Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž Ovr-687/2024-2

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Splitu, po sucu Borisu Mimici, na temelju nacrta odluke kojeg je izradila sudska savjetnica Ivana Papić Jurić, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, za Ministarstvo financija – Carinsku upravu, Središnji ured Zagreb, zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u Virovitici, protiv ovršenika ČT, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Tomislavu Filakoviću, odvjetniku u Osijeku, radi ovrhe, odlučujući o žalbi ovršenika protiv rješenja o ovrsi Općinskog suda u Virovitici, poslovni broj Ovr-654/2024-4 od 7. lipnja 2024., 13. prosinca 2024.

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba ovršenika kao neosnovana i potvrđuje rješenje o ovrsi Općinskog suda u Virovitici, poslovni broj Ovr-654/2024-4 od 7. lipnja 2024.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem o ovrsi određena je ovrha na temelju ovršnog rješenja Ministarstva financija – Carinske uprave, Područnog carinskog ureda Osijek, Klasa:

UP/I-415-02/14-18/436, Urbroj: 513-02-7056/4-15-9 od 30. rujna 2015., radi naplate iznosa od ukupno 86.615,40 EUR, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom, kao u rješenju, te troškom ovrhe, na nekretninama u vlasništvu ovršenika upisanim u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to kčbr. [katastarska čestica] oranica i graba u [adresa], ukupne površine 1525 čhv, zabilježbom ove ovrhe u zemljišnoj knjizi, utvrđenjem vrijednosti nekretnina, prodajom nekretnina i namirenjem ovrhovoditelja iz iznosa dobivenog prodajom.

2. Protiv navedenog rješenja pravovremeno se žali ovršenik ne navodeći određene žalbene razloge propisane odredbom članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine" br. 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11. – službeni pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23., u daljnjem tekstu: ZPP), koji se primjenjuje na temelju odredbe članka 21. stavak 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine" br. 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17., 131/20., 114/22., 6/24. dalje: OZ), s prijedlogom ovom sudu da obustavi predmetu ovrhu.

3. Ovrhovoditelj nije odgovorio na žalbu.

4. Žalba ovršenika nije osnovana.

5. Ispitujući pobijano rješenje, sukladno odredbi članka 365. stavka 2. ZPP-a, u vezi s člankom 21. stavkom 1. OZ-a, ovaj drugostupanjski sud ne nalazi bitnu povredu odredaba postupka, a ni kojeg drugog žalbenog razloga iz članka 50. stavka 1. OZ-a na koji pazi po službenoj dužnosti.

6. Ovršnu ispravu u ovom predmetu predstavlja ovršnog rješenja Ministarstva financija – Carinske uprave, Područnog carinskog ureda Osijek, Klasa: UP/I-415- 02/14-18/436, Urbroj: 513-02-7056/4-15-9 od 30. rujna 2015.

7. Naime, sukladno odredbi članka 23. stavka 1. OZ-a, ovršnu ispravu, među ostalim, predstavlja i ovršna odluka donesena u upravnom postupku i ovršna nagodba sklopljena u upravnom postupku ako glase na ispunjenje novčane obveze, ako zakonom nije drukčije određeno.

8. Odlukom upravnoga tijela smatra se rješenje i zaključak koji su u upravnom postupku donijeli tijelo državne uprave ili pravna osoba s javnim ovlastima, a upravnom nagodbom smatra se nagodba zaključena u upravnom postupku pred tim tijelom, odnosno pred tom osobom. Odredbom članka 25. stavka 4. OZ-a određeno je da odluka donesena u upravnom postupku je ovršna, ako je postala ovršna po pravilima koja uređuju taj postupak.

9. Odredbom članka 29. stavak 1. OZ-a, propisano je da je ovršna isprava podobna za ovrhu ako su u njoj označeni vjerovnik i dužnik, te predmet, vrsta, opseg i vrijeme dospijeća činidbe. Ovršna isprava u konkretnom slučaju udovoljava uvjetima iz naprijed citiranih zakonskih odredbi.

10. Ovrhovoditelj je uz prijedlog za ovrhu podnio i zemljišnoknjižni izvadak iz kojeg je vidljivo da je predmetna nekretnina upisana kao vlasništvo ovršenika, čime je udovoljio uvjetu za određivanje ovrhe na nekretnini, sukladno odredbi članka 82. stavak 1. OZ-a.

11. Prema odredbi članka 80. OZ-a, ovrha na nekretnini provodi se zabilježbom ovrhe u zemljišnoj knjizi, utvrđenjem vrijednosti nekretnine, prodajom nekretnine i namirenjem ovrhovoditelja iz iznosa dobivenoga prodajom.

12. Ovršenik je u žalbi istaknuo prigovor prava na dom, sadržajno se pozivajući na odredbe članka 34. i članka 35. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“ , broj 56/90., 135/97., 08/98., 113/00., 124/00., 28/01., 41/01., 55/01., 76/10., 85/10. i 05/14. - dalje: Ustav RH) i članka 8. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (''Narodne novine'' - ''Međunarodni ugovori'', broj 18/97., 6/99., 8/99., 14/02. i 1/06. - dalje: Konvencija), jer da ta nekretnina u naravi predstavlja dio obiteljske kuće u kojoj ovršenik živi te da je jedina njegova nekretnina, ovršenik ničim nije dokazao te svoje tvrdnje. Naime, sukladno pravnim stajalištima Europskog suda za ljudska prava izraženim u brojnim predmetima vezano za tumačenje sadržaja prava na dom, svakoj osobi koja istakne prigovor miješanja u njezino pravo na poštovanje doma mora se omogućiti da nezavisni sud ocijeni razmjernost i razumnost takvog zadiranja, odnosno miješanja u pravo na dom, budući da se pokretanjem ovršnog postupka pravu ovrhovoditelja na namirenje tražbine utvrđene ovršnom ispravom i njegovo legitimno očekivanje da svoju tražbinu može namiriti iz imovine ovršenika suprotstavlja pravo ovršenika na dom. Navedena zaštita prava na dom, prema Ustavu RH i Konvenciji daje pravo na pristup domu, korištenje doma i mirno uživanje, no ta prava spadaju i u kategoriju prava koja se mogu ograničiti, a ograničenja djeluju na isti način. Teret dokazivanja da je došlo do miješanja u nečija prava je na osobi koja tvrdi da je došlo do povrede članka 34. stavka 1. Ustava RH i članka 8. Konvencije, odnosno na ovršeniku.

13. Nadalje ovršenik navodi kako je predmetna nekretnina u naravi prirodni nastavak nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica], kuća i dvor u [adresa], koja je u vlasništvu njegove supruge, a što da je vidljivo iz činjenice da se na nekretninu k. č. br. [katastarska čestica] ne može pristupiti ni na koji drugačiji način osim preko k. č. br. [katastarska čestica]. Time da je predmetna ovrha nemoguća, odnosno neprovediva.

14. Međutim, za navesti je ovršeniku da je ovrha određena na nekretnini koja može biti predmet ovrhe sukladno odredbi članka 81. stavak 1. OZ-a, koja nije izuzeta od ovrhe niti je ovrha na njoj ograničena, stoga okolnosti koje isti navodi ne bi činile ovrhu ni nemogućom niti neprovredivom.

15. Kako žalbeni razlozi nisu ostvareni, kao ni oni žalbeni razlozi na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti slijedom odredbe članka 50. stavak 5. OZ-a, na temelju odredbe članka 380. točka 2. ZPP-a u vezi s članka 21. stavak 1. OZ, odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.

Split, 13. prosinca 2024.

SUDAC

Boris Mimica