Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    

    Republika Hrvatska

    Visoki kazneni sud Republike Hrvatske

    Zagreb, Savska cesta 62

    Poslovni broj: I Kžzd-17/2024-4

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Visoki kazneni sud Republike Hrvatske u vijeću za mladež sastavljenom od sudaca dr. sc. Lane Petӧ Kujundžić, predsjednice vijeća te Snježane Hrupek-Šabijan i mr.sc. Zorislava Kaleba, članova vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Martine Janković, zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv optuženog LE zbog kaznenih djela iz članka 158. stavka 1. u vezi članka 166. stavka 1. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11., 144/12., 56/15. i 61/15. - ispravak, 101/17., 118/18. i 126/19., dalje: KZ/11.) i drugih, odlučujući o žalbi optuženika podnesenoj protiv presude Županijskog suda u Šibeniku od 7. studenog 2023. broj Kzd-3/2023., u sjednici vijeća održanoj 12. prosinca 2024.,

    p r e s u d i o  j e

    Odbija se žalba optuženog LE kao neosnovana te se potvrđuje prvostupanjska presuda.

    Obrazloženje

    1. Pobijanom presudom Županijskog suda u Šibeniku proglašen je krivim optuženi LE da je počinio teško kazneno djelo spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta, spolnom zlouporabom djeteta mlađeg od petnaest godina iz članka 158. stavka 1. u vezi članka 166. stavka 1. KZ/11., za koje mu je utvrđena kazna zatvora u trajanju od tri godine i dva kaznena djela spolne zlouporabe djeteta mlađeg od petnaest godina iz članka 158. stavak 6. u vezi stavka 2. KZ/11., za koje svako djelo mu je utvrđena kazna zatvora od po jedne godine, te je uz primjenu članka 51. stavak 1. i 2. KZ/11. osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od četiri godine i šest mjeseci.

    2. Na temelju članka 148. stavak 1. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. - odluka Ustavnog suda 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19. i 80/22., dalje: ZKP/08.) u svezi članka 145. stavak 2. točka 1. i 6. ZKP/08. naloženo je optuženom LE da plati troškove kaznenog postupka i to trošak pristupa raspravi sudske vještakinje Tatjane Praprotnik iznos od 140,43 eura, te paušalni trošak od 200,00 eura, u korist proračunskih sredstava, dok će o troškovima punomoćnice oštećenice prvostupanjski sud odlučiti posebnim rješenjem.

    3. Protiv te presude žalbu je podnio optuženik po branitelju, odvjetniku Pašku Višiću zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, povrede kaznenog zakona, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog odluke o kazni s prijedlogom da Visoki kazneni sud Republike Hrvatske prihvati žalbu, preinači pobijanu presudu i optuženika oslobodi optužbe, podredno pobijanu presudu ukine i predmet uputi prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, pred izmijenjeno vijeće.

    4. Odgovor na žalbu optuženika podnio je državni odvjetnik s prijedlogom da se žalba optuženika odbije kao neosnovana.

    5. Spis je, sukladno članku 474. stavku 1. ZKP/08., dostavljen Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.

    6. Žalba optuženika nije osnovana.

    7. Najprije valja napomenuti da je Visoki kazneni sud Republike Hrvatske već ranije, odlučujući o žalbama državnog odvjetnika i optuženika podnesenim protiv presude Županijskog suda u Šibeniku od 27. svibnja 2022. broj Kzd-2/2021., prihvatio žalbu državnog odvjetnika i ukinuo prvostupanjsku presudu u odnosu na dva kaznena djela iz članka 158. stavak 6. u vezi stavka 2. KZ/11. (ali i kazneno djelo iz članka 158. stavka 1. u vezi članka 166. stavak 1. KZ/11. za koje je optužen, ali je prvostupanjski sud ocijenio da se radi o drugoj pravnoj kvalifikaciji), zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja te je u tom dijelu predmet vraćen prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku.

    7.1. U ponovljenom suđenju prvostupanjski je sud otklonio nedostatke na koje mu je prethodno ukazano te je valjanom ocjenom provedenih dokaza, kako samih za sebe, tako i u kontekstu drugih dokaza, osnovano našao dokazanim da je optuženik počinio tri kaznena djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta, spolnom zlouporabom djeteta mlađeg od petnaest godina, od kojih jedno teško djelo.

    8. Optuženik u žalbi tvrdi da je ostvarena bitna povreda odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točka 11. ZKP/08. koju nalazi u tome da postoji proturječnost između onoga što se navodi u razlozima presude i iskazima danim u postupku.

    8.1. Suprotno tvrdnji žalbe optuženika, nije ostvarena navedena bitna povreda jer obrazloženje pobijane presude sadrži jasne, određene i potpune razloge o svim odlučnim činjenicama koji nisu proturječni dokazima. Prvostupanjski je sud argumentirano i okolnosno obrazložio koje je odlučne činjenice kaznenih djela za koje se optuženik tereti utvrdio i iz kojih dokaza, obrazložio je zašto vjeruje žrtvi BE i koji dokazi podupiru njezin iskaz, te obrazlaže zašto ne prihvaća obranu optuženika. Drugo je pitanje što se žalitelj s tom argumentacijom ne slaže, a to predstavlja daljnji žalbeni osnov pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja.

    8.2. Stoga žalba optuženika zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka nije osnovana, niti su ispitivanjem pobijane presude sukladno odredbi članka 476. stavak 1. točka 1. ZKP/08. utvrđene povrede na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.

    9. Žaleći se zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja optuženik analizira rezultate dokaznog postupka dajući vlastitu ocjenu pojedinih dokaza, naročito iskaza žrtve BE i njene majke GE, sugerirajući da je žrtva bila manipulirana od strane majke čiji je motiv da ona i njen suprug (sin optuženika) lažno terete optuženika jer s njim nisu u dobrim odnosima sve "kako bi ga se riješili".

    9.2. Tako, optuženik negira bilo kakav oblik seksualnog kontakta s unukom, žrtvom, nastoji prikazati da se radi o konstrukciji i rezultatu poremećenih odnosa sa snahom GE, majkom oštećenice. Nasuprot tome, žrtva je u iscrpnom i detaljnom iskazu podrobno opisala sve okolnosti koji se tiču predmetnih kaznenih djela, pri čemu je svakako od značaja i okolnost pod kojim je došlo do prijave kaznenih djela o čemu svjedoči razrednica HE i psihologinja u školi NE, sve detaljno izloženo u razlozima pobijane presude (točka 9 do 10.). Dakle, GE i CE, roditelji žrtve nisu odmah, po saznanju prijavili kaznena djela već su to učinili nakon pet mjeseci, na traženje razrednice da se podnese prijava. Stoga nema nikakvog uporišta u dokazima da bi žrtva i njena majka GE lažno teretile optuženika, niti su od značaja žalbeni navodi da je kćer optuženika ŽE u dobrim odnosima s ocem, da prema njenoj djeci nije bilo nedopuštenih radnji, da se optuženik prema svim unucima ponašao na uobičajeni način. Ti prigovori nemaju važnost kod ocjene vjerodostojnosti iskaza žrtve.

    9.3. Dakle, učin kaznenih djela spolne zlouporabe djeteta mlađeg od petnaest godina nedvojbeno proizlazi iz iskaza žrtve BE, koja je na dokaznom ročištu 15. listopada 2021. detaljno opisala spolno zlostavljanje kojem je bila izložena od strane svog djeda, tako i događaj u kući u [adresa] kada joj je optuženik uvukao ruku u gaćice i dva prsta gurnuo u njeno spolovilo. Žrtva se najprije povjerila prijateljici FE, a zatim i majci IE, što je dovelo do prekida kontakata s optuženikom, ali događaj nisu prijavili, tako da je do prijave policiji prošlo pet mjeseci, nakon što je razrednica uočila neobično ponašanje kod žrtve, a od roditelja saznala za spolnu zlostavu kojoj je bila izložena i tada je zahtijevala da se događaj prijavi policiji, što su roditelji i učinili.

    9.4. Žalbeni prigovori optuženika o neistinitosti iskaza žrtve u dijelu da je došlo do penetracije prstima optuženika u njeno spolovilo, jer iz sudsko medicinskog vještačenja dr. Tatjane Praprotnik i iskaza ginekologa dr. med. ME proizlazi da nisu nađeni tragovi svježe traume i znakovi perforacije himena, nisu utemeljeni.

    9.5. Tako, nasuprot tome, iskaz žrtve da je došlo do penetracije podupire iskaz prijateljice djeteta FE kojoj se žrtva povjerila da joj je djed "uvlačio dva prsta u spolovilo", te psihologijskog vještačenja žrtve da je sposobna reproducirati tijek inkriminiranog događaja bez tendencije umanjivanja ili uvećanja svoje emocionalne reakcije (točka 19. pobijane presude). Nadalje vještakinja dr. Tatjana Praprotnik je u odnosu na smeđi iscjedak koji se pojavio dan nakon inkriminiranog događaja navela da se može dovesti u vezu s površinskim oštećenjem himena ili sluznice vanjskog spolovila, kao i da je kod uvlačenja jednog ili dva prsta odraslog muškarca moglo doći do oskudnog krvarenja, ako je nastalo površinsko oštećenje vanjskog spolnog organa kao i površinsko oštećenje himena, a koje se nakon pet mjeseci (tada je oštećenica prvi puta ginekološki pregledana), ne vidi.

    9.6. Stoga analizirajući iskaz žrtve, kako glede kvalitete i načina njenog iskazivanja, tako i glede potkrijepljenosti drugim provedenim personalnim i materijalnim dokazima, osnovano prvostupanjski sud njezin iskaz cijeni vjerodostojnim, dok s pravom prvostupanjski sud nije prihvatio obranu optuženika jer takva obrana nema uporišta u izvedenim dokazima, dok tvrdnja žalbe da iz nalaza vještaka dr. Vlatke Novak ne proizlazi da optuženik ima devijantna ponašanja, ne dovodi u pitanje utvrđenja suda o kaznenoj odgovornosti optuženika na štetu unuke BE.

    9.7. Stoga je neutemeljena optuženikova žalba zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, i kako prvostupanjski sud analizirajući dokaznu građu, opravdano nije bio u dvojbi glede postojanja činjenica koje tvore obilježja terećenih kaznenih djela, nije bilo ni potrebe primijeniti pravno logičko pomagalo in dubio pro reo, kako se to neosnovano ističe u žalbi. Slijedom navedenog neosnovana je i žalba zbog tzv. posredne povrede kaznenog zakona, koja bi proizašla iz primjene kaznenog zakona na pogrešno utvrđeno činjenično stanje.

    10. Optuženik se žali zbog odluke o kazni, smatra ju pogrešnom, ističe da sud nije olakotno cijenio neosuđivanost, stariju životnu dob i da ima posttraumatski stresni poremećaj. Međutim, u tom dijelu optuženikova žalba nije osnovana jer su u žalbi istaknute olakotne okolnosti, koje imaju značaj olakotnih, već našle dovoljnog odraza u odmjerenoj kazni zatvora (pojedinačne kazne utvrđene su u najmanjem trajanju koje je propisano za pojedina kaznena djela). Stoga po mišljenju ovog drugostupanjskog suda nema mjesta blažem kažnjavanju već jedinstvena kazna zatvora u trajanju od četiri godine i šest mjeseci odgovara svim utvrđenim okolnostima, težini počinjenih djela i njihovoj opasnosti te je podobna da se njome ostvari zakonom propisana svrha kažnjavanja. Slijedom toga žalba optuženika o odluci o kazni nije osnovana.

    11. Kako navodi podnesene žalbe optuženika nisu osnovani, a niti su ispitivanjem pobijane presude po službenoj dužnosti u smislu članka 476. stavka 1. točke 1. i 2. ZKP/08. nađene povrede na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, to je trebalo, na temelju članka 482. ZKP/08., odbiti žalbu optuženika i potvrditi prvostupanjsku presudu.

    U Zagrebu 12. prosinca 2024.

    Predsjednica vijeća:

    dr.sc. Lana Petö Kujundžić

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.