Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Poslovni broj Gž-2925/2024-3

Split, Gundulićeva 29a

U IME REPUBLIKE HRVATSKE

P R E S U D A

Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda Marka Pribisalića kao predsjednika vijeća, Mirjane Rubić kao sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća te dr.sc Lidije Vojković kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja ad.1 UV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i ad. 2. TV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje zastupani po punomoćnici Jasminki Vukić Šimičević, odvjetnici u Zadru, Mihe Klaića 6, protiv tuženika De Georgiis d.o.o. u stečaju, Zadar, Ulica Bože Peričića 14, OIB: 94254533029, zastupanog po stečajnom upravitelju Drašku Lambaši iz Šibenika, Drniških žrtava 10, a ovaj zastupan po punomoćnicima iz Odvjetničkog društva Mijoč & Bakić d.o.o. Split, Velebitska 75, radi predaje u posjed, odlučujući o žalbama tužitelja i tuženika protiv presude Općinskog suda u Zadru poslovni broj P-144/2024-8 od 30. kolovoza 2024. ispravljene rješenjem poslovni broj P-144/2024-15 od 16. rujna 2024., u sjednici vijeća održanoj dana 12. prosinca 2024.

p r e s u d i o  j e

Odbijaju se kao neosnovane žalbe tužitelja i tuženika te se potvrđuje presuda Općinskog suda u Zadru poslovni broj P-144/2024-8 od 30. kolovoza 2024. ispravljena rješenjem poslovni broj P-144/2024-15 od 16. rujna 2024.

Obrazloženje

1.Prvostupanjskom presudom naloženo je tuženiku predati tužiteljima u posjed čest. zem. [katastarska čestica], u naravi pašnjak površine 5521 m2, upisanu u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] slobodnu od osoba i stvari, u roku od 15 dana (točka I. izreke), odbijen je kao neosnovan tužbeni zahtjev u dijelu kojim tužitelji traže predaju u posjed čest. zem. [katastarska čestica], u naravi pašnjak površine 3536 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], slobodne od osoba i stvari (točka II.) te je naloženo tuženiku po osnovi naknade troškova parničnog postupka isplatiti tužiteljima iznos od 106,18 Eura, u roku od 15 dana.

2.Protiv označene presude žalbu su podnijeli tužitelji i tuženik.

2.1.Protiv točke II. citirane odluke kojom je zahtjev odbijen uključiv i odluku o troškovima postupka žale se tužitelji iz svih žalbenih razloga propisanih člankom 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 i 155/23 dalje: ZPP) predlažući je sukladno žalbenim navodima u pobijanom dijelu preinačiti prihvaćanjem zahtjeva te dosuđivanjem ukupnih troškova postupka tužiteljima, podredno, ukinuti je i vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak u fazu pripremnog ročišta.

2.2.Protiv točke I. presude kojom je zahtjev prihvaćen te odluke o troškovima postupka žali se tuženik iz svih žalbenih razloga propisanih člankom 353. stavak 1. ZPP- a predlažući je u pobijanom dijelu preinačiti odbijanjem zahtjeva te dosudom troškova postupka tuženiku, podredno ukinuti je i vratiti predmet prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

2.3.Odgovori na žalbe nisu dostavljeni.

3.Žalba tužitelja nije osnovana.

3.1.Žalba tuženika nije osnovana.

4.Ispitujući pobijanu presudu u smislu odredbi iz članka 365. stavak 2. ZPP-a u granicama razloga utvrđenih u žalbi pazeći pri tom po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a i na pravilnu primjenu materijalnog prava, ovaj sud nalazi da je prvostupanjska presuda u cijelosti pravilna i osnovana na zakonu.

5.Predmet spora je vlasnički zahtjev tužitelja kao suvlasnika i neposjednika spram tuženika kao treće osobe i posjednika radi predaje u posjed slobodnih od osoba i stvari nekretnina označenih sa čest. zem. [katastarska čestica], u naravi pašnjak površine 5521 m2, upisane zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i čest. zem. [katastarska čestica], u naravi pašnjak površine 3536 m2, upisane zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

6.O navedenom zahtjevu prvostupanjski sud je odlučio utvrđujući slijedeće odlučne činjenice:

-kako su tužitelji uknjiženi kao suvlasnici za po ½ dijela utuženih nekretnina,

-kako je presudom Općinskog suda u Zadru poslovni broj P-815/2021-13 od 19. siječnja 2021. potvrđenom presudom Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž- 226/2022-3 od 09. ožujka 2022. odbijen kao neosnovan tužbeni zahtjev tamo tužitelja, a ovdje tuženika, na utvrđenje da je ovdje tuženik stekao valjani pravni osnov za upis prava vlasništva na čest. zem. [katastarska čestica] obje k. o. [katastarska općina] i nalaganje ovdje tužiteljima trpljenje upisa prava vlasništva u korist ovdje tuženika na označenim nekretninama, jer da u vrijeme zaključenja kupoprodajnog ugovora s ĆV iz [adresa] od 11. lipnja 2012. na koji se tamo tužitelj pozvao kao i posjed preko prednika od preko 100 godina, nije bio pošten i savjestan posjednik, kao što to nije bila ni ĆV kao njegova prednica,

- kako je rješenjem prvostupanjskog suda od 29. kolovoza 2022. parnični postupak bio prekinut zbog nastupa pravnih posljedica otvaranja stečajnog postupka nad tuženikom te pozvan stečajni upravitelj na preuzimanje, koji je i nastavljen rješenjem od 9. listopada 2023.,

-kako je tuženik u posjedu utuženih nekretnina, za koje navodi da je na njima zasadio vinograd a na manjem dijelu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izgradio građevinski objekt (a u većem dijelu na nespornoj čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) koji je i legalizirao, a u pogledu čega je zastupnik tuženika iskazivao da je tuženik u posjedu predmeta spora, kao što je to bio i u trenutku otvaranja stečaja nad tuženikom,

- kako se u ovoj parnici kao ni u parnici između istih stranaka pravomoćno okončanoj pod br. P-815/2021 tuženik nije pozivao na stjecanje vlasništva građenjem,

- kako je tuženik kao zakupodavac sa RV vl. obrta [obrt] dana **.**.2024. sklopio Ugovor o zakupu nekretnina i pokretnina kojim mu je dao u zakup sve nekretnine u vlasništvu i izvanknjižnom vlasništvu tuženika na otoku [adresa] i na [adresa] temeljem kojeg je zakupniku dopustio i ulazak u posjed spornih nekretnina.

7.Smatrajući kako su tužitelji u ovoj parnici dokazali postojanje svih propisanih pretpostavki za pružanje tražene vlasničke zaštite iz članka 162. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine, broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14,81/15 i 94/17, dalje:ZV), dok tuženik nije dokazao osnovanost prigovora iz smislu članka 163. ZV-a koji bi negirali, ukinuli ili zaustavili navedeni zahtjev, prvostupanjski je sud u cijelosti prihvatio tužbeni zahtjev u odnosu na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], obvezujući tuženika na predaju te nekretnine u posjed tužiteljima.

7.1.Nadalje je prvostupanjski sud i u odnosu na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] također utvrdio da bi tužitelji kao suvlasnici bili aktivno legitimirani tražiti zaštitu svojih prava od tuženika kao posjednika.

7.2.Međutim, utvrđujući kako se na manjem dijelu predmetne nekretnine nalazi tuženikov objekt, dok je u većem dijelu izgrađen na nekretnini u tuženikovu nespornom vlasništvu, primjenom pravila o građenju na tuđem zemljištu-prekoračenjem međe-u situaciji kada tužitelji nisu tražili uklanjanje objekta i uspostavu u prijašnje stanje sukladno odredbi iz članka 155. stavak 1. ZV-a, smatrao je, primjenom odredbe iz članka 155. stavak 2., 3. i 4. ZV-a, kako tuženik u trenutku zaključenja glavne rasprave ima pravo na posjed onog dijela nekretnine koji je zahvaćen građenjem, što zahtjev tužitelja za predaju tog dijela čini neosnovanim.

7.3.Nadalje je utvrđujući kako tužitelji nisu predložili izvođenje dokaza očevidom na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka mjernika koji bi izradom skice lica mjesta s točno određenim točkama kojima bi prikazao dio sporne nekretnine zauzete tuženikovom gradnjom, u kojem dijelu bi tužbeni zahtjev valjalo odbiti i čime bi odluka bila ovršiva, u cijelosti je u odnosu na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] odbio tužbeni zahtjev kao neosnovan. 8.Prema činjeničnim navodima i tužbenom zahtjevu, radi se o zahtjevu kojim tužitelji kao suvlasnici za po ½ dijela cjeline nekretnina traže zaštitu svojih prava pravom vlasničkom tužbom iz članka 161. ZV-a u odnosu na čest. zem. [katastarska čestica], obje upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] od tuženika kao posjednika, zahtijevajući u smislu odredbe članka 46. stavak 2. ZV-a predaju u suposjed nekretnina slobodnih od osoba i stvari.

9.Da bi vlasnik/suvlasnik u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom ostvario svoje pravo da od osobe koja posjeduje njegovu stvar zahtijeva da mu ona preda svoj posjed te stvari, mora dokazati da je stvar koju posjeduje njegovo vlasništvo i da se nalazi u posjedu tuženika bez valjanog pravnog osnova (članak 162. stavak 1. ZV).

10.Slijedom izloženog, glede zahtjeva za predaju u suposjed ovdje se radi o pravoj vlasničkoj tužbi vlasnika, odnosno ovdje suvlasnika neposjednika prema tuženiku kao trećoj osobi i posjedniku kojom tužitelji ostvaruju svoje vlasničko ovlaštenje na posjed odnosno suposjed nekretnina, pri čemu su tužitelji dužni dokazati svoje vlasništvo, odnosno suvlasništvo i posjed tuženika te identitet stvari.

11.Aktivna legitimacija tužitelja proizlazi iz stanja zemljišne knjige kojim tužitelji dokazuju svoje suvlasništvo (članak 120. stavak 1. ZV) pri čemu je imati u vidu da je odredbom članka 37. stavak 6. ZV propisano da svaki suvlasnik ima pravo glede svoga idealnoga dijela stavljati svakome, pa i svojim suvlasnicima, sve zahtjeve koji proizlaze iz njegova prava vlasništva, a odredbom članka 46. stavak 2. ZV-a da svaki suvlasnik ima glede cijele stvari pravo postavljati protiv svakoga one zahtjeve koje može staviti vlasnik stvari, s time da predaju cijele stvari u posjed može od trećega zahtijevati samo prema obveznopravnim pravilima o nedjeljivim obvezama, koji uvjet je ovdje zadovoljen.

11.1.Kada je pravo vlasništva tužitelja upisano u zemljišnim knjigama, kao što je ovdje slučaj, taj upis oslobađa tužitelja od daljnjeg dokazivanja da je upisana osoba vlasnik nekretnine u odnosu na koju je upisano njezino pravo vlasništva, jer zemljišne knjige uživaju javnu vjeru i imaju dokaznu snagu javnih isprava, a smatra se da zemljišna knjiga istinito i potpuno odražava činjenično i pravno stanje zemljišta, po članku 8. stavak 1. i 2. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine", br.63/19, 128/22, 127/24., dalje: ZZK) i članku 122. ZV-a, s time da je dopušteno dokazivati da ono što sadrže nije istinito. 12.U ovom stadiju postupka nije sporna aktivna legitimacija tužitelja kao suvlasnika za po ½ dijela spornih nekretnina, posjed tuženika glede čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] niti identitet nekretnina, dok je, u bitnome, sporna (po žalbi tužitelja) primjena pravila o građenju na tuđem zemljištu-prekoračenjem međe-umjesto pravila o vlasničkoj tužbi na kojoj ustraju tužitelji te (po žalbi tuženika) je li tuženik u posjedu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], čiju predaju je obvezan izvršiti tužiteljima.

13.I po ocjeni ovog suda, glede čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], pravilno je prvostupanjski sud na temelju provedenih dokaza i njihove savjesne ocjene utvrdio da su ispunjene sve pretpostavke za pružanje tužiteljima vlasničkopravne zaštite (aktivna legitimacija tužitelja kao suvlasnika, pasivna legitimacija tuženika kao posjednika koji drže nekretninu tužitelja bez valjanog pravnog osnova i identitet stvari) te je valjanom primjenom materijalnog prava iz odredbe članka 162. ZV-a prihvatio tužbeni zahtjev nalažući tuženiku predaju nekretnine tužiteljima slobodne od osoba i stvari.

14.Tuženik neosnovano žalbom osporava da navedena nekretnina ne bi bila u njegovom posjedu jer da nije dio stečajne mase tuženika pozivajući se na dokumentaciju iz stečajnog spisa u postupku koji se vodi pred Trgovačkim sudom u Zadru pod poslovnim brojem St-162/22 (rekapitulacija imovine, izvješće o tijeku stečajnog postupka, Izvješće o tijeku stečajnog postupka i stanju stečajne mase od 27.01.2023., izvješće o tijeku stečajnog postupka i stanju stečajne mase od 27.07.2024.) koja je i ranije priložena spisu).

14.1.To stoga što se prvostupanjski sud kod utvrđenja da je tuženik posjednik opravdano pozvao na navode tuženika iznijete tijekom postupka (tuženik je zasadio nekretnine vinogradom i izgradio objekte) te izričito kazivanje njegovog zakonskog zastupnika prilikom saslušanja na ročištu na kojemu je zaključeno raspravljanje (od 16.srpnja 2024., list 82-83) kada je jasno i određeno iskazivao kako su nekretnine i nadalje u tuženikovom posjedu isto kao i u vrijeme otvaranja stečajnog postupka ali da su izuzete iz prodaje u tom postupku.

14.2.Sve okolnosti vezane za posjed tuženika valjano su utvrđene i obrazložene pod točkom 9. prvostupanjske odluke, kao i one vezane za zaključivanje ugovora o zakupu te zauzet prihvatljiv stav o ovlaštenju vlasnika da vlasničkom tužbom potražuje povrat stvari od neposrednog i posrednog posjednika, kako je to navedeno pod točkom 9.1., koje razloge i pravni stav u cijelosti prihvaća i ovaj drugostupanjski sud.

14.3.Navedeno ne čini upitnim što se u stečajnoj dokumentaciji sporne nekretnine ne navode kao stečajna masa kada je prije sastavljanja tih isprava na koje se tuženik poziva pravomoćno utvrđeno (presudom P-815/2021-13 od 19. siječnja 2021.) da tuženik ne posjeduje pravni osnov za upis prava vlasništva u svoju korist pa nije bilo utemeljenja da se nakon toga sporne nekretnine upisuju kao stečajna masa odnosno knjižno ili izvanknjižno vlasništvo tuženika, koja okolnost inače ne isključuje i njegov nepošteni posjed.

14.4.Pored toga isticanje da tuženik nije u posjedu predstavljalo bi novu činjenicu koja se ne može istaknuti u žalbi (članak 352. stavak 1. ZPP-a).

15.Stoga, budući nisu ostvareni žalbeni razlozi, jer odluka nema nedostataka zbog kojih se ne bi mogla ispitati, niti su ostvarena obilježja povrede na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, a prvostupanjski je sud u zakonito provedenom postupku na potpuno i pravilno utvrđeno odlučno činjenično stanje valjano primijenio i materijalno pravo kada je prihvatio tužbeni zahtjev na predaju čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] tužiteljima kao suvlasnicima, to je na temelju odredbe iz članka 368. stavak 1. ZPP-a žalbu tuženika valjalo kao neosnovanu odbiti i potvrditi pobijanu prvostupanjsku presudu.

16.U odnosu na odluku pod točkom II. izreke kojom je tužbeni zahtjev odbijen, ne nalazeći osnovanim žalbeni prigovor tužitelja bitnoj povredi postupka iz članka 354. stavka 2. točka 11. ZPP-a, ranije navedenom dodati je kako je suprotno navodima žalbe sud prvog stupnja dao razloge o svim odlučnim činjenicama, koji razlozi su jasni, razumljivi i neproturječni te ne postoji proturječnost između razloga međusobno, razloga i sadržaja spisa kao i između razloga i izreke, pa je stoga presudu moguće ispitati.

16.1.Primijetiti je i kako žalitelji ističući bitnu povredu prekoračenja tužbenog zahtjeva (članak 354. stavak 2. točka 12. ZPP-a) ne navodeći u čemu bi se ista sastojala, a koja bi inače postojala onda kada bi sud odlučio o nečem drugom a ne o onom što je traženo, a ovdje to nije slučaj.

16.2.Stoga je žaliteljima ukazati, kako se pitanje prekoračenja tužbenog zahtjeva odnosi samo na izreku odluke (je li suđeno nešto drugo, odnosno više od zatraženog) te da sud ne može prekoračiti tužbeni zahtjev time što je u obrazloženju presude naveo pravna shvaćanja s kojima se tužitelji ne slažu.

17.Glede prijedloga za izvođenje dokaza uviđajem, točno je da su ga tužitelji predložili u tužbi, da prvostupanjski sud taj dokaz nije izveo, da posebnim rješenjem nije odbio izvođenje tog dokaza, već je pod točkom 6. obrazložio kako je identitet stvari bio nesporan i posjed tuženika utvrđen, radi čega je izvođenje tog dokaza ocijenio suvišnim, koje razloge prihvaća i ovaj sud.

17.1.S tim u svezi, po stavu ovog suda, kod toga je cijeniti da sudovi imaju pravo na ocjenu provedenih dokaza (prema odredbi članka 8. ZPP-a) i ovlast odlučivanja o dokazima koje će provesti radi utvrđivanja odlučnih činjenica (članak 220. stavak 2. ZPP), odnosno ne moraju ni izvesti one predložene dokaze ako su okolnosti na koje su predloženi utvrđene na drugi način ili nisu bitne za predmet spora, a sve bitne okolnosti prvostupanjski je sud provedenim dokazima utvrdio.

17.2.Istina, prema odredbi članka 292. stavak 4. ZPP-a predložene dokaze koje ne smatra važnim za odluku sud će odbiti i u rješenju naznačiti razlog odbijanja.

17.3.Međutim, kod svega naprijed navedenog propust prvostupanjskog suda da posebnim rješenjem odbije prijedlog tužitelja za izvođenje dokaza uviđajem i na raspravi odbijanje ne obrazloži, već je to učinio u obrazloženju odluke, po ocjeni ovog suda nije bio od utjecaja na donošenje zakonite i pravilne presude (članak 354. stavak 1. ZPP), jer je unatoč tome obrazloženje pobijane odluke jasno u odnosu na relevantne činjenice, pa time nije došlo do povrede iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a.

18.Također se neosnovano žalbom prigovara kako tužitelji ni tuženik nisu naveli da je u manjem dijelu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] tuženik prekoračenjem međe izgradio građevinu.

18.1.To stoga što je na ročištu za glavnu raspravu od 26. ožujka 2024. (list 56) tuženik naveo kako postoje prepreke za predaju u posjed te nekretnine jer je zgradu na kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u vlasništvu tuženika izgradio tuženik prije stečaja, a manji dio te zgrade izgradio je na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], što tužitelji nisu porekli, a tužitelj pod 2. TV saslušan kao stranka na raspravi od 16. srpnja 2024. (list 82-84) saznanje o postojanju građevine na dijelu nekretnine je i potvrdio, a zahvaćanje gradnjom sporne nekretnine prvostupanjski je sud utvrdio i uvidom u snimak s Geoportala te u rješenje o izvedenom stanju, kako je to detaljno navedeno pod točkom 9.3. obrazloženja, koji razlozi se u cijelosti prihvaćaju, što uopćeno poricanje žalitelja ne dovodi u pitanje.

19.Proizlazi nedvojbenim kako je predmet spora predaja u posjed tužiteljima kao suvlasnicima nekretnine koju drži u posjedu tuženik ali na kojoj se nalazi i dio tuženikove građevine, da nije utvrđeno niti preciznom skicom prikazano u kojoj površini je građenjem zauzeta sporna čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te da tužitelji uz predaju nisu postavili i tužbeni zahtjev na uspostavu u prijašnje stanje.

20.Stoga se osnovano postavlja pitanje na koji način bi tuženik trebao tužiteljima predati u posjed cijelu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] slobodnu od osoba i stvari kada se na dijelu nekretnine nalazi dio tuženikova građevinskog objekta čije se uklanjanje ne traži.

21.I po ocjeni ovog suda, time što je tuženik istakao prigovor nemogućnosti predaje u posjed nekretnine stoga što je izgradio građevinu na svojoj k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] čiji dio je izgrađen i na spornoj nekretnini kako je to naprijed utvrđeno, tuženik je ukazao na prekoračenje međe građenjem bez pravne osnove iz članka 155. ZV-a te sadržajno istaknuo prigovor prava na posjed, kako je to pravilno našao i prvostupanjski sud.

21.1.Pretpostavke za primjenu ovog instituta su izgrađenost zgrade na način da je građenjem prekoračena međa i zahvaćen dio susjednog zemljišta tuđeg vlasništva te nepostojanje pravne osnove koja bi graditelja ovlašćivala da gradi preko međe, što je ovdje utvrđeno.

22.To stoga što prema članku 155. stavak 1. ZV ako je građenjem zgrade prekoračena međa i zahvaćen dio susjednoga zemljišta uz među, a što je slučaj u ovom predmetu, vlasnik susjednog zemljišta ima pravo zahtijevati uspostavu prijašnjega stanja. U stavku 2. je dalje propisano da dok ne bude potpuno provedena uspostava prijašnjega stanja, uzima se da je vlasniku zgrade do opoziva dana stvarna služnost imati dio svoje zgrade na susjednom zemljištu. Dalje, u stavku 3. se određuje da vlasnik zemljišta na kojem se nalazi dio tuđe zgrade ima pravo na naknadu u obliku novčane rente, a u visini zakupnine za zahvaćeno zemljište, koju je svagdašnji vlasnik zgrade dužan plaćati svagdašnjem vlasniku opterećenoga zemljišta sve dok postoji dio zgrade na tom zemljištu, time da se ne dira u pravo na naknadu pretrpljene štete. U stavku 4. se dalje navodi da vlasnik zemljišta na kojem je izgrađen dio tuđe zgrade ima pravo zahtijevati da vlasnik zgrade otkupi cijelo njegovo zemljište po tržišnoj cijeni, a to isto može zahtijevati i vlasnik zgrade koji je bio pošteni graditelj, ako je vlasnik zemljišta zahtijevao uspostavu prijašnjega stanja, a to nije moguće bez znatnije štete za ostali dio zgrade ili nerazmjerno velikih troškova.

23.I po stavu ovog suda u situaciji kada vlasnik zemljišta ne traži rušenje dijela objekta koji zahvaća njegovo zemljište i uspostavu u prijašnje stanje, kao što je ovdje slučaj, umjesto primjene pravila o vlasničkoj tužbi iz članka 161. ZV-a, dolaze do primjene pravila o građenju na tuđem zemljištu-prekoračenjem međe iz članka 155. stavak 1., 2., 3. i 4. ZV-a (tako i VSRH u Rev-2137/2019-2 od 10. studenog 2020., VTSRH u Pž-3533/2022 od 30. kolovoza 2020.).

24.Dosljedno tome, kako je pravilno zaključio i prvostupanjski sud, prema odredbi iz članka 155. stavak 2. ZV-a uzima se da je vlasniku zgrade, ovdje tuženiku, do opoziva dana stvarna služnost imati dio svoje zgrade na susjednom zemljištu (prividna služnost koja se ne upisuje u zemljišne knjige) odnosno jače pravo na posjed, radi čega se ukazuje neosnovanim zahtjev tužitelja za predaju tog dijela zemljišta.

25.Kako su tužitelji tražili predaju u posjed cjeline k.č 3535 k. o. [katastarska općina], a prvostupanjski je sud opravdano vodio računa o tome da mu izreka presude bude podobna za ovrhu, a što ne bi bilo moguće predajom u posjed nekretnine tužiteljima bez da se izvrši uklanjanje dijela tuženikovog objekta sagrađenog na dijelu sporne čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], što tužitelji zahtjevom ne traže, a tužitelji nisu ponudili izvođenje dokaza uviđajem na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka mjernika koji bi skicom identificirao i precizno slovnim oznakama prikazao dio nekretnine zahvaćen građenjem (u odnosu na koji se zahtjev kao neosnovan ne može prihvatiti jer nema zahtjeva na uspostavu) u odnosu na preostali dio koji nije zahvaćen građenjem i tuženik ga bez osnova drži u posjedu pa bi ga trebalo prihvatiti, to je i po stavu ovog suda prvostupanjski sud postupio pravilno i zakonito kada je tužbeni zahtjev u odnosu na predaju cijele nekretnine kao neosnovan odbio.

26.U odnosu na žalbeni navod tužitelja kako je pravo vlasništva i njegova zaštita konvencijska i ustavna kategorija, odgovoriti je kako žalitelji i ne ukazuju na postojanje konkretnih obilježja povrede te kako po ocjeni ovog suda nije došlo do povrede prava vlasništva odnosno osnovnog pravila o mirnom uživanju vlasništva zaštićenog člankom 1. Protokola 1. uz Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine" - Međunarodni ugovori, broj 18/97, 6/99 - pročišćeni tekst, 8/99, 14/02, 1/06 i 2/10, Konvencija) ili jamstva prava vlasništva iz članka 48. stavak 1. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine 85/10 - pročišćeni tekst,05/14).

26.1.Naime, pobijana je odluka zasnovana na pravilnoj primjeni zakona bez ikakvih naznaka da je prvostupanjski sud proizvoljno primijenio odredbe na koje se pozvao.

26.2.Pri tome je naglasiti kako neprihvaćanjem tužbenog zahtjeva žalitelji nisu lišeni svog prava vlasništva koje je u javnim knjigama upisano na njihova imena, a pribavljanje faktičnog posjeda mogu ostvarivati tužbom radi uspostave u prijašnje stanje u smislu članka 155. stavka 1. ZV-a

26.3.Ostvarenje tog prava vlasnika susjednog zemljišta, ovdje tužitelja, nije uvjetovano njihovim prethodnim pravodobnim protivljenjem građenju preko međe, niti je ograničeno rokom. Stoga je ocijeniti kako je miješanje države odnosno sudbene vlasti u ovom predmetu bilo predviđeno zakonom, kako to i zahtijeva članak 1. Protokola 1. uz Konvenciju

27.I odluka o troškovima postupka je pravilna i zakonita, valjalo utemeljena na odredbama čl. 154. st. 4. u svezi sa člankom 156. stavak 1. ZPP-a.

28.Slijedom navedenog, žalbe tužitelja i tuženika valjalo je odbiti kao neosnovane te potvrditi prvostupanjsku presudu (članak 368. stavak 1. ZPP)

U Splitu, 12. prosinca 2024.

PREDSJEDNIK VIJEĆA

Marko Pribisalić