REPUBLIKA HRVATSKA
UPRAVNI SUD U ZAGREBU
Zagreb, Avenija Dubrovnik 6
Poslovni broj: Us I-4786/2023-6
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Upravni sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Mirjani Harapin, te Ljerki Perica, zapisničarki, u upravnom sporu tužitelja MD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv tuženika Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Zagreb, Ulica grada Vukovara 33, OIB: 36162371878, kojeg zastupa opunomoćenica LD, radi priznavanja statusa sudionika Domovinskog rata, 13. prosinca 2024.,
p r e s u d i o j e
Poništava se rješenje Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, KLASA: UP/I-560-01/23-01/312, URBROJ: 511-01-149-23-1 od 6. srpnja 2023. te se predmet vraća tuženiku na ponovni postupak, a obvezan je postupiti u skladu sa pravnim shvaćanjima i primjedbama ovog suda.
Obrazloženje
1. Osporenim rješenjem tuženika Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, KLASA: UP /I-560-01/23-01/312, URBROJ: 511-01-149-23-1 od 6. srpnja 2023. odbijen je zahtjev tužitelja za priznavanje statusa sudionika Domovinskog rata.
2. Pravodobno podnesenom tužbom tužitelj osporava zakonitost rješenja tuženika u bitnome navodeći da u postupku nije u potpunosti i pravilno utvrđeno činjenično stanje niti je rješenje dostatno obrazloženo. Ističe kako obrazloženje ne sadrži ocjenu materijalnih dokaza koje je priložio zahtjevu: iskaznicu pripadnika civilne zaštite, a nisu navedene niti izjave svjedoka koji su u postupku saslušani, načelnika stožera civilne zaštite općine [adresa] BD i OD koji su potvrdili njegovu pripadnost civilnoj zaštiti. Ističe da je po odobrenju štaba civilne zaštite općine dobio na korištenje kao pripadnik postrojbe motorolu i kodni naziv „mango“ kao službeni naziv, a dalje navodi da je u izjavama načelnika stožer općine Slavonski Brod više puta naglašavano djelovanje postrojbi i u poduzeću „Hladnjača“. Predlaže da sud poništi osporeno rješenje.
3. Tuženik se u odgovoru na tužbu poziva na odredbe članka 15. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji („Narodne novine“ broj: 121/17., 98/19. i 84/21., dalje: Zakon) i članke 4., 6. i 8. Pravilnika o načinu ostvarivanja statusa sudionika Domovinskog rata („Narodne novine“ broj: 127/21., dalje: Pravilnik) navodeći da je na temelju prikupljenih dokaza utvrđeno da nema osnova da se tužitelju prizna traženi status, te je o tome doneseno mišljenje Povjerenstva za ostvarivanje statusa sudionika Domovinskog rata, s obzirom da tužitelj nije dostavio dokaze da je vojne ili druge dužnosti obavljao po nalogu nadležnih tijela državne vlasti Republike Hrvatske ili pravnih osoba u vlasništvu ili pretežnom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba, te dokaze o tome na koji način je pridonio obrani suvereniteta Republike Hrvatske, a ne vodi se niti u službenim evidencijama Državne uprave za zaštitu i spašavanje, Područnog ureda za zaštitu i spašavanje Slavonski Brod kao mobilizirana osoba za vrijeme Domovinskog rata, prema dopisu tog tijela od 3. kolovoza 2018. Tuženik ističe da je izvršen uvid u sve raspoložive evidencije koje sadrže podatke od utjecaja na odluke, utvrđeno je da tužitelj nema priznati status branitelja iz Domovinskog rata, da ne ostvaruje zbog oštećenja organizma prava kao hrvatski ratni vojni invalid te se ne vodi u službenim evidencijama Državne uprave za zaštitu i spašavanje, Područnog ureda za zaštitu i spašavanje Slavonski Brod, kao mobilizirana osoba za vrijeme Domovinskog rata. Tuženik predlaže odbiti tužbu kao neosnovanu.
4. U smislu članka 6. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“ broj: 36/24, dalje ZUS), strankama je bila dana mogućnost da se izjasne o zahtjevima i navodima protivne stranke kao i o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet ovog spora, pa je tako odgovor na tužbu tuženika dostavljen tužitelju.
5. Presuda u ovom sporu donosi se nakon održane usmene i javne rasprave dana 22. studenog 2024. u prisutnosti tužitelja i opunomoćenika tuženika koji u bitnome navode kao u tužbi, odnosno odgovoru na tužbu. Na raspravi tužitelj dodaje da iz odredaba Zakona o obrani na koje se poziva (u preslici dostavlja u spis) proizlazi da je Ministarstvo unutarnjih poslova nadležno za civilnu zaštitu tek od 29. listopada 1994. te da je isto tek od toga datuma moglo imati evidenciju pripadnika civilne zaštite, a da se on vodio u evidenciji poduzeća Voće i export import d.d. Zagreb, što dokazuje iskaznica pripadnika Civilne zaštite. Navod iz obrazloženja rješenja da ga ne bi bilo u evidenciji smatra irelevantnim za predmetnu stvar, jer posjeduje iskaznicu pripadnika civilne zaštite i izjave dva relevantna svjedoka navedena u tužbi, za koje, na poseban upit suda izjavljuje da imaju status sudionika Domovinskog rata. Tuženik se protivi daljnjem dokaznom postupku, smatra da nije od utjecaja činjenica da li svjedoci imaju status sudionika Domovinskog rata.
6. Ocjenjujući zakonitost osporenog rješenja, sud je proveo dokazni postupak na način da je izvršio uvid u sudski spis i uz odgovor na tužbu dostavljeni spis tuženika, uzimajući u obzir izvedene dokaze i utvrđene činjenice postupka koji je prethodio donošenju spornog rješenja, te činjenice koje je sam utvrdio.
7. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, u skladu sa člankom114. stavkom 3. ZUS-a, utvrđeno je da je tužbeni zahtjev osnovan.
8. Iz podataka spisa proizlazi da je osporeno rješenje doneseno u postupku pokrenutom zahtjevom tužitelja 03. srpnja 2018. godine za priznavanje statusa sudionika Domovinskog rata.
9. Zahtjev je odbijen u bitnome uz obrazloženje da tužitelj nema priznati status hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, nije osuđen za kaznena djela iz članka 21. Zakona, niti se protiv njega vodi kazneni postupak iza kaznena djela iz istog članka Zakona, da se ne vodi u službenim evidencijama mobiliziranih pripadnika postrojbi civilne zaštite te da nije dostavio dokaze da je vojne ili druge dužnosti obavljao po nalogu nadležnih tijela državne vlasti Republike Hrvatske ili pravnih osoba u vlasništvu ili pretežnom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba, te dokaze o tome na koji način je pridonio obrani suvereniteta Republike Hrvatske sukladno članku 4. stavku 1. Pravilnika, pa ne ispunjava uvjete za priznavanje statusa sudionika Domovinskog rata o čemu je pribavljeno mišljenje, sukladno članku 8. Pravilnika.
10. Člankom 15. stavkom 1. točkom g) Zakona propisano je da je sudionik Domovinskog rata osoba koja nema priznat status hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, a koja je prilikom obavljanja vojnih ili drugih dužnosti po nalogu nadležnih tijela državne vlasti Republike Hrvatske ili pravnih osoba u vlasništvu ili pretežnom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba pridonijela obrani suvereniteta i uspostavi neovisnosti Republike kao pripadnik Civilne zaštite.
11. Člankom 4. Pravilnika propisano je koje dokaze je dužan priložiti podnositelj zahtjeva, dok je člankom 5. Pravilnika propisano koji dokazi će se pribaviti po službenoj dužnosti.
12. Prema članku 6. Pravilnika nadležno tijelo iz članka 3. ovoga Pravilnika donosi rješenje uz prethodno mišljenje Povjerenstva.
13. Člankom 8. stavkom 1. Pravilnika propisano je da su zadaci Povjerenstva: a) davanje mišljenja je li podnositelj zahtjeva prilikom obavljanja vojnih ili drugih dužnosti po nalogu nadležnih tijela državne vlasti Republike Hrvatske ili pravnih osoba u vlasništvu ili pretežnom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba pridonio obrani suvereniteta i uspostavi neovisnosti Republike Hrvatske i b) davanje mišljenja jesu li ispunjeni ostali uvjeti za priznavanje statusa sudionika iz Domovinskog rata sukladno članku 15. Zakona.
14. Člankom 8. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ broj: 47/09. i 110/21., dalje: ZUP) propisano je načelo utvrđivanja materijalne istine prema kojemu u postupku treba utvrditi pravo stanje stvari i u tu se svrhu moraju utvrditi sve činjenice i okolnosti koje su bitne za zakonito i pravilno rješavanje upravne stvari.
15. Člankom 9. ZUP-a propisano je načelo samostalnosti i slobodne ocjene dokaza prema kojemu u smislu stavka 1. toga članka službena osoba u javnopravnome tijelu samostalno utvrđuje činjenice i okolnosti u postupku te na temelju utvrđenih činjenica i okolnosti rješava upravnu stvar.
Prama stavku 2. članka 9. ZUP-a koje će činjenice i okolnosti uzeti za dokazane, utvrđuje službena osoba slobodnom ocjenom, na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza posebno i svih dokaza zajedno te na temelju rezultata cjelokupnog postupka.
16. Analizom cjelokupnog spisa predmeta pri ocjeni zakonitosti osporenog rješenja, a polazeći pri tom od sadržaja obrazloženja rješenja tuženika utvrđeno je kako rješenje sadrži povrede odredaba postupka koje se odnose na valjanost obrazloženja, a koje sprječavaju njegovu ocjenu zakonitosti.
17. Imajući u vidu citirane odredbe osnovanima se cijene navodi tužbe da rješenje nije obrazloženo jer u istome nije sadržana ocjena izvedenih dokaza, kako materijalnih u vidu iskaznice pripadnika Civilne zaštite tužitelja, tako i personalnih, a koje se odnose na iskaz tužitelja te iskaze ispitanih svjedoka: BD i OD.
18. Naime, člankom 98. stavkom 5. ZUP-a propisano je da obrazloženje sadržava kratko izlaganje zahtjeva stranke, utvrđeno činjenično stanje, razloge koji su bili odlučujući pri ocjeni pojedinih dokaza, razloge zbog kojih nije usvojen koji od zahtjeva stranaka, razloge donošenja zaključaka tijekom postupka te propise na temelju kojih je riješena upravna stvar. Kad žalba ne odgađa izvršenje rješenja, obrazloženje sadržava i pozivanje na zakon koji to propisuje.
19 Pravna zaštita podnošenjem pravnih lijekova, u konkretnom slučaju podnošenje tužbe i pokretanje spora radi ocjene zakonitosti pojedinačne odluke upravnog tijela kojom je odlučeno o pravu ili pravnom interesu stranke može se učinkovito ostvarivati samo ako tijelo koje je donijelo rješenje navede razloge za to rješenje. Bez upućenosti u razloge onemogućeno je ili bitno otežano korištenje pravne zaštite, a pored navedenog obrazloženje određenog rješenja učvršćuje načelo zakonitosti te se upravo preko toga dijela rješenja utvrđuje da li se upravno tijelo vodilo načelom zakonitosti i postupalo tako da u vođenju postupka omogući stranci lakše ostvarenje i zaštitu svojih prava. Odluke javnopravnih tijela koje ne sadrže ozbiljne, relevantne i dostatne razloge za ocjenu kakva je tim odlukama dana upućuju na zaključak o arbitrarnosti u postupovnom i materijalno pravnom smislu, a arbitrarnost u rješavanju čini takvu bitnu povredu pravila postupka koja je od utjecaja na samu upravnu stvar. O pravilnosti/nepravilnosti sadržaja obrazloženja odluka sudova i drugih nadležnih javnopravnih tijela očitovao se Ustavni sud Republike Hrvatske u Odluci, broj: U-III-3256/2011 od 1. prosinca 2014. (,,Narodne novine", broj: 2/15).
20. Imajući u vidu navedeno sud je prihvatio osnovanima istaknute tužbene prigovore. Pri tom se ističe da se tuženik na tužbene prigovore o tome da nisu cijenjeni izvedeni dokazi, te da rješenje nije dostatno obrazloženo, nije očitovao niti u odgovoru na tužbu, pa je time postupio protivno odredbi članka 48. stavak 3. ZUS-a kojim je propisano da se u odgovoru na tužbu tuženik treba izjasniti o zahtjevima i navodima tužbe te predložiti dokaze kojima potkrepljuje svoje navode, te je dužan priložiti i sve dokaze kojima raspolaže. Na raspravi na izričito pitanje suda o izjavama ispitanih svjedoka, tuženik se paušalno poziva na mišljenje Povjerenstva od 11. svibnja 2023., uvidom u koje se utvrđuje pod rubrikom ostale napomene konstatacija „priložena vlastita izjava i izjava svjedoka da je bio odgovorna osoba za poslove civilne zaštite u pod. Voće export-import Sl. Brod.“, a bez ocjene njihova sadržaja za konkretnu upravnu stvar.
21. Pri tom se napominje vezano za odlučan razlog odbijanja zahtjeva, a koji tuženik nalazi u činjenici da tužitelj nije dostavio dokaz iz članka 4. stavka 1. Pravilnika, dakle dokaz da je vojne ili druge dužnosti obavljao po nalogu nadležnih tijela državne vlasti Republike Hrvatske ili pravnih osoba u vlasništvu ili pretežnom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba (ugovor o radu, ugovor o djelu i sl.) da spisu prileži e-mail odgovor društva Hlad Usluge d.o.o. u kojemu se navodi da ne mogu potvrditi da li je tužitelj bio pripadnik civilne zaštite od 01.10.1991. do 30. lipnja 1996., međutim, imajući u vidu navod iz tog odgovora da je društvo Hlad d.o.o. Slavonski Brod kupilo hladnjaču u Slavonskom Brodu, 2005. od društva Voće export import d.d. Zagreb u stečaju, proizlazi da bi relevantnim podacima za tužitelja eventualno moglo raspolagati navedeno društvo ako posluje, pravni slijednik ako ga ima ili stečajni upravitelj navedenog društva, stoga, prema ocjeni ovog suda nisu iscrpljene sve mogućnosti traženja podataka o statusu tužitelja kao pripadniku civilne zaštite, a koje podatke će, prema ocjeni suda lakše, brže i sa manje troškova pokušati pribaviti nadležno tijelo.
22. Osporenim rješenjem uz obrazloženje koje je dano povrijeđen je zakon na štetu tužitelja, te se isto ne može ocijeniti zakonitim.
23. Na temelju odredbe članka 117. stavka 1. ZUS-a, odlučeno kao u izreci. U postupku nakon ove presude tuženik će donijeti novo rješenje o zahtjevu tužitelja imajući u vidu primjedbe i stajališta suda iznesene u presudi, te će novu odluku valjano obrazložiti u skladu s citiranim odredbama. Predmet je vraćen tuženiku na ponovni postupak, jer je prema ocjeni suda nužno neposredno odlučivanje tuženika u konkretnoj upravnoj stvari, imajući u vidu i eventualne druge radnje koje je to tijelo radi pravilnog utvrđenja činjeničnog stanja dužno provesti.
U Zagrebu, 13. prosinca 2024.
Sutkinja
Mirjana Harapin
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude žalba nije dopuštena (članak 127. stavak 1. ZUS-a).
Dna
1. MD, [adresa]
2. Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske, [adresa] Zagreb, Ulica grada
Vukovara 33, uz spis tuženika
3. u spis