Republika Hrvatska
Županijski sud u Osijeku
Osijek, Europska avenija 7
Poslovni broj Gž-1609/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Osijeku, u vijeću sastavljenom od suca Drage Grubeše, predsjednika vijeća, sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća Sanje Sušilović i sutkinje Snježane Androš, članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, OIB: 84397956623, Zagreb, A. Mihanovića 3, protiv tuženika Hrvatskog ureda za osiguranje, OIB: 38922958547, Zagreb, Martićeva ulica 71, kojeg zastupa punomoćnik Hrvoje Lui, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Mađarić & Lui iz Zagreba, radi isplate, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj P-9428/2023-8 od 26. rujna 2024., u sjednici vijeća održanoj 12. prosinca 2024.,
p r e s u d i o j e
I. Žalba se odbija kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj P-9428/2023-8 od 26. rujna 2024.
II. Tuženiku se ne dosuđuje trošak odgovora na žalbu i sudske pristojbe na odgovor na žalbu.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom suđeno je:
"I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev koji glasi:
"Nalaže se tuženiku Hrvatskom uredu za osiguranje iz Zagreba, Martićeva 71, OIB: 38922958547 da tužitelju Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje iz Zagreba, A. Mihanovića 3, OIB: 84397956623 isplati na ime naknade štete svotu od 5.652,83 € / 42.591,23 kn uz pripadajuću zateznu kamatu koja teče od 18.05.2023. godine do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, kao i naknaditi trošak parničnog postupka, u roku 15 dana."
II. Nalaže se tužitelju naknaditi tuženiku trošak parničnog postupka u iznosu 750,00 eur zajedno sa zakonskim kamatama tekućim od 26. rujna 2024. do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana."
2. Navedenu presudu pravovremeno podnesenom žalbom u cijelosti pobija tužitelj zbog žalbenih razloga označenih u čl. 353. st. 1. toč. 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11. – pročišćeni tekst, 25/13., 28/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23., dalje u tekstu ZPP) s prijedlogom da se prvostupanjska presuda preinači sukladno žalbenim navodima, podredno ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
3. U odgovoru na žalbu tuženik se protivi žalbenim navodima u cijelosti.
4. Žalba nije osnovana.
5. Ispitujući prvostupanjsku presudu kao i postupak koji je prethodio njezinom donošenju, ovaj je sud utvrdio da nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje sud pazi po službenoj dužnosti temeljem čl. 365. st. 2. u svezi sa čl. 354. st. 2. ZPP-a.
6. Predmet spora je zahtjev tužitelja prema tuženiku radi isplate iznosa od 5.652,83 EUR-a/42.591,23 kn sa zateznim kamatama od 18. svibnja 2023. do isplate na ime naknade štete koju tužitelj trpi zbog isplate 90 % invalidske mirovine svom osiguraniku ZJ u razdoblju od 1. ožujka 2021. do 31. ožujka 2023., a koja je uzrokovana prometnom nezgodom za koju je utvrđena odgovornost tuženika pravomoćnom presudom Općinskog suda u Puli poslovni broj P-1424/1998 od 12. srpnja 2000.
7. U prvostupanjskom postupku utvrđeno je:
- da je u prometnoj nezgodi koja se dogodila dana 14. srpnja 1995. osiguranik tužitelja ZJ zadobio ozljede, a prometnu nezgodu je prouzročila SJ, upravljajući vozilom reg. oznaka [registarska oznaka] ( [registarska oznaka]), te je pravomoćnom presudom Općinskog suda u Puli poslovni broj P-1424/1998 od 12. srpnja 2000. utvrđena odgovornost tuženika.
- da je rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područna služba Zagreb Klasa: 141-02/12-01/OB:03417794526, Urbroj 341-25-05/3-12- 001177 od **.**.2012. ZJ priznato pravo na invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad,
- da je tužitelj u vremenu od 1. ožujka 2021. do 31. ožujka 2023. s osnova 90% invalidske mirovine isplatio ukupno iznos od 5.652,83 EUR-a/42.591,23 kn.
8. Na temelju navedenih činjeničnih utvrđenja prvostupanjski sud odbija tužbeni zahtjev uz zaključak da se nisu ispunili uvjeti iz čl. 27. Zakona o obveznom osiguranju u prometu ("Narodne novine" broj 151/05., 36/09., 75/09, 76/13. i 152/14., dalje u tekstu: ZOOP), a koji uređuje subrogacijske zahtjeve nositelja socijalnog osiguranja, kao i da tužitelj nije dokazao visinu štete jer nije predložio financijsko vještačenje na okolnost je li mirovina koja je isplaćena veća od razmjernog dijela mirovine koja se isplaćuje zbog umirovljenja uslijed povrede na radu.
9. Suprotno žalbenim navodima tužitelja, ovaj drugostupanjski sud ocjenjuje da je prvostupanjski sud pravilno primijenio materijalno pravo kada je o tužbenom zahtjevu tužitelja odlučio primjenom odredbe čl. 27. ZOOP-a, a ne čl. 161. st. 2. i čl. 164. Zakona o mirovinskom osiguranju ("Narodne novine" broj 157/13., 151/14., 33/15., 93/15., 120/16., 18/18., 62/18., 115/18. i 102/19, dalje u tekstu: ZOMO).
10. Naime, Hrvatski ured za osiguranje je pravna osoba koja u pravnom prometu s trećim osobama predstavlja udruženje društava za osiguranje sa sjedištem u [adresa] i za svoje članove obavlja poslove utvrđene Zakonom o osiguranju, ZOOP-om, te drugim propisima.
11. S obzirom da odredba čl. 27. ZOOP-a govori o društvu za osiguranje, navedenu odredbu treba tumačiti na način da se pod pojmom „društvo za osiguranje“ podrazumijeva i Hrvatski ured za osiguranje kao udruga koja okuplja društva za osiguranje.
12. Stoga ovaj drugostupanjski sud smatra da se u sporu koji pokreće Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje protiv Hrvatskog ureda za osiguranje radi povrata iznosa isplaćenih na ime mirovine treba primijeniti ZOOP i to onaj zakon koji je bio na snazi u vrijeme nastanka štete tužitelju, odnosno u trenutku kada su vršene isplate mirovina (upućuje se na pravni stav iz odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske boj Rev-1437/2021-2 od 5. siječnja 2020., te odluku Rev-66/2022 od 1. veljače 2022.).
13. Prema odredbi iz članka 27. ZOOP-a društvo za osiguranje obvezno je zavodima koji obavljaju poslove zdravstvenog, mirovinskog ili invalidskog osiguranja nadoknaditi stvarnu štetu u okviru odgovornosti svog osiguranika i u granicama obveza preuzetih ugovorom o osiguranju (st. 1.). Stvarnom štetom u smislu stavka 1. tog članka smatraju se troškovi liječenja i drugi nužni troškovi učinjeni sukladno propisima o zdravstvenom osiguranju, kao i razmjerni iznos mirovine oštećene osobe odnosno članova njene obitelji (st. 2.). Razmjerni iznos mirovine određuje se prema propisima o mirovinskom osiguranju u visini razlike između invalidske mirovine utvrđene rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i invalidske mirovine koja je bila utvrđena u slučaju povrede na radu (st. 3.).
14. Navedeno znači da HZMO ima pravo na razmjerni iznos mirovine u visini razlike između mirovine koja se isplaćuje i mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu.
15. Teret dokaza je na tužitelju, pa kako tužitelj nije dokazao koliko iznosi razmjerni iznos mirovine u visini razlike isplaćene invalidske mirovine i invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu, pravilno je sud prvog stupnja primjenom odredbe čl. 221.a ZPP-a odbio tužbeni zahtjev.
16. Odluka o parničnom trošku je pravilna i u skladu sa odredbama čl. 154. st. 1. i čl. 155. ZPP-a.
17. Odbijen je zahtjev tužitelja za naknadu troška sastava odgovora na žalbu i sudske pristojbe za odgovor na žalbu jer navedena radnja nije bila potrebna za donošenje odluke u ovoj pravnoj stvari (čl. 155. st. 1. ZPP-a), slijedom čega je odlučeno kao pod II. izreke.
18. Slijedom navedenoga, a na temelju odredbe čl. 368. st. 1. ZPP-a, odlučeno je kao u izreci.
Osijek, 12. prosinca 2024.
Predsjednik vijeća
Drago Grubeša