bitne povrede odredaba parničnog postupka. Presuda se ne može pobijati žalbom zbog nepotpuno ili pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, nego se može pobijati samo zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 1., 2., 4., 5., 6. 8., 9., 10. i 11. ZPP-a i zbog pogrešne primjene materijalnog prava.

DNA:

1. Tužitelju po punom. uz nalog za sudsku pristojbu na presudu

2. Tuženiku po punom.