Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj Gž Zk-287/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sutkinji toga suda Mileni Frankić, kao sucu pojedincu, u zemljišnoknjižnom predmetu predlagateljice GI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćnici Martini Pečenko, odvjetnici u Svetom Ivanu Zelini, radi provođenja pojedinačnog ispravnog postupka, odlučujući o žalbi predlagateljice podnesenoj protiv rješenja Općinskog suda u Sesvetama, Stalna služba u Svetom Ivanu Zelini, poslovni broj Z-8661/2024 od 4. srpnja 2024., dana 12. prosinca 2024.
r i j e š i o j e
I. Odbija se žalba predlagateljice GI kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Sesvetama, Stalna služba u Svetom Ivanu Zelini, poslovni broj Z-8661/2024 od 4. srpnja 2024.
II. Nalaže se brisanje zabilježbe žalbe upisane pod poslovnim brojem Z- 9635/2024u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].
Obrazloženje
1. Pobijanim rješenjem je pod točkom I. izreke odbijen je prijedlog za provođenjem pojedinačnog ispravnog postupka u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. U točki II izreke određena je zabilježba odbijenog prijedloga iz toč. I. U toč. III. izreke naložena je provedba upisa u zemljišnoj knjizi.
2. Protiv navedenog rješenja žali se predlagateljica zbog svih zakonskih razloga iz odredbe čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 21/24 – dalje: ZPP) u svezi čl. 99. st. 2. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine", broj: 63/19 i 128/22 - dalje: ZZK). Predlaže pobijano rješenje ukinuti i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovno odlučivanje.
3. Žalba je neosnovana.
4. Ispitivanjem pobijanog rješenja u okviru žalbenih navoda predlagatelja i po službenoj dužnosti, ovaj sud utvrđuje da sud prvog stupanja nije počinio niti jednu od bitnih povreda odredaba parničnog/zemljišnoknjižnog postupka na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti u žalbenom postupku primjenom čl. 365. st. 2. ZPP u vezi s čl. 99. st. 2. ZPP, a tako ni bitnu povredu iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP na koju ukazuje predlagateljica.
5. Naime, sud prvog stupnja u obrazloženju (rbr. 1) naveo je sadržaj prijedloga za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka u kojem se predlagateljica, između ostalog, pozvala i na rješenje o nasljeđivanju javnog bilježnika iz Sesveta Milke Čegar poslovni broj O-412/2007 UPP/OS-124/2007 od 30 listopada 2007., iako doista navedeno rješenje nije dostavila uz prijedlog, pa u tom dijelu nema proturječnosti u sadržaju odluke, pa se pobijana odluka može ispitati.
6. Nadalje, predlagateljica u žalbi pogrešno smatra da je sud prije odbijanja prijedloga mogao pozvati predlagateljicu na dostavu dodatne dokumentacije i isprava (ne navodeći o kojim ispravama i dokumentaciji je riječ), očito se pozivajući na odredbu čl. 109. st. 7. ZZK.
7. Ovo stoga jer prema toj zakonskoj odredbi iznimno, sud može pozvati predlagatelja nepotpunog prijedloga da dostavi isprave koje ne predstavljaju tabularne isprave, ako je nedostatak takvih priloga jedina zapreka da se udovolji prijedlogu za upis, a u konkretnom slučaju ne radi se o nepotpunom prijedlogu.
8. Predlagateljica svojim žalbenim navodima nije uspjela dovesti u pitanje pravilnost odlučnih činjenica ni primjenu materijalnog prava.
9. Predmet ovog postupka je pokretanje i otvaranje pojedinačnog ispravnog pojedinačnog ispravnog postupka u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].
10. Sud prvog stupnja je utvrdio da predlagateljica nije priloženim ispravama u smislu odredbe čl. 208. ZZK dokazala da su ispunjeni uvjeti za pokretanje i otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka, odnosno nije učinila vjerojatnim postojanje prava koje nije u njezinu korist upisano u zemljišnu knjigu, radi čega prijedlog odbija i odlučuje kao u izreci rješenja.
11. U žalbi predlagateljica ističe da je uz prijedlog priložila isprave iz kojih jasno proizlazi opravdanost pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka, odnosno isprave kojima se dokazuje osnovanost prijedloga, tvrdeći da su svrha i pretpostavke pokretanja zemljišnoknjižnog ispravnog postupka jasno propisane odredbama ZZK, pa da je razvidno kako su ispunjene iste za pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka sve sukladno odredbama čl. 208. i 209. ZZK.
12. Prema odredbi čl. 208. st. 1. ZZK pojedinačni ispravni postupak je poseban zemljišnoknjižni postupak u kojem se ispravljaju zemljišnoknjižni upisi, a provodi se kad postoji opravdani razlog. Pojedinačni ispravni postupak može se provesti glede jednog ili više zemljišnoknjižnih uložaka. Stavkom 3. definirano je kako opravdani razlog za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka postoji kad je nekom ispravom učinjeno vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje nije u njezinu korist upisano i zbog čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise, a radi se o pravu koje prema odredbama tog Zakona može biti predmet zemljišnoknjižnog upisa.
13. Prema odredbi čl. 209. st. 1. ZZK pojedinačni ispravni postupak pokreće se na prijedlog osobe koja ima pravni interes. Stavkom 2. je propisano da u prijedlogu za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka treba biti točno označeno u kojem se smislu zahtijeva ispravljanje zemljišnoknjižnog uloška, koji bi se zemljišnoknjižni upisi u tom ulošku, kako i u čiju korist trebali ispraviti, činjenice na kojima se prijedlog temelji (npr. temelj stjecanja, povijest stjecanja i slično), a uz prijedlog se može podnijeti i nacrt ispravljenog zemljišnoknjižnog uloška. Stavkom 6. propisano je da kad se prijedlogom iz st. 1. tog članka predlaže promijeniti podatke u posjedovnici, prijedlogu treba priložiti i prijavni list koji je pregledalo i potvrdilo tijelo nadležno za katastar, jer će se u protivnom prijedlog odbaciti i upisati zabilježba odbačenog prijedloga. Također, stavkom 4. propisano je da se prijedlogu iz st. 1. tog članka treba priložiti isprave iz kojih proizlazi opravdanost pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka, odnosno isprave kojima se dokazuje osnovanost prijedloga (npr. isprave o prijenosu ili osnivanju knjižnih prava u korist podnositelja prijedloga koje ne ispunjavaju sve pretpostavke za valjanost tabularne isprave, izvaci iz katastra zemljišta o posjedniku nekretnine, javno ovjerovljene izjave zemljišnoknjižnog vlasnika ili njegovih nasljednika kojima se potvrđuje pravo predlagatelja i sl.).
14. Naime, predlagateljica je uz prijedlog dostavila ispravu – Ugovor o kupoprodaji od 4. rujna 1965. iz kojeg proizlazi da je UI rođ. G, preudata HI (istovjetna s ŽI) predmetnu nekretninu čkbr. [katastarska čestica] upisanu u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kupila od HI (zeta upisanog vlasnika AI), da je RI, rođ. ŽI predmetnu nekretninu stekla darovanjem od majke SI (istovjetna sa UI rođ. G, preudata RI) 1980. godine, koje darovanje je evidentirano u katastarskom operatu, da je UI rođ. G, preudata RI za života raspolagala svojom imovinom pa je rješenjem Općinskog suda u Sesvetama broj O-112/97 od 8. svibnja 1987. odlučeno da se ostavina iza nje neće raspraviti.
15. Predlagateljica je nadalje navela da je predmetnu nekretninu stekla usmenim darovanjem od pok. majke RI, izvanknjižne vlasnice i evidentirane posjednice (PL 878 k. o. [katastarska općina]) prije više od 20 godina, dok je dio nekretnina majka darovala drugoj kćerki ŠI. Zbog navedenog, nakon njezine smrti nije bilo imovine koja bi bila predmetnom nasljeđivanja pa je rješenjem o nasljeđivanju javnog bilježnika iz Sesveta Milke Čegar poslovni broj O-412/2007 UPP/OS-124/2007 od 30 listopada 2007. odlučeno da se neće provoditi ostavinska rasprava.
16. Iz navedenog proizlazi da predlagateljica u prijedlogu tvrdi da nekretninu na koju se prijedlog odnosi posjeduje unatrag 20 godina, da joj je istu darovala majka usmenim darovanjem. Međutim uz prijedlog nije priložila nikakvu drugu ispravu kojom bi dokazala vjerojatnim da upravo njoj pripada pravo vlasništva na predmetnoj nekretnini u cijelosti (čl.208.st.3. ZZK).
17. Kako iz citiranih zakonskih odredbi proizlazi da se pojedinačni ispravni postupak provodi kada za to postoji opravdani razlog, a isti postoji kad je nekom ispravom učinjeno vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje nije u njezinu korist upisano i radi čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise, to tumačenjem navedenih odredbi proizlazi da zemljišnoknjižni pojedinačni postupak nije postupak u kojem će se provoditi dokazni postupak na način da se saslušavaju svjedoci i utvrđuju činjenice koje se inače utvrđuju u parničnom postupku.
18. Stoga je pravilno odbijen prijedlog predlagateljice radi otvaranja pojedinačnog zemljišnoknjižnog ispravnog postupka na predmetnoj nekretnini.
19. Slijedom svega navedenog, primjenom odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP u svezi čl. 99. st. 2. ZZK odlučeno ja kao pod toč. I. izreke ovog rješenja.
20. O brisanju zabilježbe žalbe odlučeno je primjenom odredbi čl. 149. st. 3. ZZK. U Zagrebu 12. prosinca 2024.
Sutkinja:
Milena Frankić
