REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U ZAGREBU

Avenija Dubrovnik 6, Zagreb

Poslovni broj: Us I-1143/2020-28

U I M E R E P U B L I K E H R V AT S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Zagrebu, po sutkinji Vanji Crnković te zapisničarki Jasminki Janković, u upravnom sporu tužitelja Guštek d.o.o., OIB: 38940896819, Sveti Ivan Zelina, kojeg zastupa opunomoćenik Ivan Rački, odvjetnik u Zagrebu, Vlaška 50A, protiv tuženog Ministarstva financija Republike Hrvatske, OIB: 18683136487, Samostalnog sektora za drugostupanjski upravni postupak, Zagreb, Koturaška 43, radi poreznog nadzora, 12. prosinca 2024.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev u dijelu u kojem se predlaže poništiti rješenje Ministarstva financija Republike Hrvatske, Samostalnog sektora za drugostupanjski upravni postupak KLASA: UP/II-471-02/17-01/415, URBROJ: 513-04-20-2 od 24. veljače 2020. kojim je odbijena žalba tužitelja:

- protiv točke I. izreke poreznog rješenja Ministarstva financija Republike Hrvatske, Porezne uprave, Područnog ureda Zagrebačke županije KLASA: UP/I-471-02/17- 01/29, URBROJ: 513-07-22-17-2 od 28. kolovoza 2017.

- protiv točke II. izreke poreznog rješenja Ministarstva financija Republike Hrvatske, Porezne uprave, Područnog ureda Zagrebačke županije KLASA: UP/I-471-02/17- 01/29, URBROJ: 513-07-22-17-2 od 28. kolovoza 2017. u dijelu točke 1. u kojem je porezna osnovica za porez na dohodak od kapitala utvrđena do iznosa od 1.298.921,30 kn, u točki 2., i dijelu točke 3. kojim je porezna obveza utvrđena do iznosa od 519.568,52 kn, u dijelu točke 5. kojim je porezna osnovica za prirez porezu na dohodak od kapitala utvrđena do iznosa od 519.568,52 kn, u točki 6. te u dijelu točke 7. kojim je porezna obveza utvrđena do iznosa od 62.348,22 kn.

- protiv točke III. izreke poreznog rješenja Ministarstva financija Republike Hrvatske, Porezne uprave, Područnog ureda Zagrebačke županije KLASA: UP/I-471-02/17- 01/29, URBROJ: 513-07-22-17-2 od 28. kolovoza 2017. u točki 1., u točki 2., u točki 3., u dijelu točke 4. kojim je utvrđeno da uplati porez na dohodak od kapital do iznosa od 519.568,52 kn i prirez porezu na dohodak od kapitala do iznosa od 62.348,22 kn, u dijelu točke 6. kojim je utvrđeno da obračuna i plati daljnje kamate na osnovicu za porez na dohodak od kapitala utvrđenu do iznosa od 519.568,52 kn odnosno na osnovicu za prirez porezu na dohodak od kapitala utvrđena do iznosa od 62.348,22 kn.

- protiv točaka IV., V. i VI. izreke poreznog rješenja Ministarstva financija Republike Hrvatske, Porezne uprave, Područnog ureda Zagrebačke županije KLASA: UP/I-471- 02/17-01/29, URBROJ: 513-07-22-17-2 od 28. kolovoza 2017.

II. Poništava se rješenje Ministarstva financija Republike Hrvatske, Samostalnog sektora za drugostupanjski upravni postupak KLASA: UP/II-471-02/17- 01/415, URBROJ: 513-04-20-2 od 24. veljače 2020. kojim je odbijena žalba tužitelja:

- protiv točke II. izreke poreznog rješenja Ministarstva financija Republike Hrvatske, Porezne uprave, Područnog ureda Zagrebačke županije KLASA: UP/I-471-02/17- 01/29, URBROJ: 513-07-22-17-2 od 28. kolovoza 2017. u dijelu točke 1. u kojem je porezna osnovica za porez na dohodak od kapitala utvrđena preko iznosa od 1.298.921,30 kn, u dijelu točke 3. u kojem je porezna obveza utvrđena preko iznosa od 519.568,52 kn, u točki 4., u dijelu točke 5. u kojem je porezna osnovica za prirez porezu na dohodak od kapitala utvrđena preko iznosa od 519.568,52 kn, u dijelu točke 7. u kojem je porezna obveza utvrđena preko iznosa od 62.348,22 kn te u točki 8.

- protiv točke III. izreke poreznog rješenja Ministarstva financija Republike Hrvatske, Porezne uprave, Područnog ureda Zagrebačke županije KLASA: UP/I-471-02/17- 01/29, URBROJ: 513-07-22-17-2 od 28. kolovoza 2017. u dijelu točke 4. kojim je utvrđeno da uplati porez na dohodak od kapitala preko iznosa od 519.568,52 kn i prirez porezu na dohodak od kapitala preko iznosa od 62.348,22 kn, u točki 5., u dijelu točke 6. kojim je utvrđeno da obračuna i plati daljnje kamate na osnovicu za porez na dohodak od kapitala utvrđenu preko iznosa od 519.568,52 kn odnosno na osnovicu za prirez porezu na dohodak od kapitala utvrđenu preko iznosa od 62.348,22 kn, s time da se predmet vraća na ponovni postupak u dijelu u kojem je potrebno izračunati visinu kamata zbog nepravodobno plaćenog poreza obračunanog do 12. lipnja 2017. te zbog nepravodobno plaćenog prireza do 12. lipnja 2017.

III. Svaka strana snosi svoje troškove.

Obrazloženje

1. Rješenjem Ministarstva financija Republike Hrvatske, Samostalnog sektora za drugostupanjski upravni postupak KLASA: UP/II-471-02/17-01/415, URBROJ: 513- 04-20-2 od 24. veljače 2020. odbijena je žalba tužitelja protiv poreznog rješenja Ministarstva financija Republike Hrvatske, Porezne uprave, Područnog ureda Zagrebačke županije KLASA: UP/I-471-02/17-01/29, URBROJ: 513-07-22-17-2 od 28. kolovoza 2017. kojim mu je utvrđen manje obračunani porez na dobit za obračunsko razdoblje od 1. siječnja 2014. do 31. prosinca 2014. i to:

1. porezna osnovica u iznosu od 878.815,78 kn

2. porezna stopa od 20%

3. porezna obveza u iznosu od 175.820,38 kn

4. kamata zbog nepravodobno plaćenoga poreza obračunana do dana sastavljanja zapisnika tj. do 12. lipnja 2017. u iznosu od 31.350,53 kn (točka I. izreke). Nadalje, tim poreznim rješenjem je tužitelju utvrđen manje obračunani porez na dohodak od kapitala i prirez porezu na dohodak od kapitala za 2014. i to: 1. porezna osnovica za porez na dohodak od kapitala u iznosu od 1.335.153,04 kn

2. porezna stopa od 40%

3. porezna obveza u iznosu od 534.061,14 kn

4. kamata zbog nepravodobno plaćenoga poreza obračunana do dana sastavljanja zapisnika tj. do 12. lipnja 2017. u iznosu od 116.298,26 kn

5. porezna osnovica za prirez porezu na dohodak od kapitala u iznosu od 534.061,14 kn

6. porezna stopa od 12%

7. porezna obveza u iznosu od 64.087,34 kn

8. kamata zbog nepravodobno plaćenoga prireza obračunana do dana sastavljanja zapisnika tj. do 12. lipnja 2017. u iznosu od 13.955,79 kn.

2. Tužitelj u tužbi u bitnome navodi da je kod rješavanja žalbe drugostupanjsko tijelo u cijelosti prihvatilo navode prvostupanjskog tijela ne provjeravajući navode koje je on naveo u svojoj žalbi, i to kod utvrđivanja poreza na dohodak od kapitala. Ukazuje na netočno utvrđen iznos podignute gotovine na stranici 13. prvostupanjskog rješenja u tabeli 3. gdje je naveden iznos podignute od 475.00,00 kn, a trebalo je stajati 455.200,00 kn budući da je izvadak broj: 145, dva puta zbrojen, te je netočno utvrđen iznos izuzete imovine, odnosno porezna osnovica poreza na dohodak od kapitala, te porez i prirez na dohodak od kapitala, koji je obračunat na stranici 25. pobijanog rješenja nezakonito uvećan za 14.492,67 kn. Dodaje da je netočno utvrđena osoba koja je obavila izuzimanje imovine jer je na strani 24. pobijanog rješenja navedeno da je isto obavljeno od strane IA, iako je gotovinu podizala ŽA odnosno izvršila navodne skrivene isplate dobiti, a o čemu je prvostupanjskom i drugostupanjskom tijelu predočena vjerodostojna dokumentacija koju ista tijela nisu uvažila. Također ukazuje na navod na stranici 27. pobijanog rješenja da porezni obveznik nije vodio blagajničko poslovanje te da prvostupanjsko nije predočilo nijedan dokaz da je izuzimanje gotovine obavljeno od strane IA. Iznosi da je kod rješavanja žalbe drugostupanjsko tijelo u cijelosti prihvatilo navode prvostupanjskog tijela ne provjeravajući navode koje je on naveo u svojoj žalbi, i to kod utvrđivanja obveze poreza na dobit za razdoblje od 1. siječnja 2014. do 31. prosinca 2014. i to da je netočno utvrđena obveza poreza na dobit u iznosu od 147.833,66 kn koja se odnosi na sumnjiva i sporna potraživanja od tvrtke INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. u iznosu od 234.022,64 kn i u iznosu od 505.145,66 kn, jer su za ista potraživanja izdani računi, a ista su utužena nadležnim sudovima. Navodi da je dokumentacija o sudskim presudama predočena prvostupanjskom i drugostupanjskom tijelu te da je iz iste razvidno da su ista potraživanja iz razdoblja od 1. siječnja 2000. do 31. prosinca 2003. te su bila u apsolutnoj zastari sukladno Općem poreznom zakonu i Zakonu o obveznim odnosima. Nastavlja da je ukazao drugostupanjskom tijelu da se prvostupanjsko tijelo kod obavljanja poreznog nadzora nije pridržavalo sljedećih odredbi Općeg poreznog zakona i to članka 6. stavka 2., članka 9., članka 88. i članka 121. stavka 2. Smatra da je stoga razvidno da drugostupanjsko porezno tijelo nije postupilo po članku 189. Općeg poreznog zakona i po članku 115. Zakona o općem upravnom postupku. Predlaže poništiti rješenje tuženika, jer smatra da u poreznom nadzoru nisu potpuno utvrđene sve pravno relevantne činjenice, a iz utvrđenih je izveden pogrešan zaključak o činjeničnom stanju, tako da u spisu predmeta ima proturječnosti o činjeničnom stanju.

3. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi da nakon što je razmotrio tužbu smatra da ona nije osnovana iz razloga navedenih u obrazloženju osporavanog rješenja. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev.

4. Tijekom spora izvršen je uvid u spis te u spis tuženika. Nadalje, izvedeno je financijsko vještačenje po Darku Prpiću iz Darfin d.o.o., Zagreb, stalnom sudskom vještaku za ekonomiju, financije i računovodstvo te su održana dva ročišta, a na jednom je saslušan stalni sudski vještak Darko Prpić.

5. Tužbeni zahtjev je djelomično osnovan.

6. Nesporno je da su tužitelju prvostupanjskim poreznim rješenjem, među ostalim, utvrđen manje obračunani porez na dobit za obračunsko razdoblje od 1. siječnja 2014. do 31. prosinca 2014. u iznosu od 175.820,38 kn te manje obračunani porez na dohodak od kapitala za 2014. u iznosu od 534.061,14 kn i prirez porezu na dohodak od kapitala za 2014. u iznosu od 64.087,34 kn.

7. Sporno je, je li to pravilno utvrđeno.

8. Iz zapisnika Ministarstva financija Republike Hrvatske, Porezne uprave, Područnog ureda Središnja Hrvatska KLASA: UP/I-471-02/17-01/123, URBROJ: 513- 07-25-01-17-5 od 12. lipnja 2017. utvrđeno je da je obavljenim poreznim nadzorom kod tužitelja, među ostalim, utvrđeno da je tijekom 2014. sa transakcijskog računa poreznog obveznika podignuta gotovina za materijalne troškove odnosno putem kartice (na bankomatu) bez navedene namjene podizanja gotovine u sveukupnom iznosu od 861.700,00 kn. Dodano je da porezni obveznik u 2014. nije imao ustrojeno blagajničko poslovanje u kojemu bi bio iskazan promet gotovim novcem odnosno novčanicama ili kovanicama, a bio ga je obvezan ustrojiti jer je podizao gotovinu sa transakcijskog računa te je obavljao plaćanja gotovinom. Izneseno je da u poslovnim knjigama poreznog obveznika nije iskazano blagajničko poslovanje tj. nije vođena knjiga blagajne odnosno podizanje gotovine sa transakcijskog računa nije iskazano u blagajni kao primitak putem blagajničke uplatnice, a niti su uspostavljene blagajničke isplatnice za izdatke odnosno isplate iz blagajne, kao što nisu niti sastavljeni blagajnički izvještaji (dnevnici) koji bi bili zbirne ili izvedene isprave koje bi služile kao temeljnice za knjiženje poslovnih događaja iz blagajničkog poslovanja u financijskom računovodstvu poreznog obveznika. Nastavljeno je da u poslovnim knjigama nije iskazan konto blagajne, a niti su nadzoru dostavljene popisne liste za blagajnu na dan 31. prosinca 2014. Navedeno je da je prema nadzoru dostavljenim primljenim odnosno ulaznim računima gotovinom plaćeno ukupno 530 računa u sveukupnom iznosu od 124.695,44 kn. Dodano je da kako je tijekom 2014. sa transakcijskog računa poreznog obveznika podignuta gotovina za materijalne troškove odnosno putem kartice (na bankomatu) bez navedene namjene podizanja gotovine u sveukupnom iznosu od 861.700,00 kn, a kako su tijekom 2014. ulazni računi koji su plaćeni gotovinom iznosili ukupno 124.695,44 kn, to proizlazi da je više podignuta gotovina u iznosu od 737.004,56 kn. Zaključeno je kako je tijekom 2014. sa transakcijskog računa poreznog obveznika podignuta gotovina za materijalne troškove odnosno putem kartice (na bankomatu) bez navedene namjene podizanja gotovine u sveukupnom iznosu od 861.700,00 kn, a kako su tijekom 2014. ulazni računi koji su plaćeni gotovinom iznosili ukupno 124.695,44 kn, to proizlazi da je više podignuta gotovina u iznosu od 737.004,56 kn. Opisano je da kako je tijekom 2014. sa transakcijskog računa poreznog obveznika podignuta gotovina za materijalne troškove odnosno putem kartice (na bankomatu) bez navedene namjene podizanja gotovine u sveukupnom iznosu od 861.700,00 kn, a kako su tijekom 2014. ulazni računi koji su plaćeni gotovinom iznosili ukupno 124.695,44kn, to proizlazi da je više podignuta gotovina u iznosu od 737.004,56 kn, a za koju porezni obveznik ne posjeduje vjerodostojnu dokumentaciju iz koje bi se vidjelo gdje je ista utrošena, pa da podizanje financijske imovine odnosno novca (gotovine) u većem iznosu od 737.004,56 kn predstavlja izuzimanje imovine od strane IA, direktora i jednog člana društva za privatne potrebe (skrivene isplate dobiti). Zaključeno je da izuzimanje imovine u ukupnom iznosu od 737.004,56 kn, a koje je obavljeno od strane IA, jedinog člana društva, predstavlja, sukladno članku 30. stavcima 1. i 2. Zakona o porezu na dohodak ("Narodne novine" broj: 177/04., 73/08., 80/10., 114/11., 22/12., 144/12., 43/13., 120/13., 125/13., 148/13. i 83/14.) dohodak od kapitala odnosno izuzimanje imovine od strane člana trgovačkog društva za osobne potrebe, a na koje je porezni obveznik trebao obračunati, obustaviti i uplatiti predujam poreza na dohodak od kapitala iz članka 30. stavka 2. Zakona o porezu na dohodak, kao porez po odbitku, po stopi od 40% bez priznavanja osobnog odbitka tj. na način propisan člankom 51. stavkom 1. Zakona o proezu na dohodak odnosno člankom 73. stavkom 1. Pravilnika o porezu na dohodak ("Narodne novine" broj: 95/05., 96/06., 68/07., 146/08., 2/09., 9/09., 146/09., 123/10., 137/11., 61/12., 79/13. i 160/13.). Nastavljeno je da kako je nadzorom utvrđeno da porezni obveznik na izuzimanje od imovine od strane člana trgovačkog društva za svoje osobne potrebe u ukupnom iznosu od 737.004,56 kn, a koje se smatra dohotkom od kapitala odnosno primicima po osnovi izuzimanja od strane člana trgovačkog društva IA, nije obračunao, obustavio, a niti uplatio predujem poreza na dohodak od izuzimanja imovine, a niti porez na dohodak to je po nadzoru izvršen obračun istih i to do 31. prosinca 2014. porez na dohodak od kapitala odnosno predujam poreza na dohodak od izuzimanja imovine za osobne potrebe u ukupnom iznosu od 534.061,14 kn te priprez porezu na dohodak od kapitala odnosno predujam prireza porezu na dohodak od izuzimanja imovine za osobne potrebe u ukupnom iznosu od 64.087,34 kn, propustivši ga obračunati i na osnovu za prirez na porez na dohodak u iznosu od 534.061,14 kn po stopi od 12% u vezi s člancima 30. i 30.a Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ("Narodne novine" broj: 117/93., 92/94., 69/97., 33/00., 73/00., 127/00., 59/01., 107/01., 117/01., 150/02., 147/03., 132/06., 26/07., 73/08. i 25/12.) te s člancima 2., 3., 4. i 5. Odluke o prirezu na dohodak Grada Sveti Ivan Zelina ("Narodne novine" broj: 86/02., 154/08., 1/12. i 25/14.).

9. Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za financije, računovodstvo i vrijednosne papire Darka Prpića iz DARFIN d.o.o., Zagreb, od 10. svibnja 2024. proizlazi da razlika isplaćenih novčanih sredstava s računa poreznog obveznika i računa plaćenih gotovinom (utvrđenih zapisnikom poreznog tijela) iznosi 717.004,56 kn. Navedeno je da, s obzirom da na zahtjev vještaka nije dostavljena dokumentacija o blagajničkom poslovanju, a da je zapisnikom poreznog tijela utvrđeno da u poslovnim knjigama poreznog obveznika nije iskazano blagajničko poslovanje, ne može se utvrditi osnovanost i svrha isplata s računa tužitelja u iznosu od 717.004,56 kn, odnosno izneseno je da su iz društva GUŠTEK d.o.o. (ovdje tužitelj) izuzeta novčana sredstava (imovina društva) u iznosu od 717.004,56 kn za koju ne priliježe uredna i vjerodostojna dokumentacija na što su novčana sredstva utrošena. Nadalje, navedeno je da je izuzimanje imovine društva uređeno kako Zakonom o porezu na dobit tako i Zakonom o porezu na dohodak. Dodano je da s obzirom da je primitak fizičke osobe dohodak, a da je zakonom uređeno više vrsta dohodaka, obračun dohotka primateljima isplaćenih novčanih sredstava bi bio nepovoljniji od obračuna dohotka od kapitala članu društva (jer npr. za dohodak od nesamostalnog rada se obračunavaju i obvezni doprinosi (na i iz bruto primitka) te također porez i prirez). Izneseno je da je iznos predujma poreza na dohodak od kapitala uređen Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak po stopi od 40% bez priznavanja osobnog odbitka, a da je prirez na porez na dohodak od kapitala uređen Zakonom o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, a da prema Odluci Grada Sveti Ivan Zelina stopa iznosi 12%. Pojašnjeno je da obračun poreza na dohodak od kapitala i prireza na porez na dohodak od kapitala za 2014. na vrijednost izuzimanja novčanih sredstava (imovine poreznog obveznika GUŠTEK d.o.o.) u iznosu od 717.004,56 kn iznosi dohodak od kapitala (bruto primitak fizičke osobe) 1.298.921,30 kn, porez na dohodak od kapitala 519.568,52 kn, prirez na porez na dohodak od kapitala 62.348,22 kn, izuzimanje imovine (neto primitak fizičke osobe) 717.004,56 kn. Istaknuto je zaključno da je za izuzimanje imovine društva u iznosu od 717.004,56 kn, za koje nije dokazana osnovanost i svrha isplata s računa, porezni obveznik GUŠTEK d.o.o., ovdje tužitelj, trebao obračunati i platiti porez na dohodak od kapitala (519.568,52 kn) i prirez na porez na dohodak od kapitala (62.348,22 kn). Istaknuto je da potvrda ŽA kojom potvrđuje da je na ime povrata posudbe u 2014. primila 737.004,56 kn, na kojoj nije naveden nadnevak potvrde, nije uredna i vjerodostojna isprava temeljem koje bi se moglo zaključiti da je na ime povrata posudbe u 2014. primila 737.004,56 kn, a niti su financijski izvještaji (dvije bruto bilance i bilanca na obrascu POD-BIL) vjerodostojni dokumenti s jednako evidentiranim poslovnim događajima. Vezano za prijavu poreza na dobit navedeno je da ukupno porezna obveza za 2014. iznosi 196.653,28 kn, međutim da, s obzirom da je zapisnikom porezno tijelo utvrdilo plaćene predujmove u iznosu od 20.832,90 kn, preostaje obveza za porez na dobit koja iznosi 175.820,38 kn. Izneseno je da porezne obveze tužitelja prema nalazu vještaka, u kn i EUR primjenom fiksnog tečaja konverzije 1EUR=7,53450 kn za 2014. iznose: porez na dobit u iznosu od 175.820,38 kn odnosno 23.335,37 eura, porez na dohodak od kapitala u iznosu od 519.568,52 kn odnosno 68.958,59 eura te prirez na porez na dohodak od kapitala 62.348,22 kn odnosno 8.275,03 eura, odnosno sveukupno porezne obveze iznose 757.737,12 kn odnosno 100.568,99 eura. Istaknuto je da nema razlike u obračunu poreza na dobit za uplatu prema poreznom rješenju u odnosu na nalaz vještaka odnosno da oba izračuna iznose 175.820,38 kn za uplatu. Pojašnjeno je da razlika obračunanog poreza na dohodak od kapitala prema poreznom rješenju u odnosu na nalaz vještaka iznosi 14.492,62 kn, a da razlika obračunanog prireza porezu na dohodak od kapitala za 2014. prema poreznom rješenju u odnosu na nalaz vještaka iznosi 1.739,12 kn.

10. Podneskom od 27. lipnja 2024. tužitelj se je očitovao na nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka u kojemu je u bitnome naveo da je on tijekom poreznog postupka istaknuto da je vezano uz porez na dohodak od kapitala netočno utvrđen iznos podignute gotovine na stranici 13. prvostupanjskog rješenja u tabeli 3. gdje je naveden iznos podignute od 475.000,00 kuna, a trebalo je stajati 455.200,00 kuna, budući da je izvadak broj: 145 dva put zbrojen te da je netočno utvrđen iznos izuzete imovine, odnosno porezna osnovica poreza na dohodak od kapitala, te porez i prirez na dohodak kapitala, koji je obračunat na stranici 25. pobijanog rješenja nezakonito uvećan za 14.492,67 kn. Dodao je da je netočno utvrđena osoba koja je obavila izuzimanje imovine (naveden IA iako je gotovinu podizala ŽA). Iznio je da je tijekom poreznog postupka vezano uz obveze poreza na dobit istaknuo da je netočno utvrđena obveza poreza na dobit u iznosu od 147.833,66 kn koja se odnosi na sumnjiva i sporna potraživanja od tvrtke INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. u iznosu od 234.022,64 kune i u iznosu od 505.145,66 kuna jer su za ista potraživanja izdani računi, a ista su utužena nadležnim sudovima. Smatra da sudski vještak pogrešno na stranici 6. nalaza i mišljenja navodi da je došlo do izuzimanja imovine iz društva, jer da nije, kada je direktorica društva ŽA preuzimala gotovinu, moglo doći do izuzimanja imovine. Iznosi da zakonska definicija izuzimanja imovine ne poznaje situaciju u kojoj direktor društva izuzima imovine. Nastavlja da sudski vještak navodi da se prema članku 7. Zakona o porezu na dobit stavak 1. točka 5. porezna osnovica povećava za troškove koji se odnose na privatni život dioničara i članova društva (izuzimanja) te zaposlenika, a da tuženik u pobijanom rješenju na stranici 5., drugi odlomak navodi: „Nadzorom je utvrđeno da žalitelj isplate s računa u 2014. godini u gotovini u iznosu do 861.700,00 kn nije dokumentirao vjerodostojnom knjigovodstvenom dokumentacijom te je prvostupanjsko tijelo utvrdilo kako se te isplate smatraju izuzimanjem imovine i korištenjem usluge od strane člana društva za njegove privatne potrebe (skrivene isplate dobiti) (...)." Opisuje da je prvostupanjsko tijelo u svom rješenju na stranici 23. navelo: „(...) a za koju porezni obveznik ne posjeduje vjerodostojnu dokumentaciju iz koje bi se vidjelo gdje je ista utrošena, pa podizanje financijske imovine odnosno novca (gotovine) u većem iznosu od 737.004,56 kuna, predstavlja izuzimanje imovine od strane IA, direktora i jednog člana društva za privatne potrebe (skrivene isplate dobiti)." Prema tome smatra da ni prvostupanjsko ni drugostupanjsko porezno tijelo uopće nisu valjano utvrdili tko je vršio podizanje gotovine te uopće nisu utvrdili o kakvoj vrsti dohotka se u konkretnom slučaju radi. Dodaje da također neosnovano navode da bi osnivač društva (tada IA) vršio sebi isplatu dobiti, kada je sva podizanja u gotovini vršila direktorica ŽA. Smatra da je prvostupanjsko tijelo postupilo protivno zakonskim odredbama Zakona o porezu na dohodak jer je vršilo obračun dohotka od kapitala. Navodi da preuzimanje gotovine od strane direktorice ŽA nije dohodak od kapitala, jer se ne radi o izuzimanju imovine. Dodaje da imovinu može izuzeti član društva, ali ne i direktor društva. Postavlja sljedeća pitanja za sudskog vještaka: Može li direktor društva sebi isplatiti dobit ili je dobit isključivo pravo članova društva? Temeljem koje osnove je sudski vještak utvrdio da je došlo do izuzimanja imovine iz društva te tko je izvršio izuzimanje? Odnosno, tko su osobe u čiju korist može doći do izuzimanja imovine i može li izuzimanje ići u korist direktora? Koju vrstu poreza na dohodak se obračunava u slučaju isplate gotovine u korist direktora društva? Bi li prvostupanjsko porezno tijelo jednako obračunalo porez da je ispravno utvrdilo da je ŽA podizala gotovinu (podsjeća se da je utvrdilo pogrešno da je IA kao osnivač podizao). Ustraje u tvrdnji da se nije radilo o dohotku ŽA već se radilo o povratu pozajmice koju je ŽA izvršila prema društvu GUŠTEK d.o.o. Iznosi da sudski vještak konstatira da je u razdoblju od 13. siječnja 2007. do **.**.2010. ŽA izvršila pozajmicu društvu GUŠTEK d.o.o. u ukupnom iznosu od 1.003.400,00 kuna, a da je nadalje utvrdio da je ŽA preuzela gotovinu u iznosu 717.004,56 kuna. Smatra da iz navedenog proizlazi da je ŽA u trenutku kada je vršila sporne isplate imala potraživanje prema društvu GUŠTEK d.o.o. s osnove pozajmice od 1.003.400,00 kuna. Nastavlja da je sudski vještak utvrdio da do 2017. nije knjiženo umanjenje obveze za pozajmicu, već je to izvršeno u 2017. Navodi da je moguće da se radi u omašci prilikom knjiženja, međutim, da navedeno ne znači da ŽA nije vršila povrat pozajmica. Dodaje da je u spis dostavljena potvrda ŽA kojom potvrđuje da je na ime povrata posudbe u 2014. primila 717.004,56 kuna. Stoga predlaže da se sudski vještak očituje o tome koje je preduvjete potrebno ispuniti radi povrata pozajmice? Iznosi da sudski vještak nadalje nije evidentirao iznos zadržane dobiti koje je trgovačko društvo imalo u 2014., a da je iz poslovnih knjiga vidljivo da je na dan 31. prosinca 2014. porezni obveznik imao zadržanu dobit u iznosu od 650.940,34 kune. Iznio je da se, ako bi se prihvatio stav poreznih tijela da se radilo o skrivenoj isplati dobiti, postavlja sudskom vještaku pitanje: Je li prvostupanjsko porezno tijelo moglo umanjiti iznos zadržane dobiti od 650.940,34 kune od iznos gotovinskih isplata od 717.004,56 kuna koje tretira kao prikrivenu isplatu dobiti? Nastavlja da u odnosu na obračunatu obvezu poreza na dobit, se očituje da se sudski vještak nije očitovao na netočno utvrđenu obvezu poreza na dobit u iznosu od 147.833,66 kuna koja se odnosi na sumnjiva i sporan potraživanja od tvrtki INA TRGOVINA d.o.o. u iznosu od 234.022,64 kuna i INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. u iznosu od 505.145,66 kuna, jer su za ista potraživanja izdani računi te utuženi pred nadležnim sudom. Naveo je da se sudski vještak nije očitovao o tome zašto ova potraživanja nisu prihvaćena kao sporno, odnosno zašto izdan račun i sudski spor u tijeku nisu valjane isprave radi utvrđenja da je potraživanje sporno!? Predlaže stoga da sudski vještak izvrši ponovni uvid u dokumentaciju te utvrditi jesu li potraživanja ispravno knjižena kao sporna potraživanja. Također predlaže da se iz spornih računa prema INA TRGOVINA d.o.o. i INA- INDUSTRIJA NAFTE d.d., očituje je li porezna uprava mogla obračunati porez na dobit, obzirom da se radilo o potraživanjima iz razdoblja od 1. siječnja 2020. do 31. prosinca 2003. te je u trenutku vršenja poreznog nadzora nastupila apsolutna zastara sukladno Općem poreznom zakonu. Konačno iznosi da iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka proizlazi da je rješenje prvostupanjskog tijela nezakonito u dijelu obračunatog poreza na dohodak od kapitala i prireza porezu na dohodak od kapitala za 2014., te da je vještak utvrdio više obračunat iznos od 36.231,74 € bruto, odnosno da je razlika obračunatog poreza na dohodak od kapitala prema poreznom rješenju u odnosu na nalaz vještaka iznosi 14.492,62 kune, a da razlika obračunatog poreza na dohodak od kapitala za 2014. prema poreznom rješenju u odnosu na nalaz vještaka iznosi 1.739,12 kuna.

11. Podneskom od 23. listopada 2024. stalni sudski vještak se je očitovao na podnesak tužitelja od 27. lipnja 2024. Vezano uz pitanje može li direktor društva sebi isplatiti dobit ili je dobit isključivo pravo članova društva vještak je odgovorio da je tumačenje prava i obveza direktora i člana društva je za vještaka financijske struke pravno pitanje. Na pitanje temeljem koje osnove je sudski vještak utvrdio da je došlo do izuzimanja imovine iz društva te tko je izvršio izuzimanje odnosno, tko su osobe u čiju korist može doći do izuzimanja imovine i može li izuzimanje ići u korist direktora iznio je da je u točki 3.1. nalaza prikazao podizanje novčanih sredstava s računa društva kod Privredne banke Zagreb d.d. te u točki 3.3. zaključno utvrdio da se ne može utvrditi osnovanost i svrha isplata s računa poreznog obveznika GUŠTEK d.o.o. te da ne priliježe uredna i vjerodostojna dokumentacija na što su novčana sredstva utrošena. Pojasnio je da s obzirom da ne priliježe dokumentacija koja bi upućivala na (gospodarsku) osnovu isplate sredstava s računa društva, preostaje zaključak da su sredstva podignuta za privatne potrebe. Dodao je da je u pregledu isplata s računa navedena osoba ŽA te ČA za jednu bezgotovinsku isplatu. Naveo je da tumačenje tko su osobe u čiju korist može doći do izuzimanja imovine i može li izuzimanje ići u korist direktora, nije na vještaku financijske struke. Istaknuo je da se nalazom očitovao da bi obračun dohotka primateljima isplaćenih novčanih sredstava bio nepovoljniji od obračuna dohotka od kapitala članu društva i s njim povezane osobe, (jer npr. za dohodak od nesamostalnog rada se obračunavaju i obvezni doprinosi (na i iz bruto primitka) te također porez i prirez), što ne znači da je pogrešno primijenjen obračun dohotka od kapitala za izuzimanje direktora koji je sa članovima društva povezana osoba. Na pitanje koja vrsta poreza na dohodak se obračunava u slučaju isplate gotovine u korist direktora društva odgovorio je da se status fizičke osobe u odnosu na isplatitelja određuje obračun poreza na dohodak. Nastavio je da kada je direktor i član društva, prilikom isplate gotovine (izuzimanja) u korist direktora/člana društva primijenit će se obračun dohotka od kapitala. Naveo je da kada je direktor i radnik društva, prilikom isplate gotovine (izuzimanja) u korist direktora/radnika primijenit će se obračun dohotka od nesamostalnog rada. Pojasnio je da s obzirom da direktor može biti u radnom odnosu u drugom društvu ili npr. obavlja samostalnu djelatnost (obrt), prilikom isplate gotovine (izuzimanja) u korist direktora primijenit će se obračun drugog dohotka. Istaknuo je da, međutim, u članku 26. Pravilnika o porezu na dobit, kod izuzimanja i skrivene dobiti članova društva i s njima povezanim osobama, postoji mogućnost da je direktor povezana osoba. Dodaje da je potrebno utvrditi status ŽA u odnosu na Guštek d.o.o., odnosno radi li se o povezanoj osobi. Vezano uz upit koje je preduvjete potrebno ispuniti radi povrata pozajmice odgovorio je da je uredna dokumentacija ona temeljem koje se nedvosmisleno može utvrditi mjesto i vrijeme njezina sastavljanja i njezin materijalni sadržaj, što znači narav, vrijednost i vrijeme nastanka poslovne promjene povodom koje je sastavljena. Iznio je da je vjerodostojna dokumentacija ona koja potpuno i istinito odražava nastali poslovni događaj. Dodao je da u odnosu na pozajmice ŽA ne priliježe dokumentacija o isplatama pozajmice poreznom obvezniku Guštek d.o.o. dakle, ne može se utvrditi jesu li pozajmice izvršene i ako jesu, kada i u kojem iznosu. Naveo je da se u odnosu na potvrdu ŽA kojom potvrđuje da je na ime povrata posudbe u 2014. primila 737.004,56 kn, na kojoj nije naveden nadnevak potvrde, ne može utvrditi da je uredna i vjerodostojna isprava temeljem koje bi se moglo zaključiti da je na ime povrata posudbe u 2014. primila 737.004,56 kn, a niti su financijski izvještaji (dvije bruto bilance i bilanca na obrascu POD-BIL) vjerodostojni dokumenti s jednako evidentiranim poslovnim događajima. Objasnio je da je razvidno da se ne radi o ispunjenju preduvjeta već se pozajmice i povrat pozajmice utvrđuju prema urednoj i vjerodostojnoj dokumentaciji isplatitelja i primatelja. Na pitanje je li prvostupanjsko porezno tijelo moglo umanjiti iznos zadržane dobiti od 650.940,34 kn od iznosa gotovinskih isplata od 717.004,56 kn koje tretira kao prikrivenu isplatu dobiti odgovorio je da tumačenje raspolaganja zadržanom dobiti nije na vještaku financijske struke već je isto pravno pitanje sukladno kojem je potrebno meritorno odlučiti i donijeti odgovarajuće odluke. Nastavio je da ako se poslovni događaj isplate gotovine ne odnosi na isplatu zadržane dobiti, tada porezno tijelo ne može (unazad) isplatu gotovine smatrati isplatom zadržane dobiti i izvršiti prijeboj manjeg i većeg iznosa. Iznio je da je isplata zadržane dobiti oporeziva od 1. ožujka 2012., odnosno, da je prilikom isplate zadržane dobiti potrebno platiti dužni porez na dohodak od kapitala i prirez porezu. Vezano uz prijedlog da se izvrši ponovni uvid u dokumentaciju te utvrdi jesu li potraživanja ispravno knjižena kao sporna potraživanja istaknuo je da se u točki 4.1. nalaza očitovao o zatraženoj i tužiteljevoj dostavljenoj dokumentaciji za kupca šifra 5 INA d.d. SD rafinerija i marketing te računima tekućeg razdoblja 2014.g. ispostavljenim na INA d.d. SD rafinerija i marketing, za razliku od utvrđenja iz zapisnika poreznog tijela da je izvršen otpis potraživanja od kupca INA TRGOVINA d.o.o.

12. Na ročištu 14. studenog 2024. saslušan je stalni sudski vještak Darko Prpić koji je u potpunosti ostao pri nalazu i mišljenju koji je dostavio sudu 10. svibnja 2024. i očitovanju koje je dostavio sudu 23. listopada 2024.

13. Sud prihvaća nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka Darka Prpića od 10. svibnja 2024., očitovanje koje je dostavio sudu 23. listopada 2024. te iskaz dan na ročištu, jer su izrađeni na temelju pregleda i analize dokumentacije priložene spisu predmeta, jer su jasni i obrazloženi te jer je vještak argumentirano odgovorio na sve važne prigovore tužitelja, koje se tiču nalaza.

14. Vezano uz prigovor tužitelja da kada je direktorica društva ŽA preuzimala gotovinu nije moglo doći do izuzimanja imovine ističe se da je na ročištu 14. studenog 2024. utvrđeno da je IA suprug ŽA, pa da je pravilno utvrđeno da se radi o izuzimanju imovine od strane IA, za privatne potrebe, budući da je ŽA povezana osoba u smislu članka 26.a stavka 2. Pravilnika o porezu na dobit ("Narodne novine" broj: 95/05., 133/07., 156/08., 146/09., 123/10., 137/11., 61/12., 146/12., 160/13. i 12/14.).

15 Vezano uz prigovor tužitelja da se sudski vještak nije očitovao na netočno utvrđenu obvezu poreza na dobit koja se odnosi na sumnjiva i sporna potraživanja od tvrtki INA TRGOVINA d.o.o. i INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. ističe se da je vještak u svom nalazu i mišljenju naveo da je u odnosu na otpis sumnjivih i utuženih potraživanja od poreznog obveznika zatražio dostavu dokumentacije. Istaknuo je da do dana izrade nalaza nije dostavljena zatražena dokumentacija i to knjigovodstvena konto kartica kupac za 2014. – konto 1200 – kupci u zemlji šifra:138, naziv konta:

INA TRGOVINA, sa prilogom dokumentacije na osnovu kojih su evidentirana knjiženja (računi, izvodi, temeljnice i dr.), prilog uz Knjigovodstvenu karticu konto 4499 – sumnjiva i utužena potraživanja za 2014 – dokumentacije na osnovu kojih su evidentirana knjiženja (računi, izvodi, temeljnice i dr. dokumentacija) te sva dokumentacija na osnovu koje je izvršen ispravak vrijednosti – odluke uprave, temeljnice, knjigovodstvene kartice i dr. dokumentacija.

16. Odbijeni su dokazni prijedlozi tužitelja za saslušanjem ŽA i IA na okolnost podizanja gotovine sa transakcijskog računa trgovačkog društva, budući da izvođenje navedenih dokaza nije bilo potrebno za donošenje odluke. Naime, stalni sudski vještak za ekonomiju, financije i računovodstvo Darko Prpić je tijekom upravnog spora izradio nalaz i mišljenje na temelju kojeg su utvrđene relevantne činjenice u ovom sporu. Izvođenjem predloženih dokaza saslušanjem ŽA i IA ne bi bilo moguće utvrditi drugačije činjenično stanje od onog koje je utvrđeno iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka.

17. Slijedom navedenog valjalo je na temelju članka 116. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine" broj: 36/24.) riješiti kao u točki I. izreke, a na temelju članka 117. stavka 1. istog Zakona kao u točki II. izreke.

18. Kako je tužitelj djelomično uspio u sporu sud je odredio da svaka stranka snosi svoje troškove u skladu s člankom 147. stavkom 2. Zakona o upravnim sporovima (točka III. izreke).

U Zagrebu 12. prosinca 2024.

Sutkinja

Vanja Crnković

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi ovom sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave ove presude.

Dna:

1. odvjetnik Ivan Rački – e. komunikacijom

2. Ministarstvo financija Republike Hrvatske, Samostalni sektor za drugostupanjski upravni postupak – e. komunikacijom

3. U spis