REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
Broj: Ppž -13794/2021
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Kristine Gašparac Orlić, predsjednice vijeća te Roberta Završkog i Gordane Korotaj, članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. LC i dr., zbog prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“ broj 5/1990., 30/1990., 47/1990. i 29/1994.), odlučujući o žalbi okr. LC, podnesenoj protiv osuđujućeg dijela presude Općinskog prekršajnog suda u Splitu od 13. listopada 2021., broj: 8. Pp - 11049/2021-5, u sjednici vijeća održanoj 12. prosinca 2024.,
p r e s u d i o j e
I. U povodu žalbe okr. LC, a po službenoj dužnosti te po službenoj dužnosti i u odnosu na okr. TC, preinačuje se pobijana prvostupanjska presuda u osuđujućem dijelu te se izriče:
Na temelju članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/2007., 39/2013., 157/2013., 110/2015., 70/2017., 118/2018. i 114/2022.), okr. PC (osobni podaci kao u prvostupanjskoj presudi) i okr. MC (osobni podaci kao u prvostupanjskoj presudi),
OSLOBAĐAJU SE OPTUŽBE
da bi:
6. listopada 2021. oko 22,15 sati u Splitu, u stanu u [adresa], remetili javni red i mir na način da su se međusobno svađali i vikali, čime su ometali mir i noćni odmor okolnih stanara koji su zatražili intervenciju policije,
- pa da bi time okr. OC i okr. MC počinili prekršaj iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.
II.Uslijed gornje odluke, žalba okr. LC je bespredmetna.
Obrazloženje
1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog prekršajnog suda u Splitu od 13. listopada 2021., broj: 8. Pp-11049/2021-5, okr. OC i okr. TC, proglašeni su krivim da su, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinili prekršaj iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, za koji im je izrečena novčana kazna 600,00 kuna, svakom okrivljeniku ponaosob, u koju se uračunava vrijeme oduzimanja slobode od 6. listopada 2021. do 7. listopada 2021., kao 600,00 kuna u novčanu kaznu, pa se novčana kazna smatra izvršenom.
1.1.Istom presudom, okr. PC i okr. MC su obvezani na naknadu troškova prekršajnog postupka 300,00 kuna, svaki.
2.Protiv osuđujućeg dijela te presude, okr. PC pravodobno je po branitelju odvjetniku Edvardu Sušcu podnio žalbu, naznačujući da se žali zbog svih žalbenih osnova dok iz sadržaja žalbe proizlazi da se žali zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da se žalba prihvati.
3.Žalba je bespredmetna.
4.Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom, a po službenoj dužnosti ispitao je jesu li počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona, jesu li presudom na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog progona.
5.Tako je ovaj sud, ispitivanjem po službenoj dužnosti, utvrdio povredu odredaba materijalnog prekršajnog prava iz članka 196. točke 1. Prekršajnog zakona, budući da djelo za koje se protiv okrivljenika vodi prekršajni postupak, a na način kako je to činjenično opisano u izreci pobijane prvostupanjske presude, po propisu nije prekršaj.
5.1.Naime, okr. PC i okr. MC proglašeni su krivim da su, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude počinili prekršaj iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, na način da su se „u stanu…međusobno svađali i vikali, čime su ometali mir i noćni odmor okolnih stanara koji su zatražili intervenciju policije…“.
5.2. Prema zaključku Odjela za prekršaje iz područja javnog reda i mira i javne sigurnosti Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske od 12. listopada 2022. ako je prekršaj počinjen na fiktivnom javnom mjestu, u činjeničnom opisu mora biti navedeno (opisano) da se ponašanje okrivljenika reflektiralo, znači da je bilo vidljivo ili čujno, na neograničenom javnom mjestu, bez koje okolnosti u činjeničnom opisu djelo nije prekršaj. Ovo iz razloga što je zakonski opis odnosno pravno kvalificiranje prekršaja podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja pa sve odlučne činjenice moraju biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja.
5.3. Dakle, za ispunjenje bića onih prekršaja iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira kod kojih je javnost mjesta bitno i konstitutivno obilježje bića djela, a počinjena su na fiktivnom javnom mjestu, u konkretnom slučaju – stanu, nužno je da činjenični opis sadrži naznaku odnosno opis da se ponašanje okrivljenika reflektiralo, znači da je bilo vidljivo ili čujno, na neograničenom javnom mjestu. U protivnom, dakle u nedostatku tog konstitutivnog elementa bića prekršaja u činjeničnom opisu, opisano djelo nije prekršaj.
5.3.1.Potrebno je istaknuti da iako je u činjeničnom opisu prekršaja za koji su okr. PC i okr. MC proglašeni krivim navedeno da su „ometali mir i noćni odmor okolnih stanara…“ time nije opisano da se ponašanje okrivljenika reflektiralo na neograničenom javnom mjestu jer opis „okolni stanari“ nemaju značaj nastupanja posljedice na neograničenom javnom mjestu, odnosno mjestu dostupnom neograničenom krugu ljudi.
5.4.Navedeni zaključak Odjela za prekršaje iz područja javnog reda i mira i javne sigurnosti Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske od 12. listopada 2022. donesen je s ciljem ujednačavanja sudske prakse, a zbog uočenog nejednakog postupanja sudova u vezi pravnog pitanja dostatnosti činjeničnih opisa za prekršaje iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira kod kojih je javnost mjesta bitno i konstitutivno obilježje bića djela a počinjena su na fiktivnom javnom mjestu.
6. Slijedom navedenog, djelo za koje se protiv okr. LC i okr. ĐC vodi prekršajni postupak, a na način kako je to činjenično opisano u izreci pobijane prvostupanjske presude po propisu nije prekršaj, pa je ovaj sud, u povodu žalbe okr. LC, postupajući po službenoj dužnosti kao i primjenjujući načelo blagodati spojenosti (beneficium cohaesionis) na temelju članka 202. stavak 6. Prekršajnog zakona, pravilnom primjenom zakona, preinačio pobijanu prvostupanjsku presudu na način da je okrivljenike za predmetno djelo prekršaja oslobodio optužbe, kako je to i navedeno u točki I. izreke ove drugostupanjske presude.
7.Slijedom navedenog, na temelju članka 207. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ove presude.
Zagreb, 12. prosinca 2024.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Emina Bašić, v.r.
Kristina Gašparac Orlić, v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Splitu u 6 ovjerenih prijepisa za spis, okrivljenike, branitelja i tužitelja.
