REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Broj:Ppž-828/2023
Zagreb
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja Mirjane Medić kao predsjednice vijeća te Anđe Ćorluka i Ivanke Mašić kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Koraljke Polak Medaković kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenog ČEJ zbog prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira (NN 5/90, 30/90, 47/90, 29/94, 114/22), odlučujući o žalbi tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave osječko-baranjske, I. Policijske postaje Osijek s ispostavom Čepin, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Osijeku broj: 72. Pp-1773/2021-13 od 19. prosinca 2022., na sjednici vijeća održanoj 12. prosinca 2024.
p r e s u d i o j e
I. U povodu žalbe tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave osječko-baranjske, I. Policijske postaje Osijek s ispostavom Čepin preinačuje se pobijana presuda te se izriče:
na temelju odredbe čl. 182. t. 1. Prekršajnog zakona (NN 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22) okrivljeni ČEJ (osobni podaci kao u prvostupanjskoj presudi)
oslobađa se od optužbe
da bi:
dana 15. svibnja 2021. u Osijeku, Vijenac Ljube Babića 10 u hodniku stambene zgrade remetio javni red i mir na način da je došao pred stan Č i ČE, zajedno sa suprugom LEJ i sinom KEJ te vikao, obaćajući im se riječima: „Jebem vam mater! Gamad! Stoko!“, kao i mnogim drugim pogrdnim riječima, pri čemu je pljuvao prema njima, pa da je na taj način počinio prekršaj iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.
II. Na temelju čl. 140. Prekršajnog zakona troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava suda.
- Obrazloženje
-
1. Pobijanom prvostupanjskom presudom okrivljeni ČEJ je oslobođen optužbe na temelju čl. 182. t. 3. Prekršajnog zakona da bi počinio prekršaj iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, s obrazloženjem da tijekom postupka sud nije mogao utvrditi postojanje elemenata javnosti, odnosno da se postupanje koje se stavlja na teret okrivljeniku reflektiralo na javnom mjestu, da bi radnja prekršaja bila vidljiva s javnog mjesta ili je posljedica radnje nastupila na javnom mjestu.
2. Protiv te presude tužitelj Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava osječko-baranjska, I. Policijska postaja Osijek s ispostavom Čepin je pravodobno podnio žalbu zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Žalitelj ističe da je sud pogrešno utvrdio da nisu ispunjene zakonske pretpostavke na osnovu kojih bi se okrivljenik mogao proglasiti krivim za terećeni prekršaj, navodeći da su sve osobe navedene u optužnom prijedlogu imale pristup hodniku koji je u tom trenutku postao fiktivno javno mjesto, odnosno mjesto koje po svojoj funkciji nije javno mjesto, ali je upravo pod okolnostima i na način na koji je počinitelj vikao i galamio te zvonio i udarao u zvono, a sve spomenute osobe su to mogle čuti, da je navedeno mjesto poprimilo značaj fiktivnog javnog mjesta te predlažu da se žalba prihvati, da se pobijana presuda ukine i predmet vrati na ponovno suđenje.
3. Žalba nije osnovana.
4. Rješavajući predmet u granicama navoda žalbe te ispitujući pobijanu presudu po službenoj dužnosti u smislu odredbe čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona ovaj Sud je ispitao jesu li pobijanom presudom počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona, jesu li na štetu okrivljenice povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i je li u postupka nastupila zastara prekršajnog progona te jr pritom ovaj Sud utvrdio da je prvostupanjski sud pravilno okrivljenika oslobodio od optužbe, međutim prvostupanjski sud je pogrešno okrivljenika oslobodio od optužbe zbog nedostatka dokaza primjenom odredbe čl. 182. t. 3. Prekršajnog zakona, a pravilno je trebalo okrivljenika osloboditi od optužbe primjenom odredbe čl. 182. t. 1. Prekršajnog zakona budući da iz činjeničnog opisa prekršaja koji se okrivljeniku stavlja na teret ne proizlaze zakonska obilježja prekršaja iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.
5. Slijedom navedenog, ovaj Sud je preinačio prvostupanjsku presudu na način naveden u izreci ove presude, odnosno okrivljenika je oslobodio od optužbe primjenom čl. 182. t. 1. Prekršajnog zakona.
6. Naime, optužnim prijedlogom se okrivljenik tereti da je počinio prekršaj iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira u hodniku stambene zgrade, dakle okrivljeniku se optužbom stavlja na teret počinjenje prekršaja za koji javnost mjesta događaja čini jedan od konstitutivnih elemenata bića djela, a koje mjesto počinjenja prekršaja je u optužbi naznačeno samo kao hodnik.
7. Prema kategorizaciji javnih mjesta hodnik je takozvano fiktivno javno mjesto tj. ono mjesto koje po svojoj namjeni nije javno mjesto, ali pod određenim uvjetima (dostupnost vidiku, odnosno čujnosti s javnog mjesta, odnosno reflektiranje tj. nastupanje posljedica inkriminiranog ponašanja na javnom mjestu) može imati takav značaj. Prema zaključku Odjela za prekršaje iz područja javnog reda i mira i javne sigurnosti Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske od 12. listopada 2022., ako je prekršaj počinjen na fiktivnom javnom mjestu u činjeničnom opisu mora biti navedeno (opisano) da se ponašanje okrivljenika reflektiralo, znači da je bilo vidljivo ili čujno na neograničenom javnom mjestu, bez koje okolnosti u činjeničnom opisu djelo nije prekršaj. Naime, zakonski opis djela, odnosno pravno kvalificiranje prekršaja je podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod bića odgovarajućeg prekršaja pa sve odlučne činjenice moraju biti navedene u činjeničnom opisu prekršaja.
8. Slijedom navedenog za ispunjenje zakonskih obilježja prekršaja iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira kod kojih je javnost bitno i konstitutivno obilježje prekršaja, a počinjena su na fiktivnom mjestu, nužno je da činjenični opis optužbe sadrži naznaku, odnosno opis da se ponašanje okrivljenika reflektiralo, znači da je bilo vidljivo ili čujno na neograničenom javnom mjestu, a u nedostatku tog konstitutivnog elementa bića prekršaja u činjeničnom opisu opisano djelo nije prekršaj. Navedeni zaključak Odjela za prekršaje iz područja javnog reda i mira i javne sigurnosti Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske od 12. listopada 2022. donesen je s ciljem ujednačavanja sudske prakse.
9. Zbog navedenog, trebalo je žalbu tužitelja odbiti kao neosnovanu i odlučiti kao u izreci ove presude.
U Zagrebu 12. prosinca 2024.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Koraljka Polak Medaković v.r.
Mirjana Medić v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Osijeku u 4 ovjerena prijepisa: za spis, okrivljenika i tužitelja.
