Republika Hrvatska

Županijski sud u Bjelovaru

Bjelovar, Josipa Jelačića 1

Poslovni broj: Kž-524/2024-4

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Bjelovaru kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda i to sutkinje Dajane Barberić-Valentić kao predsjednice vijeća, sutkinje Sanele Horvat kao članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i sutkinje Milenke Slivar kao članice vijeća, u kaznenom predmetu protiv optužene NČ, zbog protupravnog djela zakonskih obilježja kaznenog djela iz čl. 139. st. 2. i 3. i dr. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19., 84/21. i 114/22. – dalje: KZ/11), odlučujući o žalbama državnog odvjetnika i optužene NČ protiv presude Općinskog kaznenog suda u Zagrebu broj K-1249/2024-33 od 26. rujna 2024., u sjednici vijeća održanoj 12. prosinca 2024.,

p r e s u d i o  j e

Odbijaju se žalbe državnog odvjetnika i optužene NČ kao neosnovane, te se potvrđuje prvostupanjska presuda.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom Općinski kazneni sud u Zagrebu na temelju odredbe čl. 554. st. 1. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne Novine" broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. - odluka Ustavnog suda, 143/12., 56/13. i 145/13.,152/14., 70/17., 126/19., 80/22. i 36/24. - dalje: ZKP) utvrdio je da je opt. NČ počinila protupravna djela zakonskih obilježja kaznenog djela protiv imovine radnjom pod točkom 1. oštećenjem tuđe stvari - opisanim u čl. 235. st. 1. KZ/11, a radnjom pod točkom 2. počinila protupravno djelo zakonskih obilježja kaznenog djela protiv osobne slobode - prijetnjom - opisanim u čl. 139. st. 2. i 3. KZ/11, sve u svezi čl. 24. KZ/11. Na temelju čl. 554. st. 1. ZKP-a i čl. 51. st. 1. Zakona o zaštiti osoba s duševnim smetnjama („Narodne novine“ broj 76/14.) određuje se prisilni smještaj opt. NČ u psihijatrijsku ustanovu u trajanju od 6 (šest) mjeseci. Na temelju čl. 158. st. 2. ZKP-a oštećeniku PČ., OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] dosuđuje se imovinskopravni zahtjev u iznosu od 19,44 eura (devetnaesteuračetrdesetčetiricenta) te se nalaže opt. NČ iznos od 19,44 eura (devetnaesteuračetrdesetčetiricenta) isplatiti oštećeniku u roku od 15 (petnaest) dana od dana pravomoćnosti prvostupanjske presude, dok se sa preostalim dijelom imovinskopravnog zahtjeva oštećenik upućuje u parnični postupak. Na temelju čl. 554. st. 1. ZKP-a troškovi kaznenog postupka iz čl. 145. st. 2. toč. 1. do 5. ZKP-a te nužni izdaci optuženika i nužni izdaci, kao i nagrada branitelja padaju na teret proračunskih sredstava.

1.1. Na temelju čl. 554. st. 5. u svezi čl. 453. toč. 3. ZKP-a opt. NČ oslobađa se od optužbe da bi pod točkom 3. točno neutvrđenog dana tijekom kolovoza 2023., u stambenoj zgradi u [adresa], u [adresa], u stanju perzistirajućeg sumanutog poremećaja paranoidne forme, zbog čega nije mogla shvatiti značenje svog postupanja niti vladati svojom voljom, u cilju da ošteti tuđu stvar, ušla u podrumski prostor navedene zgrade te na točno neutvrđen način polomila lanac i lokot kojim je bilo zaključano spremište u vlasništvu ĆČ, čime je istoj nanijela štetu u iznosu od 15,00 eura, dakle, u neubrojivom stanju oštetila tuđu stvar, pa da bi time pod točkom 3. počinila protupravno djelo zakonskih obilježja kaznenog djela protiv imovine - oštećenjem tuđe stvari - opisanim u čl. 235. st. 1. KZ/11, sve u svezi čl. 24. KZ/11. Na temelju čl. 149. st. 1. ZKP-a troškovi kaznenog postupka iz čl. 145. st. 2. toč. 1. do 5. ZKP-a, te nužni izdaci optužene i nužni izdaci i nagrada branitelja u odnosu na ovo protupravno djelo padaju na teret proračunskih sredstava.

2. Protiv ove presude žalbu je podnijelo Općinsko kazneno državno odvjetništvo u Zagrebu zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz čl. 467. st. 1. toč. 3. ZKP- a u svezi čl. 468. st. 1. toč. 11. ZKP-a i zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja iz čl. 467. st. 1. toč. 3. ZKP-a u svezi čl. 470. ZKP-a, s prijedlogom da sud prihvati predmetnu žalbu, te prvostupanjsku presudu preinači na način da utvrdi da je opt. NČ počinila protupravna djela iz točaka 1., 2. i 3. optužnice.

3. Protiv presude žalbu je podnesla i optužena osobno kao i po branitelju Radoslavu Šunjiću, odvjetniku u Zagrebu, zbog bitne povrede odredbi kaznenog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, povrede kaznenog zakona i odluke o prisilnom smještaju, sa prijedlogom da sud usvoji ovu žalbu, te pobijanu presudu preinači u smislu žalbenih navoda, podredno da istu ukine i predmet vrati na ponovno odlučivanje. Žalbe optužene i branitelja se međusobno nadopunjuju pa će biti razmatrane kao jedna žalba.

4. Odgovor na žalbu tužitelja je podnesla optužena.

5. Temeljem čl. 474. st. 1. ZKP-a, spis predmeta je dostavljen na razgledanje Županijskom državnom odvjetništvu u Bjelovaru.

6. Žalbe državnog odvjetnika i optužene nisu osnovane.

7. Državni odvjetnik i optužena u žalbi ističu da je prvostupanjski sud prilikom donošenja pobijane presude počinio bitnu povredu odredbi kaznenog postupka, s time da optužena samo paušalno navodi ovu povredu i istu ne obrazlaže, dok tužitelj navodi da je sud počinio bitnu povredu iz čl. 468. st. 1. toč. 11. ZKP-a, obzirom da o odlučnim činjenicama postoji znatna proturječnost između onoga što se navodi u razlozima presude, te dokaza izvedenih u postupku

7.1. Suprotno žalbenim navodima, ovaj drugostupanjski sud nalazi da prvostupanjski sud nije počinio bitnu povredu odredbi kaznenog postupka na koje se poziva tužitelj, jer je presuda razumljiva i neproturječna, sadrži razloge o svim odlučnim činjenicama koji su jasni i neproturječni, te nema nikakve proturječnosti između razloga presude i dokaza izvedenih u postupku, te se pobijana presuda može ispitati. Osim toga, ispitujući i po službenoj dužnosti pobijanu presudu ovaj sud nije našao da bi bile počinjene bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz čl. 476. st. 1. toč. 1. ZKP-a, na koje se pazi po službenoj dužnosti.

8. Žalbenim prigovorima činjenične prirode tužitelj ukazuje da je prvostupanjski sud pogrešno i nepotpuno utvrdio činjenično stanje iz kojeg je izveo neosnovan zaključak suda kako nije dokazano da bi opt. NČ počinila sve protupravne radnje iz činjeničnog opisa protupravnog djela iz točke 1. optužnice, temeljem kojih utvrđenja je neosnovano izmijenio činjenični opis, te ujedno izveo neosnovan zaključak kako nije dokazano da bi optuženica počinila protupravno djelo iz točke 3. optužnice. Smatra kako dokaz u vidu predmetne snimke videonadzora, kada se dovede u vezu s preostalim izvedenim dokazima, ukazuje na opt. NČ kao počiniteljicu oštećenja na optičkoj infrastrukturi stambenih zgrada na adresi [adresa] i [adresa], u cijelom inkriminiranom razdoblju od 9. veljače 2022. do 24. travnja 2022. U odnosu na toč. 3. smatra kako je prvostupanjski sud cijenio nedostatno provedene dokaze, te iz izvedenih dokaza izveo pogrešan zaključak da se radi o pukoj indiciji, uslijed čega je donesen oslobađajući dio presude, jer kada se uz snimku videonadzora uzme u obzir vrijeme traženja intervencije te iskazi svih ispitanih svjedoka, uključujući i posredna saznanja o nanošenju štete na spremištima, te da prestanak takvih događaja koincidira s boravkom optužene u istražnom zatvoru, tada se radi o zatvorenom krugu indicija.

8.1. Optužena u odnosu na kazneno djelo iz točke 1. smatra da nema dokaza da je ona počinila navedeno, jer niti dokaz pregledom snimaka na nadzornoj kameri ne potvrđuje inkriminacije, budući se zbog položaja kamere ne može prepoznati odnosno vidjeti niti osoba optužene niti šta ta osoba radi. U odnosu na kazneno djelo iz točke 2., nije sa sigurnošću utvrđeno da bi upravo optužena napisala na ulaznim vratima zgrade prijeteće riječi, odnosno da bi to bio njezin rukopis, a koji nije niti vještačen. 8.2. Nasuprot istaknutim žalbenim navodima tužitelja i optužene, ocjena je ovoga vijeća da je prvostupanjski sud, nakon što je pravilno i potpuno utvrdio postojanje svih odlučnih činjenica, savjesnom ocjenom izvedenih dokaza pouzdano zaključio da je optužena kritične zgode upravo na način opisan u izreci presude počinila protupravna djela zakonskih obilježja kaznenog djela protiv imovine radnjom pod točkom 1. oštećenjem tuđe stvari - opisanim u čl. 235. st. 1. KZ/11, a radnjom pod točkom 2. počinila protupravno djelo zakonskih obilježja kaznenog djela protiv osobne slobode - prijetnjom - opisanim u čl. 139. st. 2. i 3. KZ/11, sve u svezi čl. 24. KZ/11, kao i da nije dokazano da je optužena počinila djelo iz točke 3., zbog čega je ista oslobođena od optužbe.

8.3. Dakle, pravilno prvostupanjski sud zaključuje da je dokazano da je optužena na način naveden u izreci presude (kako je sud opravdano i izmijenio činjenični opis), samo dana 25. ožujka 2022., otvarala plastične kanalice i potrgala optičke kabele i to na adresi [adresa], te je sud ispravno izmijenio činjenični opis i u pogledu visine štete na način da je umjesto iznosa od 4.457,41 euro ima stajati 19,44 eura, obzirom da iz tabličnog prikaza nastalih troškova sa lista 362 proizlazi da šteta zbog oštećenja dana 25. ožujka 2022. iznosi 19,44 eura, jer navedeno proizlazi iz svih za sud vjerodostojnih dokaza. Naime, upravo iz snimke nadzornih kamera od 25. ožujka 2022. i dijela obrane same optužene, vezano i uz ostale dokaze, iskaze svih ostalih svjedoka, nedvojbeno je utvrđeno da je optužena samo dana 25. ožujka 2022. otvorila plastične kanalice i škarama potrgala optičke kabele na adresi [adresa], što se vidi prema položaju kamere, dok je nedvojbeno da je na snimci upravo optužena (što ona nije niti osporavala), a što sud detaljno analizira i obrazlaže u svojoj presudi pod točkama 8. do 11., na koje se upućuju žalitelji radi nepotrebnog ponavljanja, a koja utvrđenja suda u potpunosti prihvaća i ovaj drugostupanjski sud, dok nije opravdan zaključak tužitelja da bi se u odnosu na ostale inkriminirane događaje radilo o zatvorenom krugu indicija, budući iz provedenih dokaza ne proizlazi da bi se isti mogli dovesti na nedvojben način u vezu sa optuženom.

8.4. Glede djela pod točkom 2. nije u pravu optužena kada tvrdi da nije na nedvojben način utvrđeno da je ona napisala navedene prijeteće riječi i da nije utvrđeno da je to njen rukopis, jer se iz videosnimke jasno vidi da optužena (koja ne osporava da je osoba sa snimke) flomasterom ili markerom na ulaznim vratima zgrade i to staklenom dijelu ispisuje poruku, dok iz snimke ne proizlazi da bi optužena u bilo kojem trenutku u rukama držala gumicu ili neki drugi predmet poput „Cifa” kako tvrdi u obrani te da bi brisala poruku, dok je usporedbom fotografije na listu 19 (druga fotografija) i fotografija broj 9, 10, 11 i 12 na listu 13-14 spisa (fotodokumentacija PU zagrebačke, Sektora kriminalističke policije, Službe za očevide i kriminalističku tehniku od 11. siječnja 2023.), odnosno usporedbom mjesta na staklenom djelu ulaznih vrata na kojem ženska osoba ispisuje poruku sa fotodokumentacijom mjesta na kojem je ispisana poruka razvidno da se radi o istom mjestu, a cjelokupni sadržaj poruke je vidljiv na fotografijama sačinjenim od ekipe za očevid PU zagrebačke (list 12-14 spisa), što drugim riječima znači da je poruku "SMRT STANARIMA, KB SVETI DUH, ZG HR", koja je fotografirana dana 11. siječnja 2023. od strane Ekipe za očevide PU zagrebačke ispisala optužena koja je zabilježena na snimci nadzornih kamera od 10. siječnja 2023. u 22:47 sati, a vještačenje u ovom slučaju nije bilo niti potrebno. Pored toga svjedok GČ je u svom iskazu naveo da je pregledom snimki nadzornih kamera vidio kako je poruku ispisala optužena, dok je 11. siječnja 2023. u 11,06 o tome obavijestio policiju.

8.5. Nije u pravu tužitelj u odnosu na točku 3. da se radi o zatvorenom krugu indicija da je isto djelo počinila optužena, jer u odnosu na ovo djelo nema dokaza da bi upravo optužena počinila to djelo. Naime, niti iz snimki video nadzora niti iskaza svjedoka ne proizlazi navedeno. Oštećena ĆČ, samo izražava sumnju da je to počinila optužena, a takvu sumnju ne temelji na nekim konkretnim saznanjima već samo na prijašnjem ponašanju optužene i na tome što u zgradi stanari imaju problema samo sa oštećenom. Što se tiče cjelokupnog razdoblja u kolovozu 2023., u spisu se nalazi dojava o provali u deset šupa od 31. kolovoza 2023. u 16,17 sati, i snimke nadzornih kamera zgrade 17 [adresa] samo za dan 31. kolovoza 2023., a navedene snimke, imajući u vidu odstupanje – 1 sat od realnog vremena prikazuju vremenski interval od 13:40-13:47 sati, a u tom vremenskom intervalu nadzorna kamera je snimila optuženu kako ulazi u zajednički podrumski prostor u 13:40 sati, a iz njega izlazi u 13:46 sati. Međutim navedene snimke nadzornih kamera ne obuhvaćaju prostor gdje su smještena spremišta, pa tako i spremište ĆČ, tako da na snimkama nije niti moglo biti zabilježeno tko je polomio lanac i lokot spremišta ĆČ, a sama činjenica da je optužena ušla u zajednički podrumski prostor, gdje se nalazi i njezina šupa istog onog dana kada je izvršena dojava da je provaljeno u deset šupa ne dokazuje da je lanac i lokot na spremištu ĆČ polomila optužena, tim više što snimka prikazuje samo vremenski interval od 7 minuta, i to okvirno dva i pol sata prije nego što je dojavljeno o provali u deset šupa, a spisu ne prileže niti snimke nadzornih kamera koje prikazuju vrijeme prije nego što je optužena ušla u zajednički podrumski prostor, a niti vrijeme u vremenskom intervalu od odlaska optužene do dojave o provali, kada je bilo tko mogao ući u zajednički podrumski prostor i polomiti lanac i lokot na spremištu ĆČ, slijedom čega sud pravilno temeljem rezultata dokaznog postupka nije našao dokazanim da bi optužena počinila protupravno djelo iz točke 3., na način kako joj je to stavljeno na teret optužnicom, te je opravdano optuženu, temeljem čl. 554. st. 5. u svezi čl. 453. toč. 3. ZKP-a, oslobodio od optužbe, jer u konkretnom slučaju nema niti dokaza, a niti se radi o zatvorenom krugu indicija da bi ovo djelo počinila optužena.

9. Budući je činjenično stanje iz izreke presude pravilno i potpuno utvrđeno, na tako utvrđeno činjenično stanje pravilno je primijenjen kazneni zakon kada je donesena presuda na temelju odredbe čl. 554. st.1. ZKP-a kojom je sud utvrdio da je opt. NČ počinila protupravna djela zakonskih obilježja kaznenog djela protiv imovine radnjom pod točkom 1. oštećenjem tuđe stvari - opisanim u čl. 235. st. 1. KZ/11, a radnjom pod točkom 2. počinila protupravno djelo zakonskih obilježja kaznenog djela protiv osobne slobode - prijetnjom - opisanim u čl. 139. st. 2. i 3. KZ/11, sve u svezi čl. 24. KZ/11.

10. Optužena se žali i zbog odluke suda o prisilnom smještaju u psihijatrijskoj ustanovi u trajanju od šest mjeseci i smatra da je zaključak suda glede prisilne hospitalizacije pogrešan i neosnovan, te da se može liječiti na slobodi.

10.1. Međutim, po ocjeni ovog vijeća pravilno je sud na temelju čl. 554. st. 1. ZKP-a u svezi čl. 51. Zakona o zaštiti osoba s duševnim smetanjima opt. NČ odredio prisilni psihijatrijski smještaj u trajanju od 6 (šest) mjeseci, jer je nedvojbeno utvrđeno da je optužena bila neubrojiva, pa tako iz nalaza i mišljenja vještaka dr. Željka Marinića, koji je u svom nalazu i mišljenju od 13. svibnja 2024., naveo da je kod optužene prisutna višegodišnja duševna bolest koja po svojim obilježjima odgovara perzistirajućem sumanutom poremećaju paranoidne forme, što predstavlja pravu, trajnu duševnu bolest, a optužena je bila neubrojiva te je s obzirom na psihičko stanje optužene i tijek njezine bolesti preporučio izricanje mjere psihijatrijskog liječenja, a isto je potrebno provesti putem prisilne hospitalizacije u odgovarajućoj psihijatrijskoj ustanovi. Tempore criminis bila je, neubrojiva što znači da joj je mogućnost vladanja svojom voljom i postupcima, te shvaćanje značenja svojih postupaka bilo neubrojivo, te postoji vjerojatnost da bi optuženica zbog svog zdravstvenog stanja mogla ponovno počiniti teže kazneno djelo, a za otklanjanje te opasnosti je potrebno njeno liječenje u psihijatrijskog ustanovi.

11. Iz navedenih razloga, budući žalba državnog odvjetnika i optužene nije osnovana, niti je utvrđeno postojanje povrede zakona na koje drugostupanjski sud u smislu čl. 476. st. 1. ZKP-a a pazi po službenoj dužnosti, odlučeno je kao u izreci (čl. 482. ZKP- a).

Bjelovar, 12. prosinca 2024.

Predsjednica vijeća

Dajana Barberić-Valentić