Republika Hrvatska
Županijski sud u Osijeku
Osijek, Europska avenija 7
Poslovni broj Kž-584/2024-4
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Osijeku, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda, suca Miroslava Jukića, predsjednika vijeća, te sudaca Damira Krahuleca i Miroslava Rošca, članova vijeća, uz sudjelovanje Blaženke Livaja, zapisničara, u kaznenom predmetu protiv opt. LT, OIB: [osobni identifikacijski broj], zbog kaznenog djela iz čl. 118. st. 1. Kaznenog zakona ("Narodne novine", br. 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21 i 114/23 – u daljnjem tekstu KZ/11), odlučujući o žalbama državnog odvjetnika i opt. LT podnesenim protiv presude Općinskog suda u Dubrovniku br. K-166/2023 od 8. srpnja 2024. godine, u sjednici vijeća održanoj 12. prosinca 2024. godine,
p r e s u d i o j e
Odbijaju se žalbe državnog odvjetnika i opt. LT kao neosnovane, te se potvrđuje prvostupanjska presuda.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom Općinskog suda u Dubrovniku br. K-166/2023 od 8. srpnja 2024. godine, opt. LT proglašen je krivim zbog počinjenja kaznenog djela protiv života i tijela – teške tjelesne ozljede iz čl. 118. st. 1. KZ/11, pa je za terećeno kazneno djelo, temeljem čl. 118. st. 1. KZ/11, osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 10 (deset) mjeseci.
1.1. Temeljem čl. 54. KZ/11, opt. LT se u izrečenu kaznu zatvora u trajanju od 10 (deset) mjeseci uračunava vrijeme provedeno u istražnom zatvoru od 25. svibnja 2019. do 18. srpnja 2019. godine.
1.2. Temeljem čl. 71. KZ/11, opt. LT izrečena je sigurnosna mjera zabrane obavljanja zaštitarske djelatnosti u trajanju od 1 (jedne) godine koja teče od pravomoćnosti presude. Vrijeme provedeno u zatvoru, kaznionici ili ustanovi se ne uračunava u vrijeme trajanja izrečene mjere.
1.3. Za vrijeme zabrane obavljanja zaštitarske djelatnosti osuđenik se ne smije baviti zaštitarskom djelatnosti samostalno, za drugu osobu, u pravnoj osobi, ni u ime druge osobe, niti smije ovlastiti drugu osobu da se bavi tom dužnošću ili djelatnošću u njegovo ime i po njegovim uputama.
1.4. Po proteku polovine trajanja sigurnosne mjere sud može na prijedlog osuđenika obustaviti njeno izvršenje ako ustanovi da više ne postoji opasnost iz čl. 71. st. 1. KZ/11. Osuđenik može ponoviti prijedlog, ali ne prije proteka jedne godine od zadnjeg preispitivanja.
1.5. Temeljem čl. 148. st. 1. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" br. 152/08, 76/09, 80/11, 91/11- Odluka Ustavnog suda RH, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 80/22 i 36/24 – dalje u tekstu ZKP/08), troškovi kaznenog postupka iz čl. 145. st. 2. toč. 1-8. ZKP/08, od kojih paušalna svota iz čl. 145. st. 2. toč. 6. ZKP/08 iznosi 80,00 EUR, dok troškovi vještačenja iz čl. 145. st. 2. toč.1. ZKP/08 po vještaku dr. Igoru Boriću iznose 363,01 EUR, a po vještaku Gordanu Nagyu iznose 445,95 EUR, padaju na teret optuženika LT, koji je te troškove dužan podmiriti u roku od 15 (petnaest) dana po pravomoćnosti presude na račun Državnog proračuna Republike Hrvatske. O troškovima oštećenika bit će doneseno posebno rješenje nakon što budu pribavljeni podaci o visini tih troškova.
2. Protiv te presude žali se državni odvjetnik zbog odluke o kazni (čl. 471. st. 1. ZKP/08), s prijedlogom da drugostupanjski sud preinači pobijanu presudu na način da optuženika osudi na strožu bezuvjetnu kaznu zatvora uz izricanje sigurnosne mjere u dužem trajanju, te opt. LT po branitelju Draganu Pištalo, odvjetniku iz Dubrovnika, zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog odluke o kazni, s prijedlogom da drugostupanjski sud pobijanu presudu preinači na način da optuženiku izrekne uvjetnu osudu ili istu zamijeni radom za opće dobro.
3. Državni odvjetnik u odgovoru na žalbu optuženika ističe da je prvostupanjski sud pravilno utvrdio činjenično stanje slijedom čega predlaže žalbu optuženika odbiti kao neosnovanu.
4. Županijsko državno odvjetništvo u Osijeku svojim podneskom br. KŽ-DO-511/2024 od 28. listopada 2024. godine, vratilo je spis sudu nakon razgledavanja, na daljnji postupak.
5. Žalbe državnog odvjetnika i opt. LT nisu osnovane.
Na žalbu opt. LT zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja
6. Žalitelj (opt. LT) u žalbi ističe osnov pobijanja zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja jer da je prvostupanjski sud iz tako utvrđenog činjeničnog stanja izveo pogrešan zaključak da su u radnjama optuženika sadržana sva bitna obilježja kaznenog djela za koje se tereti, posebno glede činjenice da je optuženik kritične zgode bio u funkciji zaštitara u klubu Revelin. Zapravo žalitelj u žalbi ponavlja navode obrane, te u stvari prigovara pravilnosti utvrđenog činjeničnog stanja, daje svoju ocjenu svih izvedenih dokaza, predlažući u suštini drugačiju ocjenu izvedenih dokaza od one ocjene koju je prvostupanjski sud dao u obrazloženju presude.
6.1. Prvostupanjski sud je pozorno ocijenio obranu opt. LT koji ne poriče da je kritične zgode isprovociran ponašanjem ošt. FT, posebno uvredama koje su se odnosile na njegovog pokojnog brata koji je poginuo kao vozač hitne pomoći dva mjeseca prije inkriminiranog događaja, u nastupu razdraženosti i bijesa, udarcem noge po nogama oštećenika istog srušio, te da ga je tijekom pada šakom jednom udario u predjelu lica.
6.2. Rezultatima provedenog medicinskog vještačenja nepobitno je utvrđeno da je optuženik tempore criminis opisanim postupanjem zadao ošt. MT tešku tjelesnu ozljedu, koju okolnost optuženik u obrani ne osporava, bez obzira da li je takva ozljeda nastala samo jednim udarcem šake ili udarcem šake i još udarcem noge u predjelu glave nakon što je oštećenik pao na tlo. Dakle, kod prvostupanjskog suda nije bilo dvojbe glede osobe koja je zadala tešku tjelesnu ozljedu ošt. MT.
6.3. Iz podataka dopisa TD Perak Protektor d.o.o. razvidno je da je u vrijeme inkriminacije opt. LT bio u radnom odnosu na neodređeno radno vrijeme u svojstvu zaštitara. Iz podataka sa internetske stranice MMA Fight Club Gladiator razvidno je da je opt. LT imao status MMA borca.
6.4. Opt. LT tereti se za počinjenje kaznenog djela iz čl. 118. st. 1. KZ/11. Navedenom odredbom je propisano da to djelo čini ona osoba koja drugoga teško tjelesno ozlijedi ili mu teško naruši zdravlje. U kritično vrijeme opt. LT je radio u TD Perak Protektor d.o.o. kao zaštitar. Iz rezultata izvedenih dokaza proizlazi da je tempore criminis optuženik bio obučen u vrstu odjeće kakvu su nosili zaštitari navedene zaštitarske tvrtke za razdoblje kada se odigrao kritični događaj. Sama činjenica da li je opt. LT kritične zgode radio kao zaštitar u klubu Revelin ili je bio samo nazočan nije od odlučnog značaja za počinjenje terećenog kaznenog djela. To iz razloga što se tempore crimins opt. LT ophodio prema ošt. MT kao da je vršio funkciju zaštitara. Međutim, bez obzira da li je bio u službi ili nije bio u službi u svojstvu zaštitara kritične zgode u klubu Revelin nema opravdanja za njegovo postupanje prema oštećeniku. Funkcija zaštitara je da osigurava sigurnost gostiju u klubu, a ne da primjenom sile ozljeđuje goste. To pogotovo iz razloga što se prema iskazima svjedoka-zaštitara IT i GT, za koje je nepobitno utvrđeno da su kritične zgode radili u klubu Revelin, ošt. MT nije pružao otpor pri izvođenju iz klubu bez obzira na prisutan stupanj alkoholiziranosti.
6.5. Analizirajući svaki posebno i u njihovoj ukupnosti, suprotno žalbenom navodu optuženika, prvostupanjski sud je na pravilan i zakonit način utvrdio da je opt. LT počinio kazneno djelo pobliže opisano u izreci presude, te da ne postoje okolnosti koje isključuju njegovu kaznenopravnu odgovornost.
6.6. Stoga nije osnovana žalba opt. LT zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Drugostupanjski sud slijedom žalbenih navoda ne nalazi da je u smislu čl. 470. st. 2. i 3. ZKP/08, činjenično stanje dovedeno u sumnju glede pravilnosti i stupnja pouzdanosti utvrđenja odlučnih činjenica. Naprotiv, drugostupanjski sud prihvaća razloge koje je o postojanju odlučnih činjenica naveo u obrazloženju pobijane presude prvostupanjski sud, jer su ti razlozi jasni i potpuni, pokazuju da je prvostupanjski sud iz sadržaja izvedenih dokaza i nakon savjesne ocjene svakog dokaza pojedinačno i u svezi s ostalim dokazima izvodio zaključke o dokazanosti pojedinih važnih činjenica, a na koje se upućuje radi izbjegavanja nepotrebnog ponavljanja. Žalbeni navodi žalitelja, kojima u suštini predlaže drugačiju ocjenu izvedenih dokaza, ne dovode u sumnju potpunost i pravilnost činjeničnih utvrđenja prvostupanjskog suda.
Na žalbe državnog odvjetnika i opt. LT zbog odluke o kazni
7. Nisu osnovane žalbe državnog odvjetnika i opt. LT zbog odluke o kazni. Prilikom odmjeravanja kazne u odnosu na optuženika prvostupanjski sud je potpuno i pravilno utvrdio sve okolnosti (olakotne i otegotne) o kojima ovisi izbor vrste i mjere kazne, te o tome naveo jasne i potpune razloge, koje prihvaća i ovaj drugostupanjski sud i na koje se ukazuje radi nepotrebnog ponavljanja. Za istaći je da pri tome prvostupanjski sud nije podcijenio ili precijenio niti utvrđene olakotne, niti utvrđene otegotne okolnosti.
7.1. Polazeći od stupnja krivnje optuženika, te društvene opasnosti počinjenog kaznenog djela zbog kojeg je proglašen krivim, u okviru granica predviđene kazne za navedeno kazneno djelo, pravilno je prvostupanjski sud optuženika za počinjeno kazneno djelo teške tjelesne ozljede, temeljem čl. 118. st. 1. KZ/11, osudio na kaznu zatvora u trajanju od 10 (deset) mjeseci. Stoga i prema ocjeni ovog drugostupanjskog suda takva vrsta i mjera kazne koja je izrečena optuženiku dostatna je da može utjecati na njega i na sve ostale da ne čine kaznena djela i da shvate da je činjenje kaznenog djela pogibeljno, a kažnjavanje počinitelja pravedno i da takva kazna sadrži odgovarajuću količinu moralne osude za zlo koje je optuženik počinjenjem terećenog kaznenog djela nanio društvu u cjelini (čl. 41.i čl. 47. KZ/11).
8. Slijedom navedenog žalbe državnog odvjetnika i optuženika su neosnovane, a ne postoje povrede zakona iz čl. 476. st. 1. ZKP/08, na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, tako da je žalbe valjalo odbiti i potvrditi prvostupanjsku presudu (čl. 482. ZKP/08).
Osijek, 12. prosinca 2024.
Predsjednik vijeća
Miroslav Jukić
