REPUBLIKA HRVATSKA

Županijski sud u Puli - Pola

Kranjčevićeva 8, 52100 Pula - Pola

Poslovni broj: Gž Ovr-426/2024-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Puli-Pola, po sucu Igoru Rakiću, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari ovrhovoditelja Slatinska banka d.d. Slatina, V. Nazora 2, OIB: 42252496579, zastupanog po punomoćnici SRB, protiv ovršenika SR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi ovrhe, odlučujući o žalbi ovršenika protiv rješenja o ovrsi Općinskog suda u Crikvenici, Stalne službe u Krku, poslovni broj: Ovr-91/2024-3 od 20. kolovoza 2024., 12. prosinca 2024.,

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba ovršenika, kao neosnovana te se potvrđuje rješenje o ovrsi Općinskog suda u Crikvenici, Stalne službe u Krku, poslovni broj: Ovr-91/2024-3 od 20. kolovoza 2024., osim u dijelu u kojem je izjavljena iz razloga propisanog čl. 50. st. 1. toč. 9. Ovršnog zakona.

Obrazloženje

1. Pobijanom odlukom suda prvog stupnja određena je ovrha radi naplate novčane tražbine ovrhovoditelja u iznosu od 65.553,11 eura te naplate troškova ovršnog postupka, sve sa zakonskim zateznim kamatama, temeljem Sporazuma o osiguranju novčane tražbine vjerovnika zasnivanjem založnog prava vjerovnika na nekretnini založnog dužnika broj: 139/11-2019 od 25. studenog 2019., solemniziranog 2. prosinca 2019. od strane javnog bilježnika Nevena Kućara iz Omišlja, na nekretnini k. č. br. [katastarska čestica]/zgr. u naravi kuća i dvor, površine 255 m2, upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], zabilježbom ovrhe na navedenim nekretninama u vlasništvu ovršenika, utvrđenjem vrijednosti navedenih nekretnina, prodajom i namirenjem ovrhovoditelja iz novčanog iznosa dobivenog prodajom.

2. Protiv navedenog rješenja pravovremenu žalbu podnosi ovršenik iz svih žalbenih razloga. Navodi kako osporava visinu predmetnog potraživanja jer u Izvodu iz poslovnih knjiga od 8. ožujka 2024. nije navedeno vremensko razdoblje na koje se predmetno dugovanje odnosi, kao ni dospijeće predmetne tražbine, tijek kamata i radnje koje je poduzimao u međuvremenu od dospijeća do prijedloga za ovrhu te je li do sada podmiren bar određeni dio potraživanja od strane prednice ovršenika, stoga dostavljeni izvod ne predstavlja dokaz na okolnosti osnovanosti utužene tražbine ovrhovoditelja te je ujedno nejasan i nije propisno ovjeren. Ukazuje da ovrhovoditelj nije niti dostavio dokaz o pokušaju naplate tražbine, drugim predmetnima ovrhe, niti je učinio vjerojatnim da je ovrha na takvim predmetima ovrhe bila bezuspješna, niti je dostavila dokaz da je poduzeo najprije izravnu naplatu putem financijske agencije. Takvo postupanje ne štiti dostojanstvo ovršenika pa je protivno čl. 6. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj: 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22, 6/24, dalje: OZ). Podnosi i prigovor promašene pasivne legitimacije jer je ovrhovoditelj trebao prijedlog za ovrhu podnijeti i protiv RR, koji je također nasljednik pokojne VR i sukladno Zakonu o nasljeđivanju („Narodne novine“ broj: 48/03, 163/03, 35/05, 127/13, 33/15, 14/19, dalje: ZN) solidarno s ovršenikom odgovara za predmetni dug ako se utvrdi osnovanost istog. Ističe prigovor na visinu vrijednosti naslijeđene imovine i vrijednosti ostaviteljevih dugova, budući da je vrijednost dugova veća od vrijednosti naslijeđene imovine u trenutku smrti pokojne ostaviteljice. Navodi i da sud treba provesti test razmjernost predstavlja li predmetni postupak neopravdano miješanje u ovršenikovo pravo na dom, jer se radi o njegovoj jedinoj nekretnini za život pa predlaže da se o tome pribavi dokaz službenim putem od Zemljišnoknjižnog odjela Krk. Ukazuje na zaključak Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 11. ožujka 2022. te obvezu suda da ispita valjanost ovršne isprave. Žalbeni prijedlog je preinačenje pobijanog rješenja na način da se ovršni prijedlog ovrhovoditelja odbaci kao nepotpun i nepodoban za odlučivanje, podredno, ukidanje pobijanog rješenja i vraćanje predmeta prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

3. U svom odgovoru na žalbu ovrhovoditelj osporava žalbene navode te predlaže odbijanje žalbe ovršenika kao neosnovane.

4. Žalba ovršenika nije osnovana.

5. Prvostupanjskim je rješenjem određena ovrha na nekretnini u vlasništvu ovršenika, koju je on naslijedio od svoje majke VR, na temelju ovršne isprave – Sporazuma o osiguranju novčane tražbine vjerovnika zasnivanjem založnog prava vjerovnika na nekretnini založnog dužnika broj: 139/11-2019 od 25. studenog 2019., sklopljenog radi osiguranja tražbine ovrhovoditelja iz Ugovora o stambenom kreditu broj: 6142038953 od 25. studenog 2019., solemniziranog 2. prosinca 2019. od strane javnog bilježnika Nevena Kućara, zaključenog između ovrhovoditelja kao vjerovnika te RR, kao dužnika i VR, prednice ovršenika, kao založne dužnice, radi naplate novčane tražbine ovrhovoditelja u iznosu od 65.553,11 eura, te naplate troškova ovršnog postupka, sve sa zakonskim zateznim kamatama.

6. Ispitujući pobijano rješenje u granicama žalbenih navoda žalitelja, a pazeći pri tome – dodatno po službenoj dužnosti na pravilnu primjenu materijalnog prava i na bitne povrede odredbi parničnog postupka (čl. 365. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje: ZPP)), sukladno čl. 50. st. 5. OZ-a i čl. 365. st. 2. ZPP-a, u vezi sa čl. 381. ZPP-a i čl. 21. OZ- a, ocjena je ovog suda da je pobijana odluka valjana i zakonita te u donošenju iste nisu počinjene bitne povrede odredaba postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.

7. Žalbu protiv rješenja o ovrsi sukladno odredbi čl. 50. st. 1. OZ-a ovršenik može izjaviti u sljedećim slučajevima: ako isprava na temelju koje je ono doneseno nije ovršna isprava; ako ta isprava nije stekla svojstvo ovršnosti; ako je ovršna isprava ukinuta, poništena, preinačena ili na drugi način stavljena izvan snage, odnosno ako je na drugi način izgubila svoju djelotvornost ili je utvrđeno da je bez učinka; ako su se stranke javnom ili po zakonu ovjerovljenom ispravom sastavljenom nakon nastanka ovršne isprave sporazumjele da ovrhovoditelj neće na temelju ovršne isprave, trajno ili za određeno vrijeme, tražiti ovrhu; ako je protekao rok u kojemu se po zakonu može tražiti ovrha; ako je ovrha određena na predmetu koji je izuzet od ovrhe, odnosno na kojem je mogućnost ovrhe ograničena; ako ovrhovoditelj nije ovlašten tražiti ovrhu na temelju ovršne isprave, odnosno ako nije ovlašten na temelju nje tražiti ovrhu protiv ovršenika; ako nije ispunjen uvjet koji je određen ovršnom ispravom, osim ako zakonom nije drukčije propisano; ako je tražbina prestala na temelju činjenice koja je nastala u vrijeme kad je ovršenik više nije mogao istaknuti u postupku iz kojeg potječe odluka, odnosno nakon zaključenja sudske ili upravne nagodbe ili sastavljanja, potvrđivanja ili ovjeravanja javnobilježničke isprave; ako je ispunjenje tražbine, makar i na određeno vrijeme, odgođeno, zabranjeno, izmijenjeno ili na drugi način onemogućeno zbog činjenice koja je nastala u vrijeme kad je ovršenik više nije mogao istaknuti u postupku iz kojega potječe odluka, odnosno nakon zaključenja sudske ili upravne nagodbe ili sastavljanja, potvrđivanja ili ovjeravanja javnobilježničke isprave; ili ako je nastupila zastara tražbine o kojoj je odlučeno ovršnom ispravom.

8. Prema odredbi čl. 52. OZ-a, ukoliko je žalba protiv rješenja o ovrsi izjavljena iz razloga iz čl. 50. st. 1. toč. 7. i toč. 9. do 11. ovoga Zakona, sud prvoga stupnja dostavit će žalbu ovrhovoditelju radi očitovanja u roku od osam dana (st. 1.). Ukoliko ovrhovoditelj prizna postojanje kojeg od razloga zbog kojih je žalba izjavljena, sud će obustaviti ovrhu (st. 2.). No, ukoliko ovrhovoditelj ospori postojanje tih razloga ili se ne očituje u roku od osam dana, sud će bez odgode donijeti rješenje kojim će ovršenika uputiti da u roku od petnaest dana od pravomoćnosti toga rješenja pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom zbog razloga iz stavka 1. ovoga članka zbog kojeg je izjavio žalbu (st. 3.). Iznimno od odredbe stavka 3. ovoga članka, sud neće ovršenika uputiti na parnicu, nego će prihvatiti njegovu žalbu, ukinuti provedene radnje i obustaviti ovrhu ako on njezinu osnovanost dokaže javnom ili javno ovjerovljenom ispravom, odnosno ako su činjenice na kojima se temelji njegova žalba zbog razloga iz stavka 1. ovoga članka općepoznate ili se mogu utvrditi primjenom pravila o zakonskim predmnijevama (st. 4.).

9. Ovršnu ispravu u ovome predmetu, prema ovrhovoditelju, predstavlja ovršna javnobilježnička isprava (u smislu čl. 23. toč. 5. OZ-a) - Sporazum o osiguranju novčane tražbine vjerovnika zasnivanjem založnog prava vjerovnika na nekretnini založnog dužnika broj: 139/11-2019 od 25. studenog 2019., solemniziran 2. prosinca 2019. od strane javnog bilježnika Nevena Kućara iz Omišlja.

10. Dakle, osnova ovrhe u ovom slučaju je javnobilježnički akt s potvrdom ovršnosti, a takva isprava predstavlja ovršnu ispravu u smislu OZ-a i Zakona o javnom bilježništvu. Sud prvog stupnja je, stoga, opravdano po njoj postupajući, pravilno donio predloženo rješenje o ovrsi, sukladno načelu strogog formalnog legaliteta koje vrijedi u ovršnom postupku. Nije sporno postojanje ovršne isprave ovrhovoditelja, ali ni činjenica da ovršenik nije dobrovoljno ispunio svoju obvezu prema ovrhovoditelju, čime je ona postala ovršna i podobna za ovrhu predloženu po ovrhovoditelju u smislu odredbe čl. 23. i 28. OZ-a. Stoga je pravilno sud prvog stupnja odredio predloženu ovrhu, upravo cijeneći postojanje spomenute ovršne isprave i načelo strogog formalnog legaliteta, a vodeći računa i o razlozima na koje pazi po službenoj dužnosti u smislu odredbe čl. 50. st. 5. OZ-a, jer ovršna isprava nije ukinuta, poništena, preinačena ili na drugi način stavljena izvan snage niti izgubila svoju djelotvornost ili bila bez učinka, niti se radi o zahtjevu za ovrhu podnesenu po proteku roka. Također, ovrha nije određena na predmetu izuzetom od ovrhe niti na predmetu na kojem je mogućnost ovrhe ograničena.

11. Žalbeni navodi ovršenika kojima osporava visinu tražbine ovrhovoditelja predstavljaju žalbene razloge iz čl. 50. st. 1. toč. 9. OZ-a, u odnosu na koje nije ovlašten odlučivati ovaj drugostupanjski sud, već će prvostupanjski sud u nastavku ovog postupka, na temelju odredbe čl. 52. st. 3. OZ-a, zaključkom uputiti ovršenika da u roku od petnaest dana od dostave zaključka pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom.

12. Nadalje, prigovor ovršenika da je predmet ovrhe njegov jedini dom, predstavlja prigovor prava na dom u smislu čl. 34. Ustava Republike („Narodne novine“ broj: 56/90, 135/97, 113/00, 28/01, 76/10, 5/14, dalje: Ustav) i čl. 8. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda („Narodne novine - Međunarodni ugovori“ broj: 18/97, 6/99, 8/99, 14/02, 1/06, Konvencija). I prema tumačenju sadržaja prava na dom prema pravnim stajalištima Europskog suda za ljudska prava (npr. Bjedov protiv Hrvatske, Orlić protiv Hrvatske i dr.), kao i pravnom stajalištima Ustavnog suda Republike Hrvatske, svakoj osobi koja istakne prigovor miješanja u njenom pravu na poštivanje doma mora se omogućiti da nezavisni sud ocijeni razmjernost i razumnost takvog zadiranja, odnosno miješanja u pravu na dom. Spomenuta zaštita prava na dom i prema Ustavu i Konvenciji daje pravo na pristup domu, korištenje doma i mirno uživanje. Međutim, isto tako i ta prava spadaju u kategoriju prava koja se mogu ograničiti, a ograničenje djeluje na isti način, te je teret dokazivanja da je došlo do miješanja u nečija prava na osobi koja tvrdi da je došlo do povrede čl. 34. st. 1. Ustava i čl. 8. EKZLJP-a, odnosno da je to na ovršeniku.

13. Međutim, pravna prednica ovršenika VR je u zaključenom Sporazum o osiguranju novčane tražbine vjerovnika zasnivanjem založnog prava vjerovnika na nekretnini založnog dužnika broj: 139/11-2019 od 25. studenog 2019. u njegovom čl.

5., dala suglasnost da se provede prisilna ovrhe radi naplate tražbine ovrhovoditelja na predmetnoj nekretnini, pa je time ista pristala da se ovrha nenaplaćenih tražbina provede i na toj nekretnini.

14. Ovršenik je predmetnu nekretninu naslijedio opterećenu navedenim založnim pravom od svoje majke VR, temeljem rješenja o nasljeđivanju Javnog bilježnika Nevena Kućara iz Omišlja poslovni broj: O-448/2023-14 od 11. siječnja 2024., i to u cijelosti jer mu je brat RR, dužnik u predmetnom ugovoru o kreditu, ustupio svoj nasljedni dio.

15. Stoga se ovršenik ne može pozivati na narušenu ravnotežu stranaka i pravo na dom, obzirom da je prema čl. 77. st. 1. OZ-a ovrhovoditelj na temelju pravnog posla s pravnom prednicom ovršenika stekao na predmetnoj nekretnini založno pravo radi osiguranja tražbine čije prisilno ostvarenje na tom predmetu traži, pa se ovršenik ne može protiviti takvoj ovrsi, pozivajući se na razloge iz čl. 75. st. 1. i čl. 76. st. 1. Ovršnog zakona te na druge odredbe zakona o izuzimanju od ovrhe ili o ograničenju ovrhe. Ovrhovoditelj ima na nekretnini ovršenika uknjiženo pravo zaloga radi namirenja predmetne tražbine kako to proizlazi iz izvatka iz zemljište knjige pa se ovršenik neosnovano poziva na ograničenje od ovrhe zbog narušene pravične ravnoteže interesa ovrhovoditelja i ovršenika iz čl. 80. b. st. 2. Ovršnog zakona jer se ovršenik ne može protiviti ovrsi koja je određena na nekretnini na kojoj je stečeno založno pravo na temelju ugovora koji je sklopljen sa njegovom pravnom prednicom na predmetnoj nekretnini, a koju je nekretninu ovršenik naslijedio u cijelosti.

16. Stoga, kako je i po pravnom shvaćanju ovog suda, sud prvog stupnja u svemu pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje, kako je pravilno primijenio materijalno pravo, a nije bilo ni drugih bitnih povreda na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, valjalo je žalbu ovršenika odbiti, kao neosnovanu te sukladno odredbi čl. 380. toč. 2. ZPP-a u svezi odredbe čl. 21. OZ-a riješiti kao u izreci ovog rješenja.

U Puli - Pola 12. prosinca 2024.

Sudac:

Igor Rakić