Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž R-918/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sutkinji Vlatki Fresl Tomašević, sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja ŠĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Mirku Kovaču, odvjetniku iz Zagreba, Palmotićeva 50, protiv tuženika Republika Hrvatska, Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, OIB: 52634238587, zastupanog po Općinskom građanskom državnom odvjetništvu u Zagrebu, radi isplate, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj Pr-4856/2018-29 od 31. srpnja 2024., dana 12. prosinca 2024.

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba tužitelja kao neosnovana i potvrđuje se presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj Pr-4856/2018-29 od 31. srpnja 2024. u dijelu pod točkom I. izreke.

r i j e š i o  j e

I Ukida se rješenje o troškovima postupka sadržano pod točkom II. izreke presude Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj Pr-4856/2018-29 od 31. srpnja 2024. i u tom se dijelu predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovni postupak.

II Ostavlja se da se o troškovima nastalim u žalbenoj fazi postupka odluči konačnom odlukom.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom odbijen je kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja kojim od tuženice zahtjeva isplatu iznosa od 719,03 eura sa zakonskim zateznim kamatama tekućim na svaki pojedini iznos pobliže određeno u točki I. izreke i kojim zahtjeva naknadu troškova parničnog postupka sa zateznom kamatom od donošenja prvostupanjske presude do isplate (točka I. izreke), te je naloženo tužitelju naknaditi tuženici troškove parničnog postupka u iznosu od 1.200,00 eura (točka II. izreke).

2. Protiv navedene presude tužitelj je podnio žalbu zbog žalbenih razloga predviđenih odredbom čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 i 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 u daljnjem tekstu: ZPP), s prijedlogom da sud drugog stupnja pobijanu presudu preinači u smislu žalbenih navoda, podredno ukine i vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje. Traži troškove žalbenog postupka.

3. Žalba tužitelja je djelomično osnovana.

4. Predmet spora je zahtjev tužitelja za isplatu neisplaćene razlike plaće po osnovi prekovremenih sati odrađenih u razdoblju od lipnja 2013. do siječnja 2018.

5. Prema odredbi čl. 467. st. 1. ZPP-a presuda ili rješenje, kojim se završava spor u postupku u sporovima male vrijednosti, može se pobijati samo zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 1., 2., 4., 5., 6., 8., 9., 10. i 11. ZPP-a i zbog pogrešne primjene materijalnog prava, radi čega žalbeni navodi, kojima se sadržajno upire na žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, nisu posebno razmatrani.

5.1. Drugostupanjski sud ispituje prvostupanjsku presudu u granicama razloga navedenih u žalbi pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP i na pravilnu primjenu materijalnog prava. Prvostupanjska presuda ne sadrži navedene bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje temeljem čl. 365. st. 2. ZPP pazi po službenoj dužnosti.

6. Prema odredbama važećih Kolektivnih ugovora za državne službenike i namještenike (NN 93/08, 89/12, 104/13 i 112/17), plaću službenika i namještenika čini osnovna plaća i dodatci na osnovu plaću. Osnovna plaća je umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je raspoređen službenik ili namještenik i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža. Dodaci na osnovnu plaću su dodaci za uspješnost na radu, dodaci za poslove s posebnim uvjetima rada i druga uvećanja plaće. Osnovna plaća službenika (čl. 44. KU 93/2008) KU 89/2012 i KU 104/2013 i identično je propisano čl. 38. KU 112/2017) uvećava se za rad noću 40%, za rad subotom 25%, za rad nedjeljom 35%, za rad na blagdane, neradne dane i na uskrs 150%, za prekovremeni rad 50%, za rad u drugoj smjeni 10%, za rad u turnusu 5%. Navedeni dodaci međusobno se ne isključuju, osim dodataka za rad u turnusu i za rad u drugoj smjeni. Državnim službenicima i namještenicima koji rade na poslovima s posebnim uvjetima rada uvećanje plaće za prekovremeni rad i druga uvećanja plaće obračunavaju se za svaki sat rada na osnovnu plaću uvećanu za dodatak za posebne uvjete rada i za zvanje. Radom u smjenama (smjenski rad) smatra se svakodnevni rad službenika i namještenika prema utvrđenom radnom vremenu poslodavca koji službenik i namještenik obavlja tijekom tjedna ili mjeseca u prijepodnevnom (I. smjena), poslijepodnevnom (II. smjena) ili noćnom (III. smjena) dijela dana. Rad u I. smjeni je od 06:00 do 14:00 sati, rad u II. smjeni je od 14:00 do 22:00 sata, te u III. smjeni od 22:00 do 06:00 sati. Radom u turnusu smatra se rad službenika i namještenika prema utvrđenom radnom vremenu poslodavca koji službenik i namještenik obavlja naizmjenično tijekom tjedna ili mjeseca u smjenama po 12 sati dnevno u ciklusima 12-24-12-48. Prekovremenim radom kad je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama (2 prve-2 druge- 2 treće-2 dana slobodna) ili u turnusu, smatra se svaki sat rada duži od redovne smjene ili turnusa, te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Prekovremeni rad ostvaren radom dužim od dnevnog radnog vremena ili redovne smjene i prekovremeni rad ostvaren radom dužim od mjesečnog ili tjednog fonda radnih sati međusobno se ne isključuju. Redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje službenici i namještenici trebaju raditi u tekućem mjesecu, a dobije se na način da se broj radnih dana u tekućem mjesecu pomnoži s 8 sati. Umjesto uvećanja osnovne plaće po osnovi prekovremenog rada, službenik ili namještenik može koristiti 1 ili više slobodnih radnih dana prema ostvarenim satima prekovremenog rada u omjeru 1:1,5 (1 sat prekovremenog rada=1 sat i 30 minuta redovnog sata rada) te mu se u tom slučaju izdaje rješenje u kojem se navodi broj i vrijeme korištenja slobodnih dana, kao i vrijeme kad je taj prekovremeni rad ostvaren. Zajednička komisija za tumačenje odredbi i praćenje Kolektivnog ugovora za službenike i namještenike (dalje: Zajednička komisija), utvrdila je u svojim tumačenjima broj 7/44 od 29.04.2013., 8/44 od 13.06.2013., 19/44 od 20.12.2013., 24/44 od 22.01.2014., 27/44 od 20.05.2014., 2/35 od 23.05.2018., 16/44 od 16.12.2013., 21/44 od 22.01.2014., 25/44 od 04.04.2014., 32/44 od 31.10.2014. , 35/44 od 21.11.2014., da je poslodavac dužan organizirati rad na način da djelatnik odradi najmanje puni mjesečni fond radnih sati. Ako djelatnik odradi manje sati od mjesečnog fonda sati, poslodavac je dužan isplatiti djelatniku punu plaću koja se u takvim slučajevima treba evidentirati i obračunati kao ''nadopuna satnice''. Prekovremeni sati rada djelatnika koji radi u turnusu, dobije se na način da se od njegovih ukupno odrađenih sati rada u mjesecu odbije redovni mjesečni fond radnih sati. Redovni mjesečni fond radnih sati dobije se na način da se broj radnih dana u mjesecu pomnoži s 8 sati. Dakle, u taj fond ne ulaze blagdani i neradni dani određeni zakonom. Prekovremeni rad se djelatniku, koji radi u turnusu, obračunava mjesečno, neovisno o tome je li djelatnik radio na blagdan ili neradni dan određen zakonom, ili nije. Djelatniku koji radi u turnusu, ne plaća se posebno naknada plaće za blagdan ili neradni dan određen zakonom, ako ne radi na taj dan. Ako na taj dan radi, plaća mu se uvećava za rad blagdanom, odnosno neradnim danom određenim zakonom, a prekovremeni rad obračunava mu se po isteku mjeseca kao rad koji prelazi redovni mjesečni fond radnih sati. Sati za koje se djelatniku isplaćuje naknada plaće zbog bolovanja, plaćenog dopusta ili godišnjeg odmora, prilikom obračuna prekovremenog rada ulaze u ukupno odrađene sate kao sati koje bi djelatnik odradio da nije bio opravdano odsutan s posla. Prekovremeni rad koji se koristi kao slobodni dani (sati) je jedna vrsta preraspodjele rada o kojoj odlučuje djelatnik u dogovoru s poslodavcem. Službeniku koji bez svoje krivnje ne ostvari redovni mjesečni fond radnih sati, u određenom mjesecu, ne može se ''manjak sati'' prenositi u slijedeći kalendarski mjesec.

7. U čl. 94. Zakona o radu/14 propisano je da radnik ima pravo na povećanu plaću za otežane uvjete rada, prekovremeni i noćni rad, te za rad nedjeljom, blagdanom ili nekim drugim danom za koji je zakonom određeno da se ne radi.

8. Prema odredbama čl. 44. st. 10. i 12. Kolektivnih ugovora za državne službenike i namještenike (NN 93/04, 89/12 i 104/13), važeće za utuženo razdoblje, rad službenika i namještenika, kada je organiziran u smjenama (2 prve -2 druge -2 treće - 2 slobodna dana) ili u turnusu, prekovremenim radom smatra se svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje službenici i namještenici trebaju raditi u tekućem mjesecu, a dobije se na način da se broj radnih dana u tekućem mjesecu pomnoži s 8 sati. Odredbama navedenih KU utvrđeno je da plaću službenika i namještenika čini osnovna plaća i dodaci na osnovnu plaću. Osnovna plaća je umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je raspoređen službenik ili namještenik i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5 % za svaku navršenu godinu radnog staža. Dodaci na osnovnu plaću su dodaci za uspješnost na radu, dodaci za poslove s posebnim uvjetima rada i druga uvećanja plaće. Osnovna plaća uvećava se za prekovremeni rad 50 %.

9. Zajednička komisija za tumačenje odredaba i praćenje primjene Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike, je na svojoj sjednici održanoj 16.05.2012. dala tumačenje čl. 44. st. 10. i 12. Kolektivnog ugovora vezano za prekovremeni rad djelatnika koji rade u turnusu, pa je navedeno da se prekovremeni sati rada djelatnika koji rade u turnusu dobiju na način da se od radnikovih ukupno odrađenih sati rada u mjesecu odbije redovni mjesečni fond radnih sati. Redovni mjesečni fond radnih sati dobije se na način da se broj radnih dana u mjesecu pomnoži s 8 sati. Dakle, u taj fond ne ulaze blagdani i neradni dani određeni zakonom. Prekovremeni rad se djelatniku koji radi u turnusu obračunava mjesečno neovisno o tome je li djelatnik radio na blagdan ili neradni dan određen zakonom ili nije. Djelatniku koji radi u turnusu ne plaća se posebno naknada plaće za blagdan ili neradni dan određen zakonom ako ne radi taj dan. Ako na taj dan radi plaća mu se uvećava za rad blagdanom, odnosno neradnim danom određenim zakonom, a prekovremeni rad obračunava mu se po isteku mjeseca kao rad koji prelazi redovan mjesečni fond radnih sati.

10. Dakle, poslodavac je dužan organizirati rad na način da djelatnik odradi najmanje puni mjesečni fond radnih sati. Ako djelatnik odradi manje sati od mjesečnog fonda sati, poslodavac je dužan isplatiti djelatniku punu plaću koja se u takvim uvjetima mora evidentirati i računati kao "nadopuna satnice" prekovremeni rad radnika koji radi u turnusu dobije se na način da se od njegovih ukupno odrađenih sati rada odbije njegov mjesečni fonda radnih sati. Redovni mjesečni fond radnih sati dobije se na način da se broj radnih dana u mjesecu pomnoži s osam sati. U taj dan ne ulaze blagdani prekovremeni odrađeni zakonom. Prekovremeni rad se djelatniku koji radni u turnusu obračunava u mjesečno, neovisno o tome je li djelatnik radio na blagdan ili neradni dan određen zakonom, ili nije. Djelatniku koji radi u turnusu, ne plaća se posebna naknada plaće za blagdan ili neradni dan određen zakonom, ako ne radi na taj dan. Ako na taj dan radi, plaća mu se uvećava za rad blagdanom, odnosno neradnim danom određenim zakonom, a prekovremeni rad obračunava mu se po isteku mjeseca kao rad koji prelazi redovni mjesečni fond radnih sati. Sati za koje se djelatniku isplaćuje naknada plaće zbog bolovanja, plaćenog dopusta ili godišnjeg odmora, prilikom obračuna prekovremenog rada ulaze u ukupno odrađene sate, kao sati koje bi djelatnik odradio da nije bio opravdano odsutan s posla. Prekovremeni rad koji se koristi kao slobodni dan (sati) je jedna vrsta preraspodjele rada o kojoj odlučuje djelatnik u dogovoru s poslodavcem.

11. Stranke su suglasno predložila provođenje financijskog vještačenja, koje je provedeno po UĐ Centar za vještačenja d.o.o. te je u dopunskom nalazu i mišljenju od 13. srpnja 2023. vještak utvrdio s pregledom iznesenim u Tabeli 1., kada se daje izračun potraživanja po osnovi neobračunatog i neisplaćenog prekovremenog rada umanjenog za sve isplaćene prekovremene sate u promatranom razdoblju prema podacima iz obračunskih lista, te uzimajući u obzir Zamolbe za korištenje slobodnih dana, te stavku "slobodni dani (neplaćeni prekovremeni rad)" koja se odnosi na korištenje slobodnog dana za prekovremene sate nastale u prethodnom razdoblju pod pretpostavkom da su se isti odnosili na utuženo razdoblje, iz čega bi onda proizlazilo da ne bi bilo potraživanja po osnovi prekovremenog rada (kako je to pobliže navedeno u već citiranoj Tabeli 1. na str. 439-441 spisa), kao što je valjalo prihvatiti i stajalište da se neisplaćeni prekovremeni sati odrađeni u određenom mjesecu mogu prenositi u naredne mjesece.

12. S obzirom na navedeno stav je ovog suda kako je prvostupanjski sud na pravilno utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenio materijalno pravo, odnosno nedvojbeno je utvrđeno da ne postoji obveza tužene prema tužitelju na ime neplaćenih prekovremenih sati, te je sukladno čl. 368. st.1. ZPP valjalo odlučiti kao u izreci ove drugostupanjske presude.

13. Odluku o troškovima priznatim tuženici ovaj je sud ukinuo jer je sud, s obzirom da se radi o zahtjevu koji je usmjeren protiv Republike Hrvatske kao tuženice, kod donošenja odluke trebao ispitati osnovanost zahtjeva tuženice za naknadu troškova postupka u smislu shvaćanja Europskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Republike Hrvatske na koja se ukazuje navodima žalbe, što je sud propustio učiniti. Pri tome ovaj sud nije u tom smislu sam ispitivao pravilnost primjene prava jer smatra da je potrebno omogućiti nezadovoljnoj strani da protiv nove odluke, u kojoj će biti razmotreno i navedeno, podnese žalbu.

13.1. Slijedom navedenog odlučeno je kao u točki I. izreke ovog drugostupanjskog rješenja na temelju čl. 380. t. 3. ZPP.

14. Odluka o zahtjevu žalitelja za naknadu troškova nastalih u žalbenoj fazi postupka temelji se na čl. 166. st. 4. ZPP.

U Zagrebu 12. prosinca 2024.

Sutkinja:

Vlatka Fresl Tomašević