Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Poslovni broj Gž-2789/2024-3

Split, Gundulićeva 29a

REPUBLIKA HRVATSKA

RJEŠENJE

Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda Marka Pribisalića kao predsjednika vijeća, Mirjane Rubić kao sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća te dr.sc. Lidije Vojković kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Nastavni zavod za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar", Zagreb, Mirogojska 16, OIB:33392005961, zastupanog po punomoćnicima odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Tin Matić i partneri d.o.o., iz Zagreba, protiv tuženika SH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnicima odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Miljević & partneri j.t.d. iz Zagreba, radi utvrđenja, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-12295/2019-105 od 12. veljače 2024., u sjednici vijeća održanoj dana 12. prosinca 2024.

r i j e š i o  j e

I.Ukida se presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P- 12295/2019-105 od 12. veljače 2024. te se predmet vraća tom sudu na ponovno suđenje.

II.O troškovima žalbenog postupka odlučit će se u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1.Prvostupanjskom presudom suđeno je:

"I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

„1. Utvrđuje se da prema tuženiku SH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] te na katastarskoj čestici oznake kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 218 m2, odnosno njoj odgovarajućoj zk.č.br. 8404/1 k.o. upisane u zk. ul [broj ZK uloška] k.o. [katastarska općina] u dijelu površine od 218 m2, a koja je prema skici lica mjesta koju je izradio stalni sudski vještak Mladen Beber od 26.04.2021. označena spojnicama točaka 1-22-3-21-20-19-18-17-26-25-24-48-47-44-43-40-39-38-35-23-34-32-31-30-29- 28-27-2-15, postoji pravo stvarne služnosti (tereta) neograničenog prolaza svih osoba i vozila te parkiranja preko katastarske čestice oznake kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 218 m2, odnosno njoj odgovarajućoj zk.č.br. 8404/1 k.o. upisane u zk. ul [broj ZK uloška] k.o. [katastarska općina] u dijelu površine od 218 m2, a koja je prema skici lica mjesta koju je izradio stalni sudski vještak Mladen Beber od 26.04.2021. označena spojnicama točaka 1-22-3-21-20-19-18-17-26-25-24-48-47-44-43-40-39-38-35-23-34-32-31-30-29- 28-27-2-155 kao poslužnoj nekretnini, a u korist povlasne nekretnine upisane u zemljišne knjige Općinskog građanskog suda u Zagrebu, zemljišno knjižni odjel Zagreb, k.o. [katastarska općina], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], ZK tijelo I, kč. br. [katastarska čestica], a koja u naravi predstavlja jednu dvorišnu zgradu, mikrobiološki laboratorij i dvorište ukupne površine 5398 m2 i njenog svakodobnog vlasnika.

2. Tuženik SH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] je dužan trpjeti da tužitelj Nastavni zavod za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar", Mirogojska cesta 16, 10 000 Zagreb, OIB:33392005961 kao vlasnik povlasne nekretnine upisane u zemljišne knjige Općinskog građanskog suda u Zagrebu, zemljišno knjižni odjel Zagreb, k.o. [katastarska općina], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], ZK tijelo I, kč. br. [katastarska čestica], a koja u naravi predstavlja jednu dvorišnu zgradu, mikrobiološki laboratorij i dvorište ukupne površine 5398 m2 kao i svakodobni vlasnik te nekretnine izvršava opisano pravo stvarne služnosti iz toče I. izreke.

3. Tuženik SH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] je dužan izdati tužitelju ispravu podobnu za upis prava stvarne služnosti (teret) neograničenog prolaza svih osoba i vozila te parkiranja preko katastarske čestice oznake kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 218 m2, odnosno njoj odgovarajućoj zk.č.br. 8404/1 k.o. upisane u zk. ul [broj ZK uloška] k.o. [katastarska općina] u dijelu površine od 218 m2, a koja je prema skici lica mjesta koju je izradio stalni sudski vještak Mladen Beber od 26.04.2021. označena spojnicama točaka 1-22-3-21-20-19-18- 17-26-25-24-48-47-44-43-40-39-38-35-23-34-32-31-30-29-28-27-2-15 u korist nekretnine upisane u zemljišne knjige Općinskog građanskog suda u Zagrebu, zemljišno knjižni odjel Zagreb, k.o. [katastarska općina], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], ZK tijelo I, kč. br. [katastarska čestica], a koja u naravi predstavlja jednu dvorišnu zgradu, mikrobiološki laboratorij i dvorište ukupne površine 5398 m2 u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe, u suprotnom istu će zamijeniti ova presuda.

4. Nalaže se tuženiku nadoknaditi tužitelju parnični trošak u roku od 15 dana.“ II. Nalaže se tužitelju Nastavni zavod za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar", Zagreb, Mirogojska 16, OIB:33392005961, naknaditi tuženiku SH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] trošak ovog parničnog postupka u iznosu od 12.250,00 EUR po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke tekućom od dana 12. veljače 2024. pa do isplate, u roku od 15 dana."

2.Protiv citirane odluke pravovremeno se žali tužitelj iz svih žalbenih razloga propisanih u članku 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj, 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje:ZPP).

3.U bitnome žalitelj navodi kako je Republika Hrvatska danom upisa prava vlasništva u zemljišne knjige 21. prosinca 2021. postala suvlasnicom sporne nekretnine, slijedom čega su tuženik i Republika Hrvatska od tog dana jedinstveni i nužni suparničari na temelju zakona prema kojima se spor mora riješiti na jednak način (čl. 201. ZPP) te je sud bio dužan na temelju članka 109. ZPP-a pozvati tužitelja ispraviti tj. dopuniti tužbu proširenjem na RH. Stoga i da je počinjena bitna povreda ZPP-a primjenom odredbi kojima se uređuje institut subjektivne preinake tužbe što nije ovdje slučaj te kako zakonom nije dana ovlast strankama u parničnom postupku očitovati se o dispozicijama koje druga strana nije poduzela. Glede stjecanja prava služnosti dosjelošću žalitelj smatra kako odluka ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama te je nerazumljiva radi čega ističe žalbeni razlog bitne povrede postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP- a. Posebno se prigovara odluci o troškovima postupka jer da je presuda P-1645/15 kojom je RH utvrđena suvlasnicom sporne nekretnine postala pravomoćna 8. rujna 2021. najkasnije kojeg dana je tuženik saznao da nije jedini vlasnik nekretnine što nije notificirao u ovom postupku radi čega je od spomenutog dana sav trošak nastao isključivo krivnjom tuženika, a prigovoreno je i obračunu troškova.

3.1.Na žalbu je odgovorio tuženik predlažući je odbiti.

4.Žalba tužitelja je osnovana.

5.Predmet spora je zahtjev tužitelja radi utvrđenja da u korist zk.č.br. 8407/4 upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao povlasne nekretnine u vlasništvu tužitelja postoji pravo služnosti neograničenog prolaza svih osoba i vozila te parkiranja na teret zk.č.br. 8404/1 upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao poslužne nekretnine u (su)vlasništvu tuženika u dijelu označenom u točkama u izreci pobliže navedenim, te zahtjev upravljen na obvezivanje tuženika trpjeti izvršavanje prava te stvarne služnosti i izdati tužitelju ispravu podobnu za upis prava stvarne služnosti, koju bi u protivnom zamijenila presuda.

6.U konkretnom slučaju na temelju utvrđenih činjenica i baš da je prema stanju zemljišne knjige tuženik samo jedan od suvlasnika zk.čest.br. 8404/1, upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (5090/32666 dijela tuženik SH i 27576/32666 dijela Republika Hrvatska) prvostupanjski sud je smatrao da je tužitelj, u trenutku kada je SH prestao biti jedini zk vlasnik predmetne poslužne nekretnine, na strani tuženika trebao obuhvati i Republiku Hrvatsku, budući su oni, kao suvlasnici, jedinstveni suparničari i spor se prema svima mora riješiti na jednak način (članak 201. ZPP-a), a što nije učinio, "a sve i da jest, da je tuženik unaprijed otklonio mogućnost davanja suglasnosti za subjektivnom preinakom, pa kako je ista preduvjet i za odobrenje od strane suda, pitanje promjene tuženika nije niti raspravljano već je kao jedini tuženik ostao SH, sada suvlasnik u manjem idealnom dijelu zk.čest.br. 8404/1, upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (5090/32666 dijela SH i 27576/32666 dijela Republika Hrvatska), koji nedostatak je sudu prvog stupnja bio dovoljan za donošenje meritorne odluke kojom je zahtjev odbio kao neosnovan.".

7.Institut stvarne služnosti uređen je odredbom člankom 186. stavak 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 76/06, 141/06,146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17 – dalje: ZV) prema kojoj je stvarna služnost određena kao stvarno pravo svagdašnjeg vlasnika određene nekretnine (povlasna nekretnina) da se za potrebe te nekretnine na određeni način služi nečijom nekretninom (poslužna nekretnina), čiji svagdašnji vlasnik mora to trpjeti ili mora propuštati određene radnje glede svoje nekretnine, koje bi inače imao pravo činiti.

8.Kada je u pitanju izvršavanje toga prava, i kada je riječ o suvlasništvu na povlasnoj nekretnini, stavkom 4. tog članka propisano je da, kada je povlasna nekretnina u vlasništvu više suvlasnika ili zajedničkih vlasnika, svaki od njih ima jednako pravo izvršavanja stvarnih služnosti u korist povlasne nekretnine; a kad je poslužna nekretnina u vlasništvu više suvlasnika ili zajedničkih vlasnika, svaki od njih mora trpjeti da se ovlaštenik služnosti koja tereti njihovu nekretninu njome služi na način na koji ga ovlašćuje njegovo pravo, odnosno svaki mora propuštati radnje glede poslužne nekretnine koje bi bile suprotne tuđem pravu stvarne služnosti.

9.Služnost, njeno izvršavanje ili neizvršavanje slijedi nekretninu, a ne vlasnika nekretnine. U pravnoj teoriji stvarne služnosti smatraju se nedjeljivim pravom, one terete cijelu nekretninu. Prema tome, nedjeljiva je i obveza da se u nečiju korist osnuje služnost puta jer se služnost ne može osnovati na dijelove.

10.U sporu za utvrđenje postojanja stvarne služnosti (služnost puta), radi se o pravu koje je nedjeljivo na aktivnoj i pasivnoj strani jer se, kao što je navedeno, služnost ne može osnovati na idealnom dijelu određene nekretnine niti u korist idealnog dijela druge nekretnine.

11.Dakle jedna od pretpostavki, kako za odlučivanje o tužbenom zahtjevu, tako i za pasivnu legitimaciju tuženika odlučno je pitanje prava vlasništva na nekretnini kroz koju prolazi služni put (poslužnom dobru).

12.U procesnom smislu ovdje se primjenjuje odredba iz članka 201. ZPP kojom je propisano ako se prema zakonu ili zbog prirode pravnog odnosa spor može riješiti samo na jednak način prema svim suparničarima (jedinstveni suparničari), smatraju se oni kao jedna parnična stranka tako da se u slučaju ako pojedini suparničari propuste koju parničnu radnju učinak parničnih radnji što su ih poduzeli drugi suparničari proteže i na one koji te radnje nisu poduzeli.

13.Prema utvrđenju suda, što je inače među strankama nesporno, u trenutku podnošenja izvorne tužbe u zemljišnim knjigama kao isključivi vlasnik nekretnine označene sa zk.čest.br. 8404/1, upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (poslužno dobro) bio je upisan tuženik te u tom trenutku suvlasništvo (suparničarstvo) na pasivnoj strani nije postojalo tako da je tužba tužitelja u trenutku podnošenja bila potpuna i podobna za postupanje.

14. Do nastanka suvlasništva (suparničarstva) došlo je bez krivnje tužitelja tijekom postupka, a nakon što je temeljem pravomoćne presude Trgovačkog suda u Zagrebu P- 1645/15 od 13. ožujka 2020. (pravomoćna 8. rujna 2021.) suvlasnica nekretnine za 27576/32666 dijela upisana RH te tuženik ostao upisan suvlasnikom za 5090/32666 dijela.

15.Kao doktrinarna kategorija nužno suparničarstvo postoji u situaciji kada po prirodi stvari odnos može biti utvrđen samo u korist svih, odnosno protiv svih.

15.1.Dakle, njegova karakteristika jest obligatornost, ali uvjetovano je materijalnopravnim odnosom. Ali ne samo da se mora donijeti jedinstvena odluka, nego u parnici kao procesnopravnom odnosu moraju i sudjelovati svi sudionici materijalnopravnog odnosa koji se smatraju jednom strankom u pogledu posljedica radnji koje poduzimaju.

16.Prema pravnom stajalištu ovog suda zemljišnoknjižni suvlasnici nekretnine su u parnici u kojoj se traži utvrđenje postojanja prava služnosti na toj nekretnini (poslužno dobro), kao što je ovdje slučaj, jedinstveni i nužni suparničari.

17.Glede postupanja u situaciji kada tužbom nisu obuhvaćeni svi suvlasnici, u odluci Ustavnog suda Republike Hrvatske poslovni broj U-III-633/10 od 22. travnja 2010. i rješenju Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Rev-x-955/2010-2 od 30. listopada 2012. te rješenju Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Rev-x- 181/2017-2 od 26. siječnja 2021. (kojim je odlučeno o izvanrednoj reviziji tamo tužitelja) izraženo je shvaćanje da kad stranke imaju status jedinstvenog suparničara prema kojima se spor može riješiti samo na jednak način, odsutnost nekog od suparničara na pasivnoj strani predstavlja nedostatak procesno pravne legitimacije.

18.Imati je u vidu i kako ako u parnici ne sudjeluju svi nužni suparničari, nije zadovoljeno načelo kontradiktornosti, nije omogućeno u punoj mjeri predlaganje dokaza, isticanje prigovora (materijalnopravnih i procesnopravnih), korištenje svih raspoloživih pravnih sredstava, a time može doći do povrede prava stranke u smislu članka 6. stavak 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine" - Međunarodni ugovori, broj 18/97, 6/99 - pročišćeni tekst, 8/99, 14/02, 1/06 i 2/10).

19.Slijedom izloženog, opravdano se žalbom prigovara kako nije bilo mjesta donošenju meritorne odluke o odbijanju tužbenog zahtjeva kao neosnovanog.

20.S osnovom žalitelj prigovara i stavu suda glede subjektivne preinake tužbe i unaprijed izraženog protivljenja tuženika proširenju tužbe na RH.

20.1.Kako je prema stanju spisa, do pravomoćnosti presude Općinskog suda u Zagrebu P-1645/15 (8. rujna 2021.) kojom je RH utvrđena suvlasnicom sporne nekretnine, njezin vlasnik bio isključivo ovdje tuženik, proširenjem tužbe na RH radilo bi se o naknadnom suparničarstvu koje se zasniva tijekom postupka.

21.Prema odredbi članka 196. stavka 2. ZPP-a, do zaključenja prethodnog postupka može uz uvjete iz stavka 1. ovog članka uz tužitelja pristupiti novi tužitelj ili tužba može biti proširena na novog tuženika uz njegov pristanak, što znači da se u tim slučajevima radi o naknadnom materijalnom ili formalnom suparničarstvu ili o suparničarstvu dopuštenom po drugom zakonu na aktivnoj ili pasivnoj strani.

22.Za zasnivanje naknadnog suparničarstva na pasivnoj strani tako da se tužba proširi na još jednog tuženika nije potreban pristanak dosadašnjeg tuženika jer se njegova procesna situacija ovim pristupanjem, odnosno proširenjem tužbe ne pogoršava.

23.Dodatno je navesti kako u ovom konkretnom slučaju ne samo da se mora donijeti jedinstvena odluka u odnosu na sve suparničare (suvlasnike) na pasivnoj strani nego u parnici kao procesnopravnom odnosu moraju i sudjelovati svi sudionici materijalnopravnog odnosa jer se „zbog prirode pravnog odnosa spor može riješiti samo na jednak način prema svim tuženicima“ pa stoga ovdje ne dolaze u primjenu pravila o subjektivnoj preinaci na koje ukazuje prvostupanjski sud, a slijedom toga, suparničar, kako dosadašnji, tako i onaj na kojega se tužba proširuje, se tom proširenju ne može protiviti obzirom se kod nužnog suparničarstva, što je ovdje slučaj, „svi tuženici u procesnom smislu … smatraju jednom parničnom strankom“ (tako i VSRH u Rev 493/12-2 od 8. svibnja 2012., Rev-1092/22 od 20. prosinca 2023.).

24.Iz svih naprijed navedenih razloga, kako ovdje tužbom nisu obuhvaćene sve osobe nužnog suparničarstva, sud je dužan u smislu članka 109. stavak 1. ZPP-a pozvati tužitelja i poučiti ga da tužbom obuhvati i sve ostale suparničare.

25.S tim u svezi navesti je kako je u pretežnom broju odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske izražen stav prema Načelnom mišljenju Proširene opće sjednice Saveznog Vrhovnog suda br. 1/60 od 4. travnja 1960. u kojemu se navodi, među ostalim da, ukoliko tužbom nisu kao tuženici obuhvaćene sve osobe koje trebaju biti obuhvaćene, sud je dužan postupati prema odredbi članka 109. ZPP-a pa se tužba koja bude dopunjena i podnesena sudu u ostavljenom roku ima smatrati uredno podnesenom onog dana kada je prvi put podnesena (tako i VSRH u Rev-1092/2022 od 20. prosinca 2023.).

26.Kako prvostupanjski sud nije postupio na navedeni način to je povrijeđeno pravilo o stranačkoj sposobnosti, čime je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz odredbe članka 354. stavak 2. točka 8. ZPP-a, pa je na temelju odredbe članka 369. stavak 1. i 3. ZPP-a već iz tog razloga valjalo ukinuti pobijanu presudu i predmet vratiti na ponovno suđenje.

27.U konkretnom slučaju, unatoč zabrani dvostrukog ukidanja iz članka 366. a. stavak 1. ZPP-a ipak je trebalo ukinuti prvostupanjsku presudu jer se prvostupanjski sud nije ni upustio u meritum-ocjenu osnovanosti postavljenog zahtjeva, a to zbog propuštanja dosljedne primjene odredbi članka 109. u svezi sa člankom 201. ZPP-a, radi čega nisu postojale zakonske pretpostavke za odlučivanje presudom.

28.U nastavljenom postupku prvostupanjski će sud pozvati tužitelja na uređenje tužbe na temelju odredbe članka 109. ZPP-a i poučiti ga da tužbom obuhvati sve suvlasnike pa ukoliko se otkloni uočena povreda procesno pravne legitimacije, utvrdit će relevantno činjenično stanje odlučno za ocjenu osnovanosti zahtjeva tužitelja, u okviru dokaznih prijedloga stranaka te će valjanom ocjenom svih izvedenih dokaza kako to nalaže odredba članka 8. ZPP-a i uz pravilnu primjenu materijalnog prava, o zahtjevu tužitelja donijeti novu zakonitu odluku.

29.S obzirom da obveza naknade troškova ovisi o konačnom rješenju spora, to je ukinuta i odluka o troškovima parničnog postupka.

U Splitu, 12. prosinca 2024.

PREDSJEDNIK VIJEĆA

Marko Pribisalić