Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž Ob-203/2024-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda i to Dragice Samardžić, kao predsjednice vijeća, Vesne Kuzmičić, kao članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice te Ankice Matić, kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice FŽI, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupana po punomoćniku Domagoju Rešetaru, odvjetniku u Osijeku, protiv tuženika FŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupan po punomoćniku Miroslavu Šatlanu, odvjetniku u Osijeku, radi isplate, odlučujući o žalbi stranaka protiv presude Općinskog suda u Osijeku poslovni broj P Ob-97/2021-49 od 4. srpnja 2024., u sjednici vijeća održanoj 12. prosinca 2024.

p r e s u d i o  j e  i  r i j e š i o  j e

I. Odbija se kao neosnovana žalba tuženika te se potvrđuje presuda Općinskog suda u Osijeku poslovni broj P Ob-97/2021-49 od 4. srpnja 2024. u dijelu pod točkom II. izreke.

II. Ukida se presuda Općinskog suda u Osijeku poslovni broj P Ob-97/2021-49 od 4. srpnja 2024. u dijelu pod točkom I., III., IV., V. i VI. te predmet u navedenom dijelu vraća sudu prvog stupnja na ponovno raspravljanje i odlučivanje.

Obrazloženje

1. Presudom prvostupanjskog suda suđeno je:

"I. Nalaže se tuženiku FŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], da tužiteljici FŽI, OIB: [osobni identifikacijski broj], isplati iznos od 500.000,00 eura (petstotinatisućaeura) sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 25. veljače 2021. godine koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima, izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu, uvećanom za tri postotna poena do 29. prosinca 2013., a od 30. prosinca 2023. godine koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku FŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], da tužiteljici FŽI, OIB: [osobni identifikacijski broj], isplati iznos od 36.300,00 eura (tridesetšesttisućatristoeura), sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 25. veljače 2021. godine koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima, izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu, uvećanom za tri postotna poena do 29. prosinca 2023., a od 30. prosinca 2023. godine koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

III. S preostalim tužbenim zahtjevom preko dosuđenog iznosa tužiteljica se odbija kao neosnovanim.

IV. Nalaže se tuženiku FŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], da tužiteljici FŽI, OIB: [osobni identifikacijski broj], naknadi parnični trošak u iznosu od 80.730,00 eura s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 4. srpnja 2024. u visini koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

V. S preostalim zahtjevom za naknadu parničnog troška preko dosuđenog tužiteljica se odbija neosnovanim.

VI. Tuženik se odbija sa zahtjevom za naknadu parničnog troška kao neosnovanim."

2. Protiv navedene presude žale se obje stranke.

2.1. Tužiteljica izjavljuje žalbu protiv točke III. i V. izreke zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 155/23, dalje u tekstu: ZPP), predlažući pobijanu presudu u pobijanom dijelu preinačiti u smislu žalbenih navoda, podredno ukinuti te vratiti sudu prvog stupnja na ponovno raspravljanje i odlučivanje.

2.2. Tuženik izjavljuje žalbu u dosađujućem dijelu pod točkom I. i II. izreke te u odluci o parničnom trošku pod točkom IV. i VI. zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavak 1. ZPP-a uz žalbeni prijedlog da se presuda u pobijenom dijelu ukine i predmet vrati na ponovno odlučivanje, podredno da se ista u navedenom dijelu preinači na način da se tužiteljica odbije sa tužbenim zahtjevom u cijelosti.

3. Na žalbu tuženika odgovorila je tužiteljica, u odgovoru je porekla žalbene navode te predložila odbijanje žalbe.

4. Žalba tuženika je djelomično osnovana, dok je žalba tužitelja osnovana.

5. Predmet spora čini zahtjev tužiteljice za isplatu u izreci navedenih iznosa na ime zajma.

6. U postupku među strankama nije bilo sporno da su iste bile u izvanbračnoj zajednici od 1996. pa do zaključenja braka 2014. time da je njihov brak razveden 2018. Također nije sporno da tuženik tužiteljici duguje iznos od 36.300,00 Eur.

7. Među strankama je pak sporno je li tužiteljica doista pozajmila tuženiku iznos od 500.000,00 Eur i je li isti u obvezi vratiti joj navedeni iznos zajedno sa pripadajućim kamatama na utužena potraživanja kao i obveza vraćanja iznosa od 36.300,00 Eur.

8. Po provedenom postupku sud prvog stupnja utvrđuje:

- da iz Ugovora o zajmu između FŽI kao zajmodavatelja i FŽ kao zajmoprimatelja od 14. srpnja 2008. razvidno je da je zajmodavatelj pozajmila na ruke zajmoprimatelju novčani iznos od 500.000,00 eura i isti to potvrđuje potpisom na premetnom ugovoru. Rok vraćanja pozajmljenih sredstava je dvije godine od potpisivanja Ugovora s godišnjom kamatom od 10%, s tim da obje stranke mogu sporazumno smanjiti ili produljiti rok vraćanja pozajmice tj. zajmoprimatelj može i prije ugovorenog roka izvršiti povrat zajma. Kao osiguranje za pozajmicu zajmoprimatelj ovlašćuje zajmodavatelja da u svoju korist zasnuje založno pravo na nekretnini upisanoj na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] Gradilište [adresa] ulica od 1090 m2 upisano u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i uz to zajmodavatelj jamči da je predmetna nekretnina isključivo njegovo vlasništvo, te zajmodavatelj prihvaća sve zabilježbe i terete koji su upisani na predmetnoj nekretnini. Predmetni Ugovor ovjeren je kod javnog bilježnika Verice Rok tako da je ovjera potpisa pod brojem OV- 854/2008 i OV-855/2008 s danom 17. rujna 2008.;

- da je iz potvrde razvidno da istom FŽ iz [adresa] potvrđuje da je dana 29. prosinca 2006. od FŽI iz [adresa] posudio 16.500,00 eura koji iznos s obvezuje vratiti do 30. veljače 2007. Isto je pisano pisaćom mašinom potpisano od strane FŽ, ovjereno po javnom bilježniku Lidiji Perić iz Osijeka pod brojem OV-35297/06 od 30. prosinca 2006. Na navedenoj potvrdi rukom je dodano da je 15. svibnja 2007. posudio od HŽI još 3.500,00 eura, ispod toga potpis FŽ, potom da je 21. lipnja 2007. posudio još 3.000,00 eura od FŽI što potvrđuje svojim potpisom, nakon toga još niz iznosa – posljednji na 1.000 (bez oznake valute) 14. veljače 2008., te naznačeno da je ukupan dug 36.300,00 eura bez navođenja datuma;

- da je iz zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] razvidno je da je u istom upisana kč. br. [katastarska čestica] u naravi Gradilište u [adresa] površine 1090 m2 na kojem je samovlasnik FŽ iz [adresa] i na kojem je 31. svibnja 2002. zabilježen spor na navedenoj čestici pod brojevima P-1360/00 i P-1393/00 koji se vodi pod Z- 4112/02, a s danom 2. studenog 2005. pod brojem Z-8998/05 na temelju rješenja Općinskog suda u Osijeku od 27. listopada 2005. zabilježen je spor na nekretnini koji spor se vodi pod oznakom P-1393/00. Pod teretovnicom razvidno je kako je s danom 10. ožujka 2008. pod brojem Z-3011/08 kao i pod brojem Z-2904/08 koje je zaprimljeno 6. ožujka 2008. temeljem rješenja Općinskog suda u Osijeku od 3. ožujka 2008. pod brojem Ovr-530/08 uknjiženo ovršno pravo zaloga na predmetnoj nekretnini u iznosu od 121.673,15 kn sa pripadajućim zakonskim kamatama tekućim od 22. lipnja 2007. pa do isplate kao i troškova postupka osiguranja u iznosu od 2.500,00 kn u korist Republike Hrvatske – Ministarstva financija Porezne uprave Područnog ureda Osijek. Pod brojem Z-10958/08 koje je zaprimljeno 24. rujna 2008., te Z-10718/08 zaprimljeno 17. rujna 2008. uknjiženo je pravo temeljem Ugovora o zajmu od 14. srpnja 2008. ovjerenog pod brojem OV-854/08 na iznos od 500.000,00 eura za FŽI. Pod brojem Z-5881/14 od 31. srpnja 2014. temeljem rješenja Općinskog suda u Osijeku od 31. srpnja 2014. pod brojem Ovr-1956/14 uknjiženo je založno pravo na nekretnini u iznosu od 68.758,12 kn s pripadajućom zakonskom kamatom koja teče od 29. prosinca 2011. i troškova postupka ovrhe u iznosu od 1.000,00 kn za korist RH Ministarstvo financiranja Porezne uprave Područni ured Osijek. S danom 17. srpnja 2018. pod brojem Z-15274/2018 uknjiženo je založno pravo na temelju rješenja Općinskog suda u Osijeku broj Ovr-1496/18-6 od 16. srpnja 2018. na nekretnini kao i trošak postupka osiguranja u iznosu od 1.770,00 kn za korist Vodovod Osijek d.o.o. za vodoopskrbu i odvodnju;

- da iz presude Općinskog suda u Orašju Federacija Bosne i Hercegovine P 046523 18 P od 5. ožujka 2018. proizlazi da je istom razveden brak zaključen u Matičom uredu Drinovci **.**.2014. između FŽI, kćeri F rođene **.**.1968. u mjestu [adresa] i FŽ, sina H rođenog **.**.1957. u [adresa], a koji je upisan u matičnoj knjizi vjenčanih koji se vodi za mjesto [adresa] pod rednim brojem 02 za 2014.

9. Ocjenjujući ove izvedene dokaze kao i iskaze saslušanih svjedoka odnosno parničnih stranaka te dovodeći iste dokaze u međusobnu svezu sud prvog stupnja utvrđuje da su stranke bile u izvanbračnoj zajednici od 1996., pa do 2014., a od 2018. u bračnoj zajednici, da je svatko raspolagao svojim novčanim sredstvima i svojim primanjima po načelu "moje je moje, tvoje je tvoje", pa tako i glede nekretnina. Tužiteljica da je imala dobra primanja gdje je mogla uštedjeti, imala je stan koji je prodala za 42.000,00 eura što nitko nije osporio, iznos od 40,000,00 eura isplate od svog bivšeg bračnog partnera , značajnu financijsku potporu oca i tete. Tuženik se snalazio otvaranjem obrta, kupnjom nekretnina i prodajom istih i logično je da je zbog stalnih ulaganja mogao doći u dugovanja. Svoje prihode tuženik nije prezentirao niti je sud u ovom postupku to utvrđivao tj. je li imao novca za kupovinu nekretnina, prinos od prodaje nekretnina. Tužiteljica da je dokazala svoja potraživanja u iznosu od 500.000,00 eura jer je ugovor potpisan, propisno ovjeren, proveden kroz zemljišne knjige, a sam tuženik da ne spori kako ništa od navednog tužiteljici nije vratio i stoga joj je taj iznos i dosuđen s pripadajućim kamatama od podnošenja tužbe 25. veljače 2021. pa do isplate, a s preostalim zahtjevom glede kunske protuvrijednosti – jer kuna više nije valuta u RH je odbijen kao neosnovan, kao i kamata za razdoblje od 15. srpnja 2010. do 25. veljače 2021., obzirom da je Ugovorom o zajmu naznačena mogućnost produljenja i sporazumnog vraćanja. Naime, po proteku roka od 2 godine kada je isto trebalo biti vraćeno, stranke da su bile u izvanbračnoj zajednici, potom i bračnoj, tužiteljica da je vjerovala i pristajala da joj tuženik dug vrati kasnije bez definiranja vremena vraćanja pa da je taj dogovor u svakom slučaju prestao podnošenjem tužbe od kada su joj i dosuđene kamate. Sud nalazi osnovanim i priznati dug od 36.300,00 eura koji joj je dosuđen s kamatama od podnošenja tužbe, jer je tuženik navedeni dug priznao na glavnoj raspravi od 9. lipnja 2022. Tuženik međutim smatra da je tužiteljici dao određene iznose za auto, stan i da bi bilo pošteno da se isto uračuna, no da nije istakao prigovor prijeboja za egzistentnost kojeg trebaju biti ispunjeni određeni uvjeti, pa o istom sud nije odlučivao. O postojanju potraživanja tužiteljice prema tuženiku sud zaključuje temeljem izjava stranaka i svjedoka prema kojem je tuženik tužiteljici nudio apartmane u Promajni kako bi brisala hipoteku na njegovoj nekretnini u [adresa].

10. Radi iznesenog a pozivom na odredbu članka 11. te 34. – 38. Obiteljskog zakona ("Narodne novine" broj 103/15, 98/19, 47/20 dalje - ObZ) te odredbe članka 29., 160., 214., 220., 225., 285 i 322. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18, dalje : ZOO).

11. Odluku o troškovima postupka sud je utemeljio na odredbi članka 154. stavak 2. ZPP-a sve pozivom na važeću Tarifu o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" 142/12, 103/14, 118/14, 107/15 i 37/22 u daljnjem tekstu Tarifa).

12. Gore navedena činjenična utvrđenja odnosno pravni zaključak suda prvog stupnja u odnosu na dosuđujući dio pod točkom II. izreke prihvaća ovaj žalbeni sud te zaključuje da je sud osnovano naložio tuženiku plaćanje navedenog iznosa s kamatama od podnošenja tužbe pa do isplate.

13. Naime, tužiteljica je u tužbi potraživala iznos od 16.500,00 Eur s kamatama od 1. ožujka 2007. te iznos od 19.800,00 Eur sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od podnošenja tužbe.

14. U odnosu na žalbu tuženika koja se odnosi na navedeni dio istaći je da su navodi tuženika iz žalbe suprotni iskazima samog tuženika. Naime, tuženik je tijekom postupka priznao dug od 36.300,00 Eur pa je u tom dijelu žalba neosnovana u cijelosti.

15. Radi iznesenog, kako tuženik osim paušalne tvrdnje faktično ne osporava izjavu da je od tužiteljice primio navedeni iznos na ime zajma te istog nije vratio, osnovano je sud presudio kao u točki II. izreke pa je u navedenom dijelu, kako u odnosu na isti nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 365. stavak 2. ZPP-a, a žalbeni navodi su paušalni i neutemeljeni, je presudu valjalo potvrditi sukladno odredbi članka 368. stavak 1. ZPP-a.

16. Međutim, tužiteljica je svojom tužbom potraživala iznos od 16.500,00 Eur s kamatama od 1. ožujka 2007. te suviše iznos od 19.800,00 Eur sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od podnošenja tužbe ali je sud navedeni iznos tužiteljici dosudio zbrajajući ih te dosudio kamate od dana podnošenja tužbe a u obrazloženju pobijanog dijela presude ne navodi razloge zbog kojih tužiteljici nisu dosuđene kamate na način kako je to zatražila. Stoga je provedenim počinjena bitna povreda iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a jer presuda ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama te se ne može ispitati.

17. Isto tako, osnovano tuženik u žalbi ističe kako je u ovom postupku bilo potrebno utvrditi je li doista došlo do stvarne predaje novca u iznosu od 500,00 Eur temeljem sklopljenog ugovora o zajmu ili se radi o fiktivnom ugovoru bez predaje novca kako to tvrdi tuženik. Naime, o navedenim činjenicama neposredna saznanja imaju tužiteljica i tuženik dok ostali izvedeni dokazi jasno ne upiru na navedenu činjenicu niti dokazuju da bi doista došlo do predaje novca. Ovo tim više što se radi o velikom iznosu novca kojeg je tužiteljica, prema njenoj tvrdnji, pozajmila tuženiku. Doduše ista u svom iskazu navodi izvor sredstava međutim, iznos od 350.000,00 Eur dvojbenim se čini tvrdnja tužiteljice da joj netko pozajmio toliki iznos bez ikakvog ugovora i bez ikakvog sredstva osiguranja povrata duga. Ovo tim više što je prenošenje tolikog iznosa preko više državnih granica iznimno riskantno te faktično protuzakonito. Također, sud prvog stupnja je trebao ocijeniti činjenicu koja među strankama i nije bila sporna da je u to vrijeme između tuženika da se u to vrijeme između tuženika i INE d.d. vodio sudski spor oko prava vlasništva nekretnine na koji je tužiteljica upisala založno pravo za slučaj da se spor izgubi. Na koncu i tuženik je uspio u sporu sa INOM d.d. pa kada se tome pridoda sadržaj iskaza svjedokinje HŽ koja je aktivno sudjelovala oko sporne situacije, onda je sa većom pozornošću potrebno zaključiti je li došlo do stvarne predaje novca tuženiku te postoji li dug čiji se povrat zahtjeva tužbom.

18. S obzirom na izneseno činjenično stanje za sada je nepotpuno odnosno činjenično utvrđeno pa nije moguće niti ispitati primjenu materijalnog prava odnosno odredbe Obz-a na koje se sud poziva u obrazloženju presude.

19. Međutim, u odnosu na pitanje zastare, koje tuženik problematizira u žalbi odgovoriti je da ovaj sud prihvaća stav prvostupanjskog suda kako nije došlo do zastare jer je brak stranaka zaključen i razveden u Bosni i Hercegovini prema propisima te države. Naime, izvanbračnu zajednicu stranaka zamijenila je bračna zajednica koja je prestala s danom 5. ožujka 2018. a zastara ne teče između bračnih drugova dok je tužba podnesena 25. veljače 2025. Kako je zastarni rok u konkretnom slučaju 5 godina to je tužba podnesena u roku a u odnosu na zahtjev za isplatom iznosa od 36.300,00 Eur tuženik je navedeni iznos priznao dana 9. lipnja 2022. pa je priznanjem prekinuta zastara u smislu odredbe članka 220. ZOO-a. Po stavu ovoga suda na navedeno ne utječe činjenica što presuda o razvodu braka nije priznata prema pravnim propisima RH odnosno što stranke nisu zahtijevale priznanje strane sudske odluke. Naime, uvidom u citiranu presudu nadležnog Općinskog suda BiH nedvojbeno je utvrđeno da je brak stranaka pravomoćno razveden.

20. Radi svega iznesenog presudu prvostupanjskog suda u dijelu pod točkom I., III., IV., V. i VI. valjalo je ukinuti sukladno odredbi članka 369. stavak 1. ZPP-a i članka 370. ZPP-a i predmet u navedenom dijelu vratiti sudu prvog stupnja na ponovno raspravljanje i odlučivanje.

21. U nastavljenom postupku sud prvog stupnja će otkloniti bitnu povredu odredaba parničnog postupka na koje je ukazano ovim ukidnim rješenjem upotpuniti će činjenično stanje izvođenjem odgovarajućih dokaza koje stranke eventualno predlože odnosno ocijeniti izvedene dokaze u smislu je li doista došlo do predaje iznosa od 500.000,00 Eur tuženiku ili se pak radi o fiktivnom ugovoru te će potom, uz valjanu primjenu materijalnog prava, ponovno odlučiti o tužbenom zahtjevu tužiteljice.

22. Kako je ukinuta odluka o pravnoj stvari, valjalo je ukinuti odluku o troškovima postupka (članak 166. stavak 3. ZPP-a).

U Splitu 12. prosinca 2024.

Predsjednica vijeća

Dragica Samardžić