Republika Hrvatska

Općinski sud u Bjelovaru

Bjelovar, Josipa Jelačića 3

Posl. broj: R1 Ob-588/2024-4

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Općinski sud u Bjelovaru, po sucu toga suda Ivanu Poljaku kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagateljice ŽJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po punomoćnicima iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Zorislav Krivačić i Korana Krivačić, odvjetnicima iz Bjelovara, protiv I. protustranke DJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa]. protustranke RJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], radi utvrđenja izvanbračne zajednice, dana 13. prosinca 2024. godine,

r i j e š i o  j e

I. Utvrđuje da su predlagateljica ŽJ, rođ. Ž, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođena **.**.1955. bila u izvanbračnoj zajednici s pok. ŽJ DJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođenim **.**.1956., tijekom razdoblja od 12. listopada 2006. pa sve do smrti pok. ŽJ DJ **.**.2011..

O b r a z l o ž e n j e

1. Predlagateljica ŽJ je kod ovog suda podnijela prijedlog u kojem navodi da predlagateljica utvrđenje postojanja izvanbračne zajednice s pok. ŽJ DJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], koji je umro **.**.2011., predlaže radi ostvarenja svojih prava prema Zakonu o mirovinskom osiguranju (NN 76/12 - u nastavku teksta: ZMO), odnosno, prava na mirovinu po pokojnom izvanbračnom suprugu DJ. Odredbom čl. 21. st. 1. navedenog ZMO-a propisano je da su u slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine osigurani članovi njegove obitelji, pobrojani u točkama 1.-6. tog stavka, te je pod točkom 1. navedena udovica odnosno udovac. Pod članom obitelji iz članka 1. točka 1. navedenog članka i Zakona smatra se i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili s korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine. Zajednica života predlagateljice i pok. DJ do njegove smrti udovoljavala je uvjetima koje zakon propisuje da bi se mogla smatrati izvanbračnom zajednicom. Predlagateljica ŽJ, rođ. Ž, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođena **.**.1955., i pok. ŽJ JJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođen **.**.1956., sklopili su brak 8. veljače 1975. u Rovišću, činjenica koja je upisana u Maticu vjenčanih matičnog područja Žabjak za

Posl. broj: R1 Ob-588/2024-4

godinu 1975., pod rednim brojem 2. U braku je rođeno dvoje sada punoljetne djece i to sin RJ te kćer DJ. Predmetna bračna zajednica razvedena je presudom Općinskog suda u Bjelovaru od 12. listopada 2006., posl.br. P-986/06, a inicirana je od strane predlagateljice budući da je JJ imao probleme s pretjeranom konzumacijom alkohola pa se predlagateljica nadala da će prijetnjom o prekidu bračne zajednice navesti ga na promjenu u ponašanju. Unatoč činjenici da je brak razveden citiranom presudom, predlagateljica i pok. JJ nastavili su i održavali emotivnu i ekonomsku zajednicu sve do smrti DJ u 2011., te su stanovali kao i prije razvoda u zajedničkoj obiteljskoj kući u [adresa], na adresi [adresa]. Pok. JJ promijenio je mjesto prebivališta na adresu njihove zajedničke vikendice u [adresa] zbog pogodnosti vezanih uz zdravstveno osiguranje, ali je u zbilji i dalje pretežito stanovao u [adresa], na adresi [adresa]. Predlagateljica i pok. JJ su nakon formalnog razvoda braka nastavili zajednički život te su zajedno otplaćivali kredit prema HVB Splitska Banka d.d. i Raiffeisenbank d.d., raspolagali svojim nekretninama u korist zajedničke djece Ugovorom o darovanju od 19. siječnja 2009., vodili brigu o zajedničkim financijama i zdravstvenom stanju, a za sve navedeno prilaže se dokumentacija iz koje je razvidno mjesto prebivališta tada izvanbračnih supruga kao i dinamika njihove izvanbračne zajednice. Nakon nasilne smrti DJ **.**.2011. uslijed posljedica zadobivenih u prometnoj nesreći, predlagateljica je brinula o organizaciji pogreba, prijavi smrti nadležnim tijelima, različitim administrativnim potrebama odjave i sl. iza pok. DJ. O postojanju i trajanju emotivno – ekonomske zajednice predlagateljice i pok. DJ od trenutka sklapanja braka pa sve do smrti DJ mogu svjedočiti njihova djeca – protustranke, te obiteljska prijateljica ŠJ.

2. Protustranka DJ je na ročištu održanom 05. prosinca 2024. godine izjavila da je ona suglasna sa prijedlogom dok protustranka RJ iako je uredno primio i prijedlog i poziv za ročište određeno radi njegova saslušanja, nije pristupio ročištu niti se očitovao o navodima u prijedlogu.

3. Tijekom postupka Sud je izvršio uvid u isprave sadržane u spisu predmeta te je izveo dokaz saslušanjem svjedoka ŠJ te predlagateljice ŽJ i protustranke DJ.

4. Izvedene dokaze Sud je ocijenio u smislu odredbe čl. 8. Zakona o parničnom postupku u svezi sa odredbom članka 21. st. 1. Zakona o sudskom vanparničnom postupku (koji se primjenjuje u ovom postupku temeljem odredbe članka 119. st. 1. Zakona o izvanparničnom postupku NN 59/23).

5. Po ocjeni ovoga Suda, prijedlog je osnovan i to iz razloga kako slijedi.

6. Nadalje, uvidom u Uvjerenja o prebivalištu za predlagateljicu i sada pokojnog JJ proizlazi da su oni oboje od 02. travnja 1980. godine pa do 02. kolovoza 2011. godine, živjeli na istoj adresi, odnosno u [adresa].

7. Dakle, iz navedenih isprava na istovjetan način proizlazi da su predlagateljica i JJ, u jednom periodu imali prijavljeno prebivalište na istoj adresi.

Posl. broj: R1 Ob-588/2024-4

8. Iz Izvadaka iz matice rođenih za predlagateljicu i pok. JJ proizlazi da oni za vrijeme trajanja izvanbračne zajednice nisu bili u bračnoj zajednici sa drugim osobama, osim što su njih dvoje bili u braku u periodu od 08. veljače 1975. godine do 12. listopada 2006. godine.

9. Iz rješenja o nasljeđivanju donesenog po javnom bilježniku Slavki Marković iz [adresa] broj O-757/11, UPP/OS-158/11-7 od 24. listopada 2011. godine proizlazi da su zakonski nasljednici pok. JJ njegova djeca DJ i RJ.

10. Svjedokinja ŠJ u svom iskazu navodi da je predlagateljicu i sada pok. PJ poznavala duži niz godina te joj je bilo poznato da su oni živjeli zajedno te kako je bila susjeda vidjela je da su zajedno dolazili na vikendicu te su tamo obrađivali vinograd i vrt. Poznavala ih je još prije Domovinskog rata. Znala da su oni bili u braku, no nije znala da su se razveli jer je to saznala tek prvi puta kada je išla na ročište. Njihov zajednički život je i u ovom periodu kada su bili razvedeni u potpunosti izgledao kao život osoba u braku te se po ničemu nije moglo primijetiti da oni nisu u braku. Po njenoj ocjeni život u braku, odnosno izvanbračnoj zajednici podrazumijeva zajedničko stanovanje te zajednički rad kao i zajedničke odlaske. PJ je bio vragolast pa je onda znao ponekad i u javnosti izmjenjivati sa predlagateljicom zagrljaje te nježne riječi. Po njenoj ocjeni zajednički život podrazumijeva i prepirke pa ponekad i svađe. Oni su zajednički održavali kontakte sa rodbinom i sa jedne i sa druge strane. Imali su zajedničke prijatelje te su si zajedno zalazili jedni drugima. Oni su imali zajedničku blagajnu, odnosno koliko je vidjela zajednički su plaćali troškove te investirali novac, među inim i u kupnju automobila koji su zajedno koristili. Isto tako vidjela je da su zajedno održavali i vikendicu, a s obzirom da nije stanovala blizu Radničke ulice nije vidjela što su sve od radova izvodili u kući u kojoj su živjeli, već su tamo samo muž i ona išli u posjete. Ne zna da li su išli zajedno na putovanja jer su to bila vremena kad nije bilo novca. Isto tako ne zna da li su zajedno išli na priredbe, predstave, zabave, utakmice i sl., ali vidjela je da su išli u svatove. Oni su imali zajedničku djecu i to sina RJ i kćer DJ o kojima su se zajednički brinuli tijekom čitavog vremena zajedničkog življenja. Kada je PJ poginuo u prometnoj nezgodi njegovu sahranu, odnosno posljednji ispraćaj organizirala je predlagateljica. Zna gdje je sahranjen, tj. da je sahranjen na groblju [adresa] u [adresa]. Radi se o grobnom mjestu sa spomenikom, a na kojem mjestu će biti sahranjena i predlagateljica.

11. Predlagateljica ŽJ u svom iskazu navodi da je sa PJ živjela u braku, no on je dosta pio pa kako je htjela sa se popravi, pokrenula je postupak razvoda braka. Na raspravu u postupku razvoda braka zajedno su došli i zajedno otišli kući te su kod kuće nastavili čistiti piliće. Time želi reći da su nastavili živjeti po redovitom slijedu kao da razvoda braka nije ni bilo. Nakon razvoda kroz sljedećih pet godina do Dubravkove smrti živjeli su kao i prije. U odnosu na njihove emotivne, imovinske, socijalne i druge životne okolnosti sve je onako kako je iskazivala saslušana svjedokinja. Navodi da su puno radili pa nisu imali previše vremena za hodanje okolo, ali može reći da su zajedno bili dva puta na moru, no to je bilo u vrijeme kada su bili u bračnoj zajednici. Njihova djeca su tijekom izvanbračne zajednice već bila samostalna, no oni su im tijekom tog vremena zajednički pomagali. Zajedno su održavali

Posl. broj: R1 Ob-588/2024-4

kontakte sa rodbinom i sa jedne i sa druge strane te sa zajedničkim prijateljima. Stalno su nešto radili te su zajednički ulagali novac, zajednički snosili troškove režija. Živjeli su zajedno nekoliko dana u Radničkoj, a nekoliko dana na vikendici. PJ se nekakvih mjesec dana prije nego je poginuo prijavio prebivalište na vikendici i to zbog nekakvih pogodnosti, a ne zbog toga da bi se razišli. Kada je PJ poginuo, ona je organizirala zajedno sa djecom sahranu i njegov posljednji ispraćaj. Točno je ovo što je svjedokinja navela oko grobnog mjesta i gdje će biti sahranjena i ona.

12. U svom iskazu protustranka DJ navodi da je pozorno slušala sadržaj iskaza predlagateljice i svjedokinje te može reći da je sve izneseno točno tako da ona nema tu nešto posebno za dodati. Može samo dodati da su oni zajednički radili i stjecali te da je majka vodila računa o svemu te je ona raspolagala i sa novcem od oca za zajedničke potrebe, primjera radi za plaćanje režija te za plaćanje goriva, namirnica i sl. Oni su kroz čitav period izvanbračne zajednice spavali u istoj sobi. Majka je kuhala i za sebe i za oca. Oni su svojim radom pomagali nju i brata tijekom ovog perioda izvanbračne zajednice. Otac se bavio krečenjem i popravcima. Oni su kod kuće u [adresa] svašta radili i investirali te su i njoj sagradili kat na kući. Oni su živjeli jednako u periodu do 2006. godine kao i u periodu od 2006. do 2011. godine. Otac je na vikendicu odlazio prespavati kada bi nešto naljutio majku, ali opet bi ga ona tamo provjeravala. U svakom slučaju nije se radilo o namjeri da se oni trajno raziđu. Smatra da je ovaj način discipliniranja oca kroz razvod braka bio čak i smiješan, no majka je živjela s ocem te nije lako kada je netko alkoholičar.

13. Odredbom čl. 11. st. 1. Obiteljskog zakona propisano je da se odredbe toga Zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka.

14. Po ocjeni ovoga Suda, iz ove zakonske definicije proizlaze četiri pretpostavke za postojanje izvanbračne zajednice: 1. postojanje životne zajednice, 2. da su partneri muškarac i žena, 3. da su partneri slobodni od bračnog statusa, odnosno nisu u braku, i 4. da zajednica traje najmanje tri godine, osim u slučaju rođenja zajedničkog djeteta ili sklapanja braka između partnera. Da bi izvanbračna zajednica proizvodila pravne učinke moraju kumulativno biti ispunjene sve ove pretpostavke.

15. Nastanak i prestanak izvanbračne zajednice kao životne zajednice potpuno je neformalan, znači nije precizno zakonski opisan i ta neformalnost čini bitnu razliku u odnosu na nastanak i prestanak braka koji je formalan i gdje je volja (lat. animus) partnera za nastanak i prestanak zajednice jasno očitovana kroz propisani postupak i pripadajuće isprave. Nadalje, zakonodavac nije uredio koji bi to točno elementi upućivali na postojanje izvanbračne zajednice (npr. emotivni, imovinski, socijalni i dr.) i što se podrazumijeva pod terminom životne zajednice.

16. S obzirom na to, po ocjeni ovoga Suda, da li je postojala životna zajednica utvrđuje se, među inim, kroz to da li su izvanbračni partneri živjeli na istoj adresi tj. da li je postojala zajednica stanovanja u zajedničkom kućanstvu, postojanje njihove imovinske povezanosti u vidu zajedničke blagajne, zajedničko snošenje troškova života

Posl. broj: R1 Ob-588/2024-4

ili ulaganja, emocionalna, seksualna i općenito partnerska povezanost, kao i socijalni kontakti u vidu održavanja odnosa sa rodbinom (sa strane svakog od partnera) i zajedničkim prijateljima kao i zajedničko provođenje slobodnog vremena u vidu putovanja, izlazaka (priredbe, proslave predstave i sl.), rekreacije i sl. Isto tako, kao bitan segment navedenoga je i međusobna skrb partnera u slučaju bolesti i nemoći da to čine samostalno, kao što je to i izražavanje pijeteta, poštovanja i bliskosti u vidu organiziranja sahrane i odabira zajedničkog mjesta počinka (grobnica, grobno mjesto, spomenik i sl.).

17. Definirajući izvanbračnu zajednicu kao zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca zakonodavac je naglasio pretpostavku slobode od bračnog statusa, odnosno da niti jedan od partnera u vrijeme izvanbračne zajednice nije u već postojećem (pa makar i samo formalnom) braku. S tim u svezi za napomenuti je da su prema važećoj sudskoj praksi sudovi dosljedni u ne priznavanju pravnih učinaka zajednicama čiji partneri žive istodobno i u braku tj. osobama koje su u braku i istodobno u jednoj ili više izvanbračnih zajednica.

18. Nadalje, pretpostavkom vremenskog trajanja zajednice tj. da zajednica traje najmanje tri godine, a kraće samo ako je rođeno zajedničko dijete, po ocjeni ovoga Suda, zakonodavac je odlučio pravno zaštiti samo one zajednice koje su stabilnije i trajnije. Vremenski uvjet od tri godine trajanja odnosi se na zajednice u kojima nije rođeno zajedničko dijete, a ako se rodi zajedničko dijete izvanbračnih drugova neovisno o uvjetu od tri godine. Isto tako, pretpostavlja se da je riječ o trajnijoj i stabilnijoj obiteljskoj zajednici kada je ona nastavljena sklapanjem braka pa i u slučaju iako je trajala kraće od tri godine.

19. Odredbom čl. 11. st. 2. Obiteljskog zakona propisano je da izvanbračna zajednica koja ispunjava pretpostavke iz stavka 1. istoga članka stvara osobne i imovinske učinke kao bračna zajednica te se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe toga Zakona o osobnim i imovinskim odnosima bračnih drugova, odnosno odredbe drugih zakona kojima se uređuju odnosi u poreznim stvarima, osobni, imovinski i drugi odnosi bračnih drugova.

20. Nadalje, s obzirom da se izvanbračna zajednica utvrđuje sa sada pokojnom osobom, za napomenuti je da se prema odredbama članka 8. Zakonu o nasljeđivanju izvanbračnom zajednicom smatra životna zajednica neudane žene i neoženjenog muškarca koja je trajala dulje vrijeme, a prestala ostaviteljevom smrću, pod uvjetom da su ispunjene pretpostavke koje se traže za valjanost braka. Dakle, definicija izvanbračne zajednice po Zakonu o nasljeđivanju djelomično se razlikuje od definicije u Obiteljskom zakonu s obzirom na pretpostavku trajanja vremena koje se definira kao: “dulje vrijeme“, a ne tri godine kao što je to u Obiteljskom zakonu. Uz ono što je isto tj. slobodni bračni status, zajednica je trebala trajati dulje i prestati ostaviteljevom smrću, a trebale su biti ispunjene pretpostavke za valjanost braka (punoljetnost partnera, sposobnost za rasuđivanje, osobe izvan nedopuštenog krvnog srodstva i osoba slobodnog bračnog stanja – čl. 25. do 28. Obiteljskog zakona).

Posl. broj: R1 Ob-588/2024-4

21. Sve naprijed navedeno, po ocjeni ovoga Suda, bitno je jer se na temelju navoda predlagatelja iznijetih u prijedlogu može zaključiti da je predlagateljica ovaj postupka pokrenuo radi ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu iza sada pokojnog JJ.

22. Naime, odredbom čl. 22. st. 1. Zakona o mirovinskom osiguranju propisano je da u slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne mirovine, prijevremene starosne mirovine, invalidske mirovine i privremene invalidske mirovine osigurani su članovi njegove obitelji, a st. 3. istog zakonskog članka je propisano da se pod članom obitelji iz st. 1. toč. 1. ovog članka smatra i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili s korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje 3 godine.

23. Odredbom čl. 22. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju propisano je da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparničnom sudskom postupku ali se u istoj ne navodi prema materijalnim odredbama kojega propisa, kao što to na primjer čini Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju koji u pogledu prava na zdravstveno osiguranje supružnika upućuje na propis o obiteljskim odnosima (čl.10. st. 1. t. 1.) ili Opći porezni zakon koji to pak također ne definira (čl. 15. st. 1.).

24. Imajući u vidu naprijed navedeno za napomenuti je da Sud u ovom postupku utvrđuje da li je postojala izvanbračna zajednica u slučaju predlagateljice i JJ, a ne to da li je predlagateljica stekla pretpostavke za ostvarenje prava na obiteljsku mirovinu sukladno odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju (čl. 22., 65., 67., 72. i dr.) jer će se te pretpostavke utvrđivati pred Hrvatskim zavodom za mirovinsko osiguranje u postupku u kojem će odluka iz ovog predmeta biti jedna od isprava kojom će se ispunjenje pretpostavki dokazivati kao što ista u tu svrhu može eventualno poslužiti i u nekim drugim postupcima.

25. Dakle, s obzirom na sve navedeno, po ocjeni ovoga Suda, u ovom konkretnom slučaju kada nije precizno propisano odredbe kojega materijalnog zakona primijeniti (npr. kao što bi to u ostavinskom postupku bila primjena Zakona o nasljeđivanju) primjenjuju se odredbe Obiteljskog zakona.

26. Prema tome, u smislu naprijed citiranih odredbi članka 11. Obiteljskog zakona u slučaju predlagateljice utvrđeno je da je ona sa JJ tijekom predmetnog perioda tj. počevši od 12. listopada 2006. godine do njegove smrti 12. rujna 2011. godine živjeli u zajedničkom kućanstvu kao i to da su međusobno bili u emotivnim odnosima te da su održavali zajedničke socijalne kontakte sa drugim osobama, da su zajednički skrbili i raspolagali sa imovinom koju su imali na raspolaganju, brinuli se međusobno jedan o drugome, a isto tako, predlagateljica je organizirala posljednji ispraćaj i sahranu JJ nakon njegove smrti. Uz navedeno utvrđeno je i to da je njihova izvanbračna zajednica trajala u neprekidnom period dužem od tri godine (5 godina) te da za to vrijeme nijedan od njih nije bio u braku sa drugom osobom radi čega su u njihovom slučaju, po ocjeni ovoga Suda, bile kumulativno ispunjene sve pretpostavke propisane odredbama članka 11. st. 1. Obiteljskog zakona radi čega je Sud prijedlog smatrao osnovanim i odlučio kao u izreci ovog rješenja.

Posl. broj: R1 Ob-588/2024-4

27. S obzirom na to da niti jedna od stranaka nije potraživala trošak ovog postupka, Sud o istima nije donosio odluku.

U Bjelovaru, 13. prosinca 2024. godine.

S U D A C :

Ivan Poljak

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, pisano u 3 primjerka u roku od 15 dana od dana primitka ovoga rješenja.

Dostaviti:

- Pun. predlagateljice, odvjetnicima iz ZOU FJ i AJ

- Protustrankama DJ i ĆJ