Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split

Poslovni broj: Gž-3298/2024-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Splitu, po sudcu dr. sc. Ivanu Tironiju, u ostavinskom postupku iza smrti pok. BG, odlučujući o žalbi nasljednica VG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i MG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje zastupane po punomoćnici Zvjezdani Znidarčić Begović, odvjetnici u Zagrebu, protiv rješenja Općinskog suda u Velikoj Gorici, poslovni broj: 13 O-1291/2023-4 od 23. travnja 2024., dana 13. prosinca 2024.

r i j e š i o  j e

Uvažava se žalba nasljednica VG i MG,pa se ukida rješenje Općinskog suda u Velikoj Gorici, poslovni broj: 13 O-1291/2023-4 od 23. travnja 2024., a predmet se vraća prvostupanjskom sudu na ponovan postupak.

Obrazloženje

1. Prvostupanjski je sud dana 23. travnja 2024. donio sada pobijano rješenje koje je u izreci slijedećeg sadržaja: "Odbija se prijedlog nasljednice VG i MG od 12. prosinca 2023. za raspoređivanjem naknadno pronađene imovine kao neosnovan."

2. Odredbom članka 253. stavak 1. Zakona o nasljeđivanju ("Narodne novine" br. 48/03., 163/03., 35/05., 127/13., 33/15. i 14/19., dalje ZN), propisano je kako će se prava stranaka u vezi s nasljeđivanjem (materijalno pravo) prosuđivati po zakonu koji se primjenjivao u času otvaranja nasljedstva, dok je odredbom članka 253. stavak 2. ZN-a, propisano kako će se postupovne odredbe ovog Zakona primjenjivati na sve slučajeve nasljeđivanja u kojima nije do časa primjene ovoga Zakona (3. listopada 2003. godine) doneseno pravomoćno rješenje o nasljeđivanju. U konkretnom slučaju ostaviteljica (CG kako se navodi u rješenju o nasljeđivanju) rođena je **.**.1899., a umrla **.**.1975. Općinski je sud u Velikoj Gorici pod poslovnim brojem O-18/76-3, dana 3. ožujka 1976. donio rješenje o nasljeđivanju iza njezine smrti. Prema podatcima iz predmetnog spisa ova odluka je postala i pravomoćna, što znači da se u predmetnom slučaju primjenjuju postupovne odredbe Zakona o nasljeđivanju („Narodne novine“ br. 52/71., 47/78. i 56/00. dalje DZN).

3. Protiv navedenog prvostupanjskog rješenja žalbu su podnijeli nasljednice VG i MG, iz kako navode, svih žalbenih razloga, dakle zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene materijalnog prava, koji su žalbeni razlozi predviđeni odredbama članka 353. stavak 1. točke 1. 2. i 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ br. 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07. - Odluka USRH, 84/08., 96/08. - Odluka USRH, 123/08., 57/11., 148/11. - pročišćeni tekst, 25/13., 89/14. - Odluka USRH, 70/19., 80/22. i 114/22. i 155/23. dalje ZPP), a u svezi sa odredbom članka 381. ZPP-a, koji se zakon primjenjuje na temelju odredbe članka 173. DZN-a (koja odredba sadržajno odgovara odredbi članka 175. stavak 2. ZN-a). Žaliteljice predlažu da drugostupanjski sud usvoji žalbu, ukine pobijano rješenje te u ponovnom postupku donese zakonito rješenje.

4. Žalba nasljednica VG i MG je osnovana.

5. Nasljednice VG i MG predložile su donošenje rješenja o rasporedu naknadno pronađene imovine njihove pravne prednice, ostaviteljice AG u odnosu na koju je Općinski sud u Velikoj Gorici, dana 3. ožujka 1976., pod poslovnim brojem: O-18/76-3 donio rješenje o nasljeđivanju. Nasljednice su navele kako naknadno pronađenu imovinu predstavljaju 3 grobna mjesta na gradskom groblju u Velikoj Gorici s oznakom VI-91-3.

6. Prvostupanjski je sud u sada pobijanom rješenju odbio ovaj prijedlog kao neosnovan. U obrazloženju ove odluke prvostupanjski je sud naveo kako sporna 3 grobna mjesta ne glase na ime ostaviteljice BG već da jedno grobno mjesto glasi na ime ĐG, a 2 predmetna grobna mjesta kako glase na ime sada pok. GG. Stoga da je prijedlog za donošenje dopunskog rješenja o nasljeđivanju trebalo odbiti kao neosnovan.

7. Žaliteljice u žalbi u bitnome navode kako su u trenutku smrti ostaviteljice sva 3 predmetna grobna mjesta glasila na ime ostaviteljice, pa su se u dokazne svrhe pozvale na isprave koje su tijekom postupka dostavile u spis.

8. Nakon razmatranja žalbe nasljednica VG i MG za reći je slojedeće. Odredbom članka 232. stavak 1. DZN-a propisano je da ako se nakon pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju pronađe imovina za koju se u vrijeme donošenja rješenja nije znalo da pripada ostavini, sud neće ponovno raspravljati ostavinu, već će ovu imovinu novim rješenjem rasporediti na temelju prije donesenog rješenja o nasljeđivanju. Dakle, naknadno pronađena imovina predstavlja imovinu koja je u trenutku ostaviteljeve smrti predstavljala njegovu ostavinu, ovo bez obzira da li se za tu imovinu saznalo tek nakon pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju ili se za nju znalo i ranije. Bitno je da nije u rješenju o nasljeđivanju navedena kao dio ostavine odnosno nasljedstva. Odredbom članka 3. Zakona o grobljima ("Narodne novine" br. 19/98., 50/12. i 89/17., dalje ZOG) propisano je kako nakon smrti korisnika grobnog mjesta korištenje grobnog mjesta stječu njegovi nasljednici. Odredbom članka 16. stavak 1. ZOG-a pored ostalog je propisano kako uprava groblja vodi grobne očevidnike koji sadrže podatke i o korisnicima grobova i grobnica. Korištenje grobnog mjesta jeste imovinsko pravo koje nakon smrti korisnika groba nasljeđivanjem stječu njegovi nasljednici. Sva imovina koja je bila ostaviteljeva, po sili zakona, u trenutku njegove smrti prelazi na njegove nasljednike.

9. Za ocjenu što predstavlja ostavinu (pa i pravo na korištenje grobnog ili grobnih mjesta) nije odlučno je li to pravo sada upisano na pok. ostaviteljicu u grobnom očevidniku iz članka 16. stavak 1. ZOG-a. Stoga, ako među nasljednicima nema spora o tome je li ostavinu tj. naknadno pronađenu imovinu ostaviteljice predstavlja pravo korištenja predmetna 3 grobna mjesta, tada nema zapreke da se takvo pravo utvrdi ostavinom odnosno naknadno pronađenom imovinom, ovo neovisno o tome vodi li se to pravo korištenja u grobnom očevidniku na ime ostaviteljice. Naravno, takvo ostavinsko rješenje, odnosno rješenje o naknadno pronađenoj imovini nema pravni učinak prema trećem, možebitnom stvarnom nositelju prava korištenja grobnog mjesta, odnosno prema onima koji nisu sudjelovali u ostavinskom postupku.

10. Slijedom navedenog za zaključiti je kako je u konkretnom slučaju pravno relevantno postoji li između nasljednika pok. ostaviteljice suglasnost da predmetno pravo korištenja grobnog mjesta predstavlja ostavinu, odnosno naknadno pronađenu imovinu pok. ostavitelja, a ne tko je upisan kao nositelj prava korištenja grobnog mjesta u odgovarajućem grobnom očevidniku.

11. Dakle, u konkretnom slučaju, zbog pogrešnog pravnog pristupa prvostupanjski je sud propustio utvrditi je li pravo korištenja predmetna 3 grobna mjesta u trenutku smrti pok. ostaviteljice predstavljaju njezinu ostavinu, koja nije obuhvaćena rješenjem o nasljeđivanju od 3. ožujka 1976. Na ovaj način ostvaren je žalbeni razlog nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja predviđen odredbom članka 353. stavak 1. točka 2. ZPP-a, u svezi sa odredbom članka 381. ZPP-a, a sve u svezi sa odredbom članka 173. DZN-a.

12. Slijedom navedenog, a na temelju odredbe članka 380. točka 3. ZPP-a, a u svezi sa odredbom članka 173. DZN -a trebalo je pobijano rješenje ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak. U ponovnom će postupku, prvostupanjski sud vodeći računa o primjedbama iz ovog ukidnog rješenja još jednom pažljivo proučiti činjeničnu građu, pravilno primijeniti relevantne propise te donijeti novu odluku.

13. Na kraju je svrnuti pozornost prvostupanjskom sudu slijedeće. U predmetnom ostavinskom spisu (str.1. spisa) nalazi se smrtovnica koju je izdala Općina Velika Gorica broj: 02/1-4/226 1975, u kojoj je navedeno ime umrle osobe kao "BG" r. B (V), rođena **.**.1899., a umrla **.**.1975. U predmetnom rješenju o nasljeđivanju kao ostaviteljica se navodi CG, (V) rođena **.**.1899., a umrla **.**.1975. Iako nema dvojbe da su navedena BG i CG jedna te ista osoba, prvostupanjski će sud prilikom donošenje nove odluke voditi računa o okolnosti pisanja osobnog imena ostaviteljice jednom kao BG (smrtovnica), a drugi put kao CG (rješenje o nasljeđivanju), u smislu da raspravi pravo tj. pravilno ime pok. ostaviteljice.

U Splitu, 13. prosinca 2024.

Sudac:

Dr. sc. Ivan Tironi