- 1 -              Revd-3603/2022-2

 

 

 

 

 

Broj: Revd-3603/2022-2

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

 

              Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Đura Sesse predsjednika vijeća, Ljiljane Hrastinski Jurčec članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća, Goranke Barać-Ručević članice vijeća i Mirjane Magud članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja: D. B. i dr. kao suvlasnika stambene zgrade u S., koje zastupa upravitelj zgrade S.-UPRAVA d.o.o. S., OIB … , kojeg po punomoći zastupa A. B., odvjetnik u S., protiv tuženika T. M., OIB … , iz J., kojeg zastupa punomoćnik A. D., odvjetnik u J., radi isplate, odlučujući o prijedlogu tuženika za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Šibeniku poslovni broj Gž-775/2021-2 od 10. svibnja 2022., kojom je preinačena presuda Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Starom Gradu poslovni broj Povrv-2153/2018 od 5. srpnja 2021., u sjednici održanoj 20. prosinca 2023.,

 

r i j e š i o   j e:

 

              Odbacuje se prijedlog za dopuštenje revizije tuženika T. M.

 

Obrazloženje

 

1. Tuženik je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Šibeniku poslovni broj Gž-775/2021-2 od 10. svibnja 2022., kojom je preinačena presuda Općinskog suda u Splitu Stalna služba u Starom Gradu broj Povrv-2153/18 od 5. srpnja 2021., u sjednici održanoj 20. prosinca 2023.,

 

2. U prijedlogu za dopuštenje revizije tuženik postavlja pitanja za koja navodi da su važna za odluku u predmetnom sporu te za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu ili za razvoj prava kroz sudsku praksu.

 

2.1. Pitanja postavljena u prijedlogu za dopuštenje revizije glase:

 

„1. Mogu li se u postupcima radi prisline naplate zajedničke pričuve zgrade, kao tužitelji pojaviti suvlasnici zgrade na način da je samo napisano ime jednog suvlasnika bez njegove adrese i OIB-a, dok drugi suvlasnici nisu ni tako napisani, već je napisano samo i dr. , kao suvlasnika zgrade ?

 

2. Može li upravitelj zgrade ex lege zastupati sve suvlasnike zgrade u svim postupcima, uključujući i postupak prisilne naplate zajedničke pričuve zgrade, ako je nesporno da taj upravitelj zgrade nije izabran na zakonom predviđen način budući potpisani međuvlasnički ugovor nesporno nema potrebnu većinu od 50% i više potpisa  svih upisanih suvlasnika zgrade ?

 

3. Može li se upravitelj zgrade smatrati zakonskim zastupnikom  svih suvlasnika zgrade, te u ime svih suvlasnika pokrenuti postupak naplate zajedničke pričuve zgrade, ako takva osoba nije izabrana na zakonom predviđen način budući međuvlasnički ugovor nesporno nema potrebnu većinu od 50% i više potpisa  svih upisanih suvlasnika zgrade ?

 

4. Je li u postupcima prisline naplate zajedničke pričuve zgrade pasivno legitimiran upisani suvlasnik zgrade koji uopće ne koristi stan već zaštićeni najmoprimci, ili su pasivno legitimirani zaštićeni najmoprimci koji stanuju i kosriste stan?

 

5. Pod pretpostavkom da bi suvlasnik zgrade bio pasivno legitimiran u postupcima naplate zajedničke pričuve zgrade, a ne zaštićeni najmoprimci koji u naravi koriste stan, je li u tom slučaju povrijeđeno načelo pravičnosti na štetu vlasnika stana, jer bi isti na taj način za druge plaćao njihove obveze, koje su još k tome i veće od zaštićene najamnine? “.

 

3. Prema odredbi čl. 385.a Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14 i 79/19 - dalje: ZPP) Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustiti će reviziju ako se može očekivati odluka o nekom pravnom pitanju koje je važno za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu, a neki razlozi su u toj odredbi navedeni kao osobito važni.

 

4. Prema odredbi čl. 387. st. 1. ZPP Vrhovni sud Republike Hrvatske odlučuje o dopuštenosti revizije na temelju prijedloga za dopuštenje revizije. U prijedlogu stranka mora određeno naznačiti pravno pitanje zbog kojeg predlaže da joj se dopusti podnošenje revizije, te određeno izložiti razloge zbog kojih smatra da je ono važno u smislu odredaba čl. 385.a st. 1. ZPP.

 

5. Ovaj sud je, postupajući sukladno odredbama čl. 385., čl. 385.a i čl. 387. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11-proč.tekst, 25/13, 28/13, 89/14 i 79/19 - dalje: ZPP) ocijenio kako postavljena pitanja nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu.

 

6. Naime, ovaj sud je već u brojnim svojim odlukama odgovorio na pitanje koja su u osnovi identična pitanjima pod. 1. do 3. ovog prijedloga. Tako je u odluci broj Rev-735/2022-2 od 3. travnja navedeno: „(..) Naime, upravitelj zgrade ovlašten je ex lege pokretati sudske postupke, u ime i za račun suvlasnika zgrade, radi naplate zajedničke pričuve od suvlasnika koji tu pričuvu ne plaćaju, osim ako međuvlasničkim ugovorom nije što drugo određeno. (...) 15. Ovo ovlaštenje proizlazi iz čl. 90. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06 – dalje: ZVDSP) kojim je propisano je da je zajednička pričuva namjenska imovina svih suvlasnika nekretnine, koja je namijenjena za pokriće troškova održavanja i poboljšavanja nekretnine, kao i za otplaćivanje zajma za pokriće tih troškova. Zajedničkom pričuvom upravljaju suvlasnici, odnosno upravitelj zgrade kojeg oni imenuju međuvlasničkim ugovorom ili ga imenuje nadležno tijelo jedinice lokalne samouprave (prinudni upravitelj), ukoliko suvlasnici u zakonskom roku ne sklope međuvlasnički ugovor, kao imovinom odvojenom od imovine bilo kojeg od suvlasnika. (...) 16. Nadalje, čl. 378. ZVDSP propisane su ovlasti upravitelja prema kojima upravitelj upravlja nekretninom u ime i za račun suvlasnika u granicama ovlasti utvrđenih ugovorom, pa osim što raspolaže zajedničkom pričuvom, upravitelj zastupa suvlasnike u svezi s upravljanjem nekretninom u postupcima pred državnim tijelima, ako ugovorom nije drukčije određeno. (...) 17. Smislenim tumačenjem svih gore navedenih odredbi ZVDSP, pod pojmom zastupanja iz čl. 378. st. 5. ZVDSP ima se podrazumijevati ovlasti u poduzimanju svih onih radnji, pa i pokretanje sudskih postupaka kako bi se ostvarili i zaštitili interesi suvlasnika zgrade u održavanju zgrade. To podrazumijeva dobivenu i zakonom propisanu ovlast da kao stranka u postupku utužuje nekog od suvlasnika radi naplate dugujuće pričuve, koja se sredstva polažu na poseban račun, koji je u tu svrhu otvoren, jer je to imovina koja je odvojena od imovine bilo kojeg od suvlasnika, a i od imovine upravitelja zgrade. Ovo pravno shvaćanje iznijeto je u više odluka ovoga suda (Rev-x 325/10-2 od 3. ožujka 2011., Rev 101/2012 od 23. srpnja 2013., Rev 154/12 od 13. siječnja 2016.), te odluci Ustavnog suda Republike Hrvatske (U-III-3695/10 od 10. studenog 2011.).“.

 

7. Nadalje, unatoč tome što uz pitanja pod 4. i 5 nisu navedeni bilo kakvi određeni razlozi važnosti, ovdje treba navesti kako odgovor na postavljena pitanja proizlazi iz samog zakona. Naime, odredbama  čl. 85. st. 1. i st. 2. ZVDSP, propisano je da suvlasnici upravljaju nekretninom po općim pravilima o upravljanju suvlasničkom stvari, te su dužni, između ostaloga, osnovati zajedničku pričuvu, dok iz odredbe čl. 89. st. 1. ZVDSP proizlazi da troškove za održavanje i za poboljšavanje nekretnine snose svi suvlasnici nekretnine razmjerno svojim suvlasničkim dijelovima, ako nije drukčije određeno, a prema st. 2. te odredbe doprinose za zajedničku pričuvu radi pokrića troškova održavanja i poboljšavanja nekretnine te za otplaćivanje zajma za pokriće tih troškova snose svi suvlasnici razmjerno svojim suvlasničkim dijelovima, ako nije drugačije određeno.

 

8. Slijedom navedenog, u ovoj pravnoj stvari nisu ispunjene pretpostavke za dopuštenost revizije u smislu odredbe iz čl. 385.a st. 1. ZPP, pa je prijedlog tuženika valjalo odbaciti na temelju odrede čl. 392. st. 1. u vezi s čl. 387. st. 5. ZPP.

 

Zagreb, 20. prosinca 2023.

 

Predsjednik vijeća:

Đuro Sessa, v.r.