REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U ZAGREBU
[adresa]
Poslovni broj: Pp-16519/2023
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski prekršajni sud u Zagrebu, po sucu Tonki Grgičević, uz sudjelovanje Jadranke Povoljnjak, kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv I. okrivljenika SŽ, te protiv II. okrivljenika KŽ, zbog prekršaja iz čl. 13. i čl.17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“ broj: 5/1990., 30/1990., 47/1990., 29/1994., 114/2022. i 47/2023.), povodom optužnog prijedloga PU Zagrebačke, I. postaje prometne policije, nakon održane glavne i javne rasprave, 13. prosinca 2024. javno je objavio i
p r e s u d i o
I.Na temelju čl.182. točke 1. Prekršajnog zakona ("Narodne novine" br. 107/2007., 39/2013., 157/2013., 110/2017., 70/2017., 118/2018. i 114/2022.)
I. okrivljenik: SŽ, sin S i K , OIB: [osobni identifikacijski broj], rođen **.**.1970. godine u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin RH, neoženjen, bez djece, školska sprema: NSS, nezaposlen, prima socijalnu pomoć, s mjesečnim primanjima u iznosu od 172,00 eura, nekažnjavan
II. okrivljenik: KŽ, sin S i K, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođen **.**.1962. godine u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin RH, neoženjen, bez djece, školska sprema NSS, po zanimanju radnik, nezaposlen, prima socijalnu pomoć, s mjesečnim primanjima u iznosu od 132,72 eura nekažnjavan,
OSLOBAĐAJU SE OPTUŽBE
da bi 07.10.2023. u 09,30 sati u Zagrebu, na Trgu Bana Josipa Jelačića, kbr. 30, narušavali javni red i mir, te vrijeđali i omalovažavali policijske službenike koji su postupali prema bratu okrivljenih ŽŽ, na način da su na sav glas vikali i galamili, te vrijeđali i omalovažavali policijske službenike i to I. okrivljenik SŽ riječima "Zašto mi privodite brata? Hapsite ona komunistička govna, koga vi zajebavate", a II. okrivljenik KŽ riječima "Vi ste banana policija, jebem mater komunistima, štitite komunističke smradove",
- pa da bi time počinili prekršaj opisan i kažnjiv po čl. 13. i čl.17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“ broj: 5/1990., 30/1990., 47/1990., 29/1994., 114/2022. i 47/2023.)
II.Na temelju čl. 140. st.2. Prekršajnog zakona troškovi prekršajnog postupka iz čl.138. st.2. toč. 2. do 5. i toč.7. Prekršajnog zakona padaju na teret proračunskih sredstava.
Obrazloženje
1. Policijska uprava zagrebačka, I. postaja prometne policije pod brojem Klasa: 211-07/23-5/28014, Urbroj: 511-19-27-23-1 podnijela je 27.10.2023. optužni prijedlog protiv I. i II. okrivljenika zbog djela prekršaja činjenično i pravno opisanih u izreci ove presude.
2. I. okrivljenik SŽ je u svojoj obrani poricao izvršenje djela prekršaja, te je naveo da je 07.10.2023. godine u 09,30 sati s bratom RŽ bio na Trgu, gdje su bili nekakvi prosvjedi, te da oni nisu sudjelovali na istim, pa su otišli do Dolca, a njihov treći brat ŽŽ nije otišao s njima. Nakon nekog vremena nazvali su brata ŽŽ na telefon, ali se isti nije javljao, te su oni došli ponovno na Trg i tamo našli policiju, te ih pitali da li znaju gdje je njihov brat ŽŽ, koji se ne javlja na telefon, a policajac mu je odgovorio da mu je brat ŽŽ uhićen. On ga je samo pitao i to normalnim tonom "gospodine, molim vas recite mi zbog čega ste ga uhitili", ali mu policajac nije htio odgovoriti. S njim je bio i drugi brat KŽ, te se ne sjeća da bi on bilo šta rekao. Nakon toga policajci su tražili da im daju osobne iskaznice, te su im iste i dali, a oni su rekli da ih privode zbog remećenja javnog reda i mira, te su ih odveli u "maricu", a nakon toga u policijsku postaju. Istakao je da on ni u jednom trenutku nije vikao niti je na bilo koji način vrijeđao ili omalovažavao policijske službenike.
3. II. okrivljenik KŽ u svojoj obrani poricao je izvršenje djela prekršaja, te je naveo da je 07.10.2023. godine u 09,30 sati zajedno s bratom SŽ i ŽŽ krenuo na kavu u Tkalčićevu. Kada su došli do Trga, vidjeli su da grupa ljudi bubnja, a molitelji mole, međutim, oni su produžili prema kafiću, ali u jednom trenutku njihov treći brat ŽŽ otišao je u drugom smjeru, te su ga izgubili. Oni su otišli na kavu i onda su pozvali brata na telefon, a on se samo na trenutak javio i rekao da su ga priveli. SŽ i on tada su otišli iz kafića i došli na Trg i on je vrlo pristojno pitao policajca riječima "gospodine, zbog čega ste nam uhapsili brata". Policajac je odmah bio vrlo osoran, te nije htio dati direktan odgovoran, već je tražio da mu da osobnu iskaznicu. On ga je ponovno pitao koji je razlog, a on mi nije htio odgovoriti, te su nakon toga i njega i brata SŽ odveli u "maricu", a nakon toga u policijsku postaju. Istakao je da ni u jednom trenutku on nije vikao niti vrijeđao djelatnike policije. Naprotiv, njemu je sve to bilo na neki način smiješno i žalosno, jer nije agresivna osoba i nije nikada imao namjeru vrijeđati policajce na bilo koji način. Također je naveo da se on 90-tih godina prijavio u redarstvo, želeći štititi poredak i da nikada nije imao ništa protiv policije, niti bi ih bilo kako vrijeđao.
4. U dokaznom postupku sudac je pročitao i razgledao dokaze u spisu i to obavijest ser. br. [serijski broj], izvješće o uhićenju I. policijske postaje Zagreb za KŽ br. Klasa 211-07/23-5/28014, Urbroj: 511-19-27-23-1 od 07.10.2023., zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola u organizmu ser. br. [serijski broj] za KŽ, obavijest ser. br. [serijski broj] za SŽ, izvješće o uhićenju SŽ Klasa 211-07/23-5/28014, Urbroj: 511-19-27-23-1 od 07.10.2023., zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola u organizmu ser. br. [serijski broj] za SŽ od 07.10.2023., izvješće od 07.10.2023., liječničku dokumentaciju za SŽ, te
izvod iz prekršajne evidencije za I. i II. okrivljenika, dok sudac nije ispitao svjedoka djelatnika policije HŽ, jer se isti u više navrata nije odazvao pozivima ovom Suda, a sudac smatra da obzirom na činjenični opis djela prekršaja, te dokaze u spisu, ispitivanje ovog svjedoka nije nužno za donošenje odluke u konkretnom slučaju.
4.1. Iz liječničke dokumentacije koja se nalazi u spisu za AŽ proizlazi da isti ima dissocijalni poremećaj ličnosti, da nije heteroagresivan, da se nalazi u nepovoljnoj ekonomskoj situaciji kojom je opterećen, da ima tjelesna i mentalna oštećenja, te da mu je utvrđen invaliditet.
4.2. Iz izvoda iz prekršajne evidencije za I. i II. okrivljenika proizlazi da isti nisu kažnjavani, a iz čega se može zaključiti, uzimajući u obzir i njihovu životnu dob, da nisu osobe koje bi bile sklone protupravnom ponašanju. Nadalje, iz ponašanja okrivljenika na Sudu i iz njihovog načina komuniciranja i govora tijela može se zaključiti da su isti znatno opterećeni svojom ekonomskom situacijom koja je ispod svakog minimuma za normalan život, te da u svezi s tim, kao i svojim razmišljanjima o situaciji oko sebe imaju određene vrijednosne sudove.
5. Činjeničnim opisom djela prekršaja u optužnom prijedlogu okrivljenicima se stavlja na teret da su na Trgu Bana Jelačića u Zagrebu , narušavali javni red i mir, te vrijeđali i omalovažavali policijske službenike koji su postupali prema bratu okrivljenih ŽŽ, na način da su na sav glas vikali i galamili, te vrijeđali i omalovažavali policijske službenike i to I. okrivljenik SŽ riječima "Zašto mi privodite brata? Hapsite ona komunistička govna, koga vi zajebavate", a II.okrivljenik KŽ riječima "Vi ste banana policija, jebem mater komunistima, štitite komunističke smradove", te je takvo ponašanje pravno označeno kao prekršaj iz članka 13. i članka 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.
6. Za ispunjenje bića prekršaja iz članka 13. ZPPJRM-a odlučna je činjenica da se radi o ponašanju, u konkretnom slučaju, o vikanju i galami na javnom mjestu koja bi remetila javni mir, uznemirujući građane, dakle zaštićeni objekt je javni red i mir građana, a što nije opisano u djelu prekršaja, a niti je te činjenice sudac mogao utvrditi u tijeku postupka, te stoga sudac smatra da u činjeničnom opisu ovog djela prekršaja nisu navedene sve bitne činjenice za ispunjenje bića predmetnog prekršaja.
6.1. Nadalje, za ispunjenje bića djela prekršaja iz čl. 17. istog Zakona, kada je riječ o omalovažavanju ili vrijeđanju službenih osoba, odlučna činjenica, između ostalog je, da se radi o omalovažavanju odnosno vrijeđanju u vezi s njihovim vršenjem službe ili njihova zakonita naređenja, koja u činjeničnom opisu optužbe mora biti konkretizirana navođenjem konkretne službene radnje odnosno naredbe prilikom koje, odnosno u vezi koje je došlo do omalovažavanja ili vrijeđanja službene osobe, pa prepisivanje apstraktne zakonske norme, kao u konkretnom slučaju, nije dovoljno.
7. Iz činjeničnog opisa djela prekršaja nije razvidno bitno obilježje da bi okrivljenici vrijeđali službenu osobu prilikom vršenja službe ili u vezi s vršenjem službe, a što su okrivljenici odlučno i poricali.
7.1. Naime, riječi koje su navedene u činjeničnom opisu i da su točne, po mišljenju suca, predstavljaju nepovezano iskazivanje nezadovoljstva okrivljenika usmjereno prema različitim osobama, što ukazuje da bi se u tom slučaju radilo o vrijednosnom sudu okrivljenika.
8. Sukladno pravnim standardima Europskog suda za zaštitu ljudskih prava, a koje pravne standarde primjenjuje Ustavni sud RH, pravno na slobodu izražavanja odnosi se ne samo na "informacije" i "ideje" koje su blagonaklono prihvaćene ili se ne
smatraju uvredljivima ili ne izazivaju nikakvu reakciju, nego i na one koje vrijeđaju, šokiraju ili uznemiruju. To zahtijevaju pluralizam, tolerancija i slobodoumlje, bez kojih nema "demokratskog društva". Pravo na slobodu izražavanja može biti ograničeno ako je to nužno u demokratskom društvu.
8.1. Ispitujući opravdanost prigovora miješanja i jamstvo slobode mišljenja i izražavanja misli, test nužnost u demokratskom društvu primjenom načela ESLJP-a donesenih u tumačenju slobode izražavanja zajamčene u čl.10. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine – Međunarodni ugovori" br. 18/1997., 6/1999.- pročišćeni tekst 8/1999.- ispravak, 14/2022., 1/2006. i 13/2017.)
8.2. Test nužnosti zahtijeva da sud pred kojim se nađe "zahtjev" za ograničenje nečije slobode izražavanja utvrdi je li ograničenje slobode izražavanja prijeko društveno potrebno i je li ono razmjerno legitimnom cilju, te za to ograničenje navedene relevantne i dostatne razloge. (usp. s predmetom ESLJP-a ČŽ Oy i Satamedia Oy protiv Finske (VV), br. 931/13, presuda od 27. lipnja 2017.).
8.3. Ograničenje prava na slobodu izražavanja mora se razmotriti u kontekstu slučaja u cjelini, uključujući sadržaj izjava i kontekst u kojem su one dane (usp. s predmetom ESLJP-a Europapress holding d.o.o. protiv Hrvatske, br. 25333/06, & 54., presuda od 22. listopada 2009.)
8.4. Pri ocjenjivanju razmjernosti miješanja treba razlikovati izjave o činjenicama od vrijednosnih sudova. Dok se postojanje činjenica može dokazati, istinitost vrijednosnih sudova nije dokaziva, stoga od okrivljenika i da su iskazali riječi navedene u optužnom prijedlogu, a što sudac u tijeku postupka nije mogao utvrditi, ne bi trebalo zahtijevati da dokažu istinitost svog vrijednosnog suda. Kada se radi o vrijednosnim sudovima razmjernost ograničenja slobode izražavanja može ovisiti o tome postoje li dostatna činjenična osnova koja te sudove podržava, u suprotnom se ti sudovi mogu smatrati pretjeranima. Kako bi se moglo razlikovati radi li se o izjavi o činjenicama ili o vrijednosnom sudu, nužno je uzeti u obzir okolnosti svakog slučaja i "opći ton" (general tone), izjave o kojoj se radi, imajući u vidu da će tvrdnje o temama od javnog interesa u pravilu biti vrijednosti sudovi, a ne izjave o činjenicama (usp. s predmetom ESLJP-a Morise protiv Francuske (Vv) br. 29369/10, &126., presuda od 23. travnja 2015.)
8.5. U okolnostima u kojima sporna izjava utječe na ugled, čast, dostojanstvo ili prava drugih, taj je "sukob" potrebno rješavati vaganjem relevantnih čimbenika koji se odnose na dvije zaštićene vrijednosti: s jedne strane, pravo na slobodu izražavanja i s druge strane, pravo na poštovanje osobnog života drugih (usp. s predmetima ESLJP-a Von Hannover protiv Njemačke/br. 2/ (VV) br. 4460/08 i 60641/08 && 104. 107., presuda od **.**.2012. Ž i Hachette Filipacchi Associes protiv Francuske (VV) br. 40454/07, & 90.-93., presuda od 10. studenog 2015.; i Medžlis Islamske zajednice Brčko i drugi protiv Bosne i Hercegovine (VV) br. 17224/11, & 77; presuda od 27. lipnja 2017.). Priroda i ozbiljnost nametnute sankcije također su čimbenici koje treba uzeti u obzir pri ocjenjivanju razmjernosti miješanja u pravo na slobodu izražavanja (v. predmet ESLJP-a Slava Jurišić protiv Hrvatske, br. 79584/12 presuda od 08.veljače 2018.)
8.6. Kako bi se osigurala dosljednost i izbjeglo diskrecijsko odlučivanje pri odgovoru na pitanje koje od sukobljenih prava preteže u konkretnom slučaju i kojemu od njih je potrebno pružiti zaštitu, ESLJP je u predmetu Axel Springer AG protiv Njemačke naveo slijedeće okolnosti prema kojima načelno ocjenjuje je li u konkretnom slučaju postignuta pravična ravnoteža između sukobljenih prava: a) doprinos raspravi
u javnom interesu; b) u kojom mjeri je osoba u pitanju poznata javnosti i kakav je sadržaj danih izjava; c) prethodno ponašanje osobe na koju se izjava odnosi; d) metode prikupljanja informacija i njihova provjerljivost; e) sadržaj, forma i posljedice objavljene informacije; f) ozbiljnost dosuđene sankcije i obeshrabrujući učinak (tzv. chilling effect).
9. Primjena načelnih stajališta na konkretan slučaj, i da su izrečene riječi navedene u optužnom prijedlogu, a što sudac nije nedvojbeno utvrdio, po mišljenju ovog Suda, uzimajući u obzir ravnotežu između sukobljenih prava o iskazivanju određenih vrijednosnih sudova i okolnosti u kojem je navedeno da su izrečene predmetne riječi, te ocjenjujući osobe samih okrivljenika, a kako je to naprijed navedeno, i uzimajući u obzir "opći ton" proizlazi da eventualno izrečene rečenice navedene u optužnom prijedlogu očito iskazuju nezadovoljstvo okrivljenika prema neidentificiranim osobama, odnosno njihov vrijednosni sud, ali ne i činjenice koje bi narušavale pravo na poštovanje osobnog života.
10. Slijedom navedenog činjenični opis djela prekršaja iz članka 17. Zakona o prekršajima protiv javnog i mira, na način i pod uvjetima kako se okrivljenicima stavlja na teret, sukladno pravnim standardima Europskog suda za zaštitu ljudskih prava i Ustavnog suda RH, također nije moguće podvesti pod biće djela prekršaja iz čl.17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.
11. Stoga je valjalo odlučiti kao u izreci presude, budući da djela prekršaja koje se okrivljenicima stavljaju na teret, po propisu nisu prekršaj.
12. Glede navedenog sudac je, na temelju čl.182.točka 1. Prekršajnog zakona, I. i II. okrivljenika oslobodio optužbe.
13. Kako su I. i II. okrivljenik oslobođeni optužbe, to je shodno tome odlučeno da troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava.
U Zagrebu, 13. prosinca 2024.
Zapisničar
Sudac
Jadranka Povoljnjak
Tonka Grgičević
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 8 dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi Općinskom prekršajnom sudu u Zagreb, na adresu [adresa], u dva primjerka, a o žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Dostavna naredba:
1. I. okrivljenik SŽ,
[adresa],
2. II. okrivljenik KŽ,
[adresa],
3. tužitelj – I postaja prometne
policije, Zagreb, Heinzelova 98
4. spis
