Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

Broj: Ppž-10098/2024

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca: predsjednice vijeća Kristine Gašparac Orlić, te članova vijeća Roberta Završkog i Gordane Korotaj, uz sujelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenog VŠ, zbog prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“, broj: 41/77, 55/89, 5/90, 30/90, 47/90, 29/94 i 114/22), odlučujući o žalbi okrivljenika podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Karlovcu, Stalna služba u Ogulinu od 8. kolovoza 2024., broj: Pp-3716/2021, na sjednici vijeća održanoj 12. prosinca 2024.,

p r e s u d i o j e:

I. Prihvaćanjem žalbe okrivljenog VŠ, preinačuje se pobijana presuda na način da se izriče:

Na temelju članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona ( „Narodne novine“ broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), okrivljeni ČŠ (osobni podaci kao u prvostupanjskoj presudi)

OSLOBAĐA SE OD OPTUŽBE

da bi:

u razdoblju od 10. do 11. rujna 2021. od 20,00 do 13,00 sati iz otvorenog dvorišta u Ogulinu, Turkovići Ogulinski 26, narušavao javni red i mir na način da je lupao metalnim koritom za svinje u svojem otvorenom dvorištu, praveći nesnosnu buku, vikao, galamio i vrijeđao susjede PŠ riječima „mutavi dudek“, te ĐŠ riječima „ćelavi udabaš“, što je ponavljao više puta i time izazvao uznemirenost kod susjeda,

pa da bi time počinio prekršaj iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira,

II. Na temelju članka 140. stavka 2. Prekršajnog zakona troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava prvostupanjskog suda.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom okrivljenik je proglašen krivim zbog počinjenja prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira činjenično opisanog u izreci iste, za koje djelo mu je izrečena novčana kazna 100,00 eura

2. Istom presudom okrivljenik je, na temelju članka 139. stavka 3. u svezi s člankom 138. stavak 3. Prekršajnog zakona, obvezan na naknadu troškova prekršajnog postupka u paušalnom iznosu 30,00 eura.

3. Protiv te presude okrivljenik je pravodobno podnio žalbu zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka i zbog povrede materijalnog prava. Žalitelj ističe u bitnom, da je sud u stadiju ispitivanja optužnog prijedloga morao donijeti oslobađajuću presudu, jer djelo po opisu nije prekršaj. Navodi da je privatno dvorište fiktivno javno mjesto a u činjeničnom opisu nije navedeno da se događaj reflektirao na javnom mjestu, odnosno da je ponašanje bilo vidljivo i čujno na javnom mjestu, pa kako je pravno kvalificiranje prekršaja podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu, nužno je da sve odlučne činjenice budu navedene u činjeničnom opisu prekršaja. Kako to nije ispunjeno, opisano djelo nije prekršaj, pa predlaže da se iz razloga navedenih u žalbi ista prihvati i njega oslobodi optužbe.

4. Žalba je osnovana.

5. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske je na temelju odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona ispitivao pobijanu presudu u onom dijelu u kojem se pobija žalbom i to iz osnova i razloga koje žalitelj navodi, a po službenoj dužnosti je ispitao jesu li počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točaka 6., 7., 9. i 10. navedenog Zakona, jesu li na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog progona.

Ispitujući prvostupanjsku presudu ovaj sud je utvrdio da djelo na način kako je činjenično opisano u optužnom prijedlogu i pobijanoj odluci, po propisu nije prekršaj.

6. Naime, što se tiče samog činjeničnog opisa djela u optužnom prijedlogu, prema zaključku Odjela za prekršaje iz područja javnog reda i mira i javne sigurnosti Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske od 12. listopada 2022. ako je prekršaj počinjen na fiktivnom javnom mjestu (u ovom slučaju dvorište privatne obiteljske kuće i obiteljskog gospodarstva), u činjeničnom opisu mora biti navedeno (opisano) da se ponašanje okrivljenice reflektiralo, znači da je bilo vidljivo ili čujno, na neograničenom javnom mjestu, bez koje okolnosti u činjeničnom opisu djelo nije prekršaj. Ovo iz razloga što je zakonski opis odnosno pravno kvalificiranje prekršaja podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja pa sve odlučne činjenice moraju biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja.

Navedeni zaključak Odjela za prekršaje iz područja javnog reda i mira i javne sigurnosti Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske od 12. listopada 2022. donesen je s ciljem ujednačavanja sudske prakse, a zbog uočenog nejednakog postupanja sudova u vezi pravnog pitanja dostatnosti činjeničnih opisa za prekršaje iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira kod kojih je javnost mjesta bitno i konstitutivno obilježje bića djela a počinjena su na fiktivnom javnom mjestu.

7. Kako je to vidljivo iz činjeničnog opisa optužnog prijedloga u ovom prekršajnom predmetu, okrivljeniku je stavljeno na teret da je djelo iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, za koje je javnost mjesta počinjenja konstitutivni element bića djela, počinjeno na fiktivnom javnom mjestu (u privatnom dvorištu), ali nije bilo opisano da je njegova radnja na neki način bila dostupna na javnom mjestu, bilo da je bila čujna na neograničenom javnom mjestu ili da je bila vidljiva s takvog mjesta, u ovom slučaju npr. s ceste u naselju.

8. Ističe se da djelo prekršaja može biti počinjeno na mjestu koje nije javno (npr. u privatnom stanu, ili kao u ovom slučaju na dvorištu), ali u opisu djela treba biti naznačeno da je posljedica nastupila na javnom mjestu (npr. cesti u naselju), dakle navedena okolnost mora biti navedena u činjeničnom opisu djela (i naravno utvrđena u postupku), što je u ovom slučaju izostalo.

9. Iako se, objektivno gledajući, radi o ponašanju mještana prema svojim susjedima koje je doista nepristojno, koje zasigurno može prouzročiti uznemirenost i neraspoloženje kod susjede i koje nije primjereno civiliziranom načinu stanovanja i života, ipak nisu ispunjeni bitni konstitutivni elementi djela protiv javnog reda i mira, ako nije navedena refleksija ponašanja u javnosti.

10. Iz navedenih razloga, djelo za koje se vodi prekršajni postupak, a na način kako je to činjenično opisano u optužbi po propisu nije prekršaj, pa je ovaj sud preinačio pobijanu prvostupanjsku presudu na način da je okrivljenik za predmetno djelo prekršaja oslobođen od optužbe.

11. O troškovima prekršajnog postupka odlučeno je sukladno odredbi čl. 140. st. 2. Prekršajnog zakona.

12. Imajući sve navedeno u vidu, na temelju članka 207. Prekršajnog zakona odlučeno je kao u izreci ove presude.

U Zagrebu, 12. prosinca 2024.

Zapisničar:

Predsjednica vijeća:

Emina Bašić, v.r.

Kristina Gašparac Orlić, v.r.

Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Karlovcu u 4 otpravka: za spis, okrivljenika i tužitelja.