Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž Ovr-1266/2024-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sutkinji toga suda Mireli Mijoč Kramar, sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagateljice osiguranja Republike Hrvatske, Ministarstvo financija, Porezna uprava, OIB 18683136487, koju zastupa Općinsko državno odvjetništvu u Pazinu, protiv protivnika osiguranja ZS, Z, Z 26/a, OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Nenad Nedeljković, odvjetnik u Rijeci, radi osiguranja novčane tražbine, odlučujući o žalbi protivnika osiguranja protiv rješenja o osiguranju Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Bujama-Buie poslovni broj Ovr-140/2024-2 od 19. ožujka 2024., dana 12. prosinca 2024.,

r i j e š i o  j e

Uvažava se žalba protivnika osiguranja, ukida rješenje o osiguranju Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Bujama-Buie poslovni broj Ovr-140/2024-2od 19. ožujka 2024. i predmet vraća na ponovni postupak.

Obrazloženje

1. Prvostupanjski sud je donio rješenje o osiguranju radi osiguranja novčane tražbine predlagatelja osiguranja u ukupnom iznosu od 17.651,08 eura kao i troškova postupka, sve sa zateznim kamatama, na temelju ovršnih isprava-ovršnog rješenja Ministarstva financija, Porezne uprave, Područnog ureda Pazin, Ispostave Pazin, [broj], [broj] od 20. studenoga 2023. i rješenja Trgovačkog suda u Rijeci, posl. br. 14 Stpn-1/2018-20 od 9. listopada 2018. uknjižbom založnog prava u korist predlagatelja osiguranja na nekretninama protivnika osiguranja označenih kao k. č. br. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], u 1/2 dijela.

2. Protiv prvostupanjskog rješenja žalbu je podnio protivnik osiguranja navodeći da ju podnosi iz svih žalbenih razloga. Predlaže da drugostupanjski sud ukine pobijano rješenje i postupka osiguranja obustavi, podredno ukine i vrati na ponovni postupak.

3. Žalba je osnovana.

4. Ispitujući pobijano rješenje o osiguranju prvostupanjskog suda, kao i postupak koji mu je prethodio, nije utvrđeno da bi bile počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/1991., 91/1992., 112/1999., 117/2003., 88/2005., 02/2007., 84/2008., 123/2008., 57/2011., 25/2013., 28/2013., 70/2019., 80/2022., 114/2022., 155/2023. – dalje: ZPP), u svezi s odredbom čl. 21. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj:112/2012., 25/2013., 93/2014., 55/2016., 73/2017., 131/2020., 114/2022., 6/2024. - dalje: OZ), a na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe članka 365. stavak 2. ZPP-a u svezi sa člankom 381. ZPP-a.

5. Odluke na temelju kojih je predlagatelj osiguranja predložio da se donese rješenje o osiguranju predstavljaju ovršne isprave u smislu odredbe čl. 23. toč. 1. i 4. OZ-a, čiju zakonitost i pravilnost nije moguće pobijati žalbom protiv rješenja o osiguranju. Stoga žalbeni navodi ovršenika kojima osporava osnovanost tražbina utvrđenu ovršnim ispravama nisu od značaja za odlučivanje.

6. Nisu od značaja ni žalbeni navodi da je u zemljišnim knjigama vidljivo da je predmetno osiguranje provedeno i na 1. i 2. suvlasničkom dijelu, jer je navedeni prigovor riješen u zemljišnoknjižnom postupku (list 54 spisa), pri čemu je u ovom postupku određeno osiguranje na ½ dijela nekretnine, a predmet ovog žalbenog postupka je zakonitost i pravilnost rješenja o osiguranju.

7. Nadalje, ovaj sud ne nalazi postojanje razloga iz odredbe čl. 50. st. 1. toč. 10. OZ- a kojom je propisano da je ako je ispunjenje tražbine, makar i na određeno vrijeme, odgođeno, zabranjeno, izmijenjeno ili na drugi način onemogućeno zbog činjenice koja je nastala u vrijeme kad je ovršenik više nije mogao istaknuti u postupku iz kojega potječe odluka, odnosno nakon zaključenja sudske ili upravne nagodbe ili sastavljanja, potvrđivanja ili ovjeravanja javnobilježničke isprave. Naime, žalitelj u žalbi navodi da mu je bio zabranjen rad od konca veljače 2020. i da predmetne obaveze nisu mogle dospjeti u tijeku 2019. i 2020. godine i prvu polovicu 2021., dok je ovršna isprava -rješenja Trgovačkog suda u Rijeci, posl. br. 14 Stpn-1/2018-20 od 9. listopada 2018., dakle prije tog razdoblja, a rješenje Ministarstva financija, Porezne uprave, Područnog ureda Pazin, Ispostave Pazin, [broj], [broj] od 20. studenoga 2023. se odnosi na nepodmirene obaveze iz 2023. godine (list 7 spisa).

8. Međutim, protivnik osiguranja ističe i žalbeni razlog iz odredbe čl. 50. st. 1. toč. 6. OZ-a, koji razlog postoji ako je ovrha određena na predmetu koji je izuzet od ovrhe. Žalbi prilaže rješenje Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, Podružnica u Istarskoj županiji od 12. siječnja 2024. iz kojeg proizlazi da je protivnik osiguranja upisan kao nositelj OPG-a pod nazivom TONI; ZS; Z 26A, Z, MOTOVUN-MONTONA (list 48 spisa) te u žalbi predlaže da se upitom na Agenciju pribavi podatak da je predmetna nekretnina obuhvaćena opsegom njegovog OPG-a.

9. Odredbom čl. 290. st. 1. OZ-a propisano je da se na osiguranje tražbine na odgovarajući način primjenjuju odredbe toga Zakona o ovrsi radi ostvarenja tražbine, a odredbom čl. 293. OZ-a propisano je da osiguranje nije dopušteno na stvarima i pravima koji po ovom Zakonu ne mogu biti predmet ovrhe, osim ako odredbama toga dijela Zakona nije drukčije određeno.

10. Odredbom čl. 91. st. 2. OZ-a propisano je da ne mogu biti predmet ovrhe nekretnine za koje je posebnim zakonom određeno da se na njima ne može provesti ovrha, i to u opsegu propisanim tim zakonom. Nadalje, odredbom čl. 41. st. 2. Zakona o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu ("Narodne novine", broj 29/2018., 32/2019., 18/2023.) propisano je da se ovrha radi ostvarenja novčane tražbine protiv nositelja OPG-a ne može provesti na dijelu poljoprivrednih resursa upisanih u Upisnik OPG-ova koji su nužni za obavljanje njegove gospodarske djelatnosti poljoprivrede ako mu je ta djelatnost glavni izvor sredstava za život, te u onim stvarima i pravima na kojima se protiv njega ne bi mogla provesti kad ne bi obavljao gospodarske djelatnosti poljoprivrede.

11. S obzirom da je odredbom čl. 50. st. 5. OZ-a propisano da u povodu žalbe iz st. 1. toga članka sud pazi po službenoj dužnosti na okolnost da je u slučaju iz st. 1. točke 6. toga članka ovrha određena na predmetima iz čl. 4. st. 4. i 5. toga Zakona, a odredbom čl. 4. st. 4. OZ-a je propisano da predmet ovrhe ne mogu biti stvari za koje je to posebnim zakonom određeno, u iznesenom pravnom kontekstu, za sada je činjenično stanje nepotpuno utvrđeno pa se ne može ocijeniti osnovanost prigovora protivnika osiguranja.

12. Slijedom navedenog, valjalo je na temelju čl. 380. toč. 3. ZPP-a u vezi čl. 21. st. 1. OZ-a pobijano rješenje ukinuti i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovni postupak te odlučiti kao u izreci ovog rješenja.

13. Odredbom čl. 51. st. 5. OZ-a propisano je da radi provjere osnovanosti navoda žalbe sud prvoga stupnja može, po potrebi, saslušati stranke i druge sudionike te obaviti druge izviđaje, pa će u nastavku postupka sud prvog stupnja u naprijed izloženom smislu utvrditi da li se predmetna nekretnina može izuzeti od ovrhe, odnosno u konkretnom slučaju od osiguranja (čl. 293. OZ-a).

U Zagrebu 12. prosinca 2024.

Sutkinja

Mirela Mijoč Kramar