Republika Hrvatska

Županijski sud u Osijeku

Osijek, Europska avenija 7

Poslovni broj Gž Zk-91/2024-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Osijeku, po sutkinji Jasni Bratek, u zemljišnoknjižnom predmetu predlagateljice [adresa],OIB 84077929159 sa sjedištem u [adresa], zastupane po punomoćniku Ivanu Vidaku odvjetniku iz Labina, radi ukidanja statusa javnog dobra i uknjižbe prava vlasništva, odlučujući o žalbi predlagateljice protiv rješenja Općinskog suda u Pazinu, poslovni broj Z-495/2023 od 9. svibnja 2024., 12. prosinca 2024.

r i j e š i o  j e

I Odbija se žalba predlagatelja kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Pazinu poslovni broj Z-495/2023 od 9. svibnja 2024.

II Nalaže se Općinskom sudu u Pazinu –Zemljišnoknjižnom odjelu Labin, brisanje zabilježbe žalbe upisane pod brojem Z-10086/2024 u z.k.ul. EL.I k. o. [katastarska općina] na č.k.br. ... [adresa] sa 64 m2 (put sa 64 m2).

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem prvostupanjski sud odbio je prigovor predlagateljice i potvrdio rješenje Zemljišnoknjižnog odjela Labin ,poslovni broj Z- 17976/2022 od 21.prosinca 2022. (toč. I. izreke), naložio upis zabilježbe odbijenog prigovora u zk.ul. EL.I. k. o. [katastarska općina] (toč. II. izreke) glede kč. br. [katastarska čestica].

2. Pravodobno podnesenom žalbom navedeno rješenje pobija predlagateljica zbog žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. toč. 1., toč. 2. i 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 2/07., 84/08., 96/08. - odluka USRH, 123/08., 148/11., 25/13., 28/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 159/23.- dalje ZPP). Predlaže preinačiti pobijano rješenje na način da dopusti predloženi upis odnosno uknjižbu prava vlasništva na č.k.br. [katastarska čestica] na ime i vlasništvo predlagateljice.

3. Na žalbu nije odgovoreno.

4. Žalba nije osnovana.

5. Ispitujući pobijano rješenje, postupak koji je prethodio i žalbene navode predlagatelja, ovaj sud je utvrdio da sud prvog stupnja nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP-a na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a u vezi čl. 381. ZPP-a koji se podredno primjenjuje u zemljišnoknjižnim postupcima na temelju odredbe čl. 99. st. 2. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“ broj 91/96., 68/98., 137/99., 114/01., 100/04., 107/07., 152/08., 126/10., 55/13.,60/13.,108/17., 63/19. ,128/22. i 155/23. - dalje u tekstu : ZZK).

6. Prvostupanjski sud, odlučujući o prigovoru predlagateljice protiv rješenja Zemljišnoknjižnog odjela Labin, u obrazloženju pobijanog rješenja, između ostalog, navodi da je prijedlog predlagateljice za ukidanje statusa javnog dobra i upis prava vlasništva u korist predlagateljice osnovano odbijen jer je predmetna nekretnina u posjedovnici upisana kao "put" , a ne kao "nerazvrstana cesta", stoga da zahtijevani upis, uknjižbu prava vlasništva na temelju Odluke predlagateljice nije moguće dopustiti.

Nadalje ističe da se upis nerazvrstane ceste u zemljišnim knjigama uz istovremeni upis te ceste kao javnog dobra u općoj upotrebi te upis prava vlasništva u korist jedinice lokalne samouprave može provoditi samo na način propisan čl. 131. st. 3. i 4. Zakona o cestama ("Narodne novine" 84/11., 18/13., 22/13., 54/13., 148/13., 92/14.,110/19.,144/ 21. i 144/22. –dalje ZC) što znači da će sud u zemljišnoknjižnom postupku moći izvršiti upis nerazvrstane ceste u zemljišne knjige tek po evidentiranju iste u katastru, na način reguliran tim odredbama. Tome dodaje da iz priloženih isprava ne proizlazi da je predlagateljica stekla pravo vlasništva na nekretninama koje su u trenutku stupanja na snagu Zakona o cestama bile nerazvrstane ceste, a dodaje i da odluku o ukidanju statusa javnog dobra na nekretnini može, sukladno čl. 103. ZC-a, donijeti tek kada se predmetna nekretnina najprije upiše kao nerazvrstana cesta. Sud prvog stupnja navodi da dostavljena isprava ne predstavlja valjani pravni osnov za upis prava vlasništva predlagateljice, jer da donošenju odluke Općine Kršan od 14. srpnja 2022. nije prethodio postupak iz čl.131.ZC-a u kojem bi se na temelju prijavnog lista nadležnog katastarskog ureda izvršio upis nerazvrstane ceste kao javnog dobra u općoj uporabi, a kako je predmetna nekretnina u zemljišnoj knjizi evidentirana kao put, to da nema osnove za upis prava vlasništva na temelju čl.103. ZC-a i Odluke od 14.srpnja 2022.

7. Predlagateljica u žalbi navodi da je sudu podnijela zahtjev radi uknjižbe prava vlasništva č.k.[katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja je u zemljišnim knjigama označena kao put, da se ista ne vodi u evidenciji nerazvrstanih cesta Općine i da u naravi predstavlja zemljište-okućnicu, dvorište privatne zgrade. Navodi da svoj zahtjev temelji na odredbi čl. 35.st.1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Općina Kršan da je prije pokretanja ovoga postupka utvrdila da predmetna nekretnina ne predstavlja put, niti nerazvrstanu cestu, stoga da je Općinsko vijeće 14. srpnja 2022. donijelo Odluku o ukidanju statusa javnog dobra u za predmetnu nekretninu s obzirom da je prestala potreba korištenja iste kao javnog dobra. Dodaje da se na predmetnoj nekretnini nalazi zgrada stambene namjene čiji je korisnik privatna osoba kao i da nije odlučan upis u zemljišnoj knjizi već da je odlučno koristi li se ta nekretnina doista kao javno dobro, te s time u vezi ukazuje na sadržaj odredbe čl. 62. Zakona o komunalnom gospodarstvu.

8. Suprotno žalbenim navodima pravilno je prvostupanjski sud primijenio materijalno pravo odlučujući o prigovoru predlagateljce podnesenom protiv rješenja prvostupanjskog suda, Zemljišnoknjižnog odjela Labin poslovni broj Z-17976/2022 od 21. prosinca 2022.

9. Vezano uz žalbene navode predlagatelja, ističe se da iz spisu priležećeg izvatka iz zemljišne knjige z.k.ul.br. EL.I k. o. [katastarska općina] (str. 3-4, 8-9 spisa) proizlazi da je predmetna č.k.[katastarska čestica] označena kao put ukupne površine 64m2 , dok je u vlastovnici za tu česticu, kao i za ostale čestice istog izvatka iz zemljišne knjige, upisano javno dobro.

Općinsko vijeće predlagateljice Općine Kršnjan, kao jedinice lokalne samouprave, donijelo je 14.srpnja 2022., pozivom na odredbu čl. 103. Zakona o cestama ("Narodne novine" , broj: 84/11., 18/13., 22/13., 54/13., 148/13., 92/14.), Odluku o ukidanju statusa javnog dobra za tu česticu ( u nastavku teksta : Odluka), kojom se predlagateljica ujedno utvrđuje njezinom vlasnicom (toč. II Odluke) . Na temelju te Odluke predlagateljica predlaže upis prava vlasništva u svoju korist i na svoje ime.

10. Sukladno odredbi čl. 103. ZC-a, kada je trajno prestala potreba korištenja nerazvrstane ceste ili njezinog dijela može joj se ukinuti status javnog dobra u općoj uporabi, a nekretnina kojoj prestaje taj status ostaje u vlasništvu jedinice lokalne samouprave (st. 1.), time da odluku o ukidanju statusa javnog dobra u općoj uporabi nerazvrstane ceste ili njezinog dijela donosi predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave (st. 2.).

10.1. Odredbom čl. 131. ZC-a propisano je da ceste koje se na dan stupanja na snagu tog Zakona koriste za promet vozila po bilo kojoj osnovi i koje su pristupačne većem broju korisnika, a koje nisu razvrstane kao javne ceste u smislu tog Zakona, postaju nerazvrstane ceste (st. 1.), da će se postojeći upisi u zemljišnim knjigama nerazvrstanih cesta iz st. 1. tog članka u vlasništvu jedinice lokalne samouprave zamijeniti po službenoj dužnosti upisom nerazvrstane ceste javnog dobra u općoj uporabi kao neotuđivog vlasništva jedinice lokalne samouprave (st. 2.), da se nerazvrstane ceste iz st. 1. koje nisu upisane u zemljišnim knjigama ili u tim knjigama nije upisano njihovo stvarno stanje, upisuju u zemljišne knjige po službenoj dužnosti na temelju prijavnog lista koji nakon evidentiranja nerazvrstane ceste, odnosno njezinog stvarnog stanja u katastru, zemljišnoknjižnom sudu po službenoj dužnosti dostavlja tijelo nadležno za katastar (st. 3.), da se nerazvrstane ceste izgrađene do dana stupanja na snagu Zakona o cestama ("Narodne novine", broj: 84/11) koje nisu evidentirane u katastru ili nije evidentirano njihovo stvarno stanje, evidentiraju u katastru na temelju geodetskog elaborata izvedenog stanja nerazvrstane ceste, a koji pribavlja i nadležnom tijelu za katastar dostavlja jedinica lokalne samouprave, odnosno pravna osoba koja je ovlaštena upravljati nerazvrstanom cestom sukladno propisima iz čl. 107. tog Zakona i rješenja nadležnog zemljišnoknjižnog suda o provedbi prijavnog lista (st. 4.), pri čemu prijavni list za prethodnu provedbu u zemljišnoj knjizi iz st. 4. zemljišnoknjižnom sudu po službenoj dužnosti dostavlja nadležni ured za katastar na temelju pregledanog i potvrđenog geodetskog elaborata izvedenog stanja nerazvrstane ceste (st. 5.), da će se nerazvrstane ceste iz st. 1. upisati u zemljišnu knjigu kao javno dobro u općoj uporabi, kao neotuđivo vlasništvo jedinice lokalne samouprave uz upis pravne osobe koja upravlja javnom cestom, bez obzira na postojeće upise u zemljišnoj knjizi (st. 6.), kao i da su nekretnine koje su prema ZC-a nerazvrstane ceste i bile su u uporabi kao nerazvrstane ili javne ceste prije 1. siječnja 1997., javno dobro u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalaze (st. 7.).

11. U kontekstu naprijed navedenog proizlazi pravilnim zaključak suda prvog stupnja prema kojem dostavljena isprava ne predstavlja valjani pravni temelj za upis prava vlasništva predlagateljice. Donošenju Odluke nije prethodio postupak u smislu čl. 131. ZC-a u kojem bi se na temelju prijavnog lista nadležnog katastarskog ureda izvršio upis nerazvrstane ceste kao javnog dobra u općoj uporabi, pa u konkretnom slučaju u kojem je predmetna nekretnina u zemljišnoj knjizi evidentirana kao put a u vlastovnici javno dobro tada nema osnove za upis prava vlasništva na temelju čl. 103. ZC-a i Odluke predlagateljice.

Pri tome se ističe da odredba čl. 103. ZC-a regulira ukidanje statusa javnog dobra u općoj uporabi, dok je u vlastovnici predmetne nekretnine naznačeno samo "javno dobro", time da se dodaje da iz zemljišne knjige ne proizlazi naznaka da je predmetna nekretnina u korištenju predlagatelja.

12. Kako sve navedeno ukazuje da predmetna nekretnina nije bila evidentirana kao nerazvrstana cesta pa kao takva nije bila u statusu javnog dobra u općoj uporabi, tada nije bilo moguće osnovano ukinuti status javnog dobra u općoj uporabi kao nerazvrstanoj cesti nekretnini opisanoj kao put, i to na temelju odredbe čl. 103. st. 2. ZC-a koji regulira situaciju ukidanja nerazvrstanoj cesti statusa javnog dobra u općoj uporabi, niti je moguće s uspjehom zatražiti predloženi upis na temelju donesene Odluke predlagateljice od 14.srpnja 2022.

Pri tome se ističe da niti iz zemljišne knjige niti iz Odluke predlagateljice nije razvidno da bi predmetna nekretnina predstavljala komunalno gospodarstvo ,stoga je neosnovano pozivanje predlagateljice na odredbu čl. 62. Zakona o komunalnom gospodarstvu.

13. Uslijed prethodno obrazloženog priložena isprava ne može biti temelj za suprotan zaključak jer iz nje ne proizlazi da su ispunjene zakonske pretpostavke za zahtIjevani upis.

14. S obzirom na navedeno, a kako ne postoje razlozi radi kojih se pobija prvostupanjsko rješenje, a niti razlozi na koje sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti, valjalo je na temelju odredbe čl. 380.st.2. ZPP-a u vezi s odredbom čl. 149. st. 3. ZZK-a odlučiti kao u izreci ovog rješenja.

Osijek,12. prosinca 2024.

Sutkinja

Jasna Bratek