Broj: Ppž - 11925/2021
REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Kristine Gašparac Orlić, predsjednice vijeća te Roberta Završkog i Gordane Korotaj, članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić, zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okr. GČ i dr., zbog prekršaja iz članka 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“ broj 5/1990., 30/1990., 47/1990. i 29/1994.), odlučujući o žalbi tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave virovitičko-podravske, Policijske postaje Orahovica, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Virovitici, Stalna služba u Slatini 1. listopada 2021., broj: 9. Pp - 1372/2021-5, u sjednici vijeća održanoj 12. prosinca 2024.,
r i j e š i o j e
Prihvaća se žalba Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave virovitičko-podravske, Policijske postaje Orahovica, ukida se prvostupanjska presuda te se predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku.
O b r a z l o ž e n j e
1.Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Virovitici, Stalna služba u Slatini od 1. listopada 2021., broj: 9. Pp - 1372/2021-5, na temelju članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/2007., 39/2013., 157/2013., 70/2017., 118/2018. i 114/2022), okr. GČ, OČ, okr. ŽČ i okr. EČ, oslobođeni su optužbe da bi na način činjenično opisan u izreci pobijane presude počinili prekršaj iz članka 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira te je na temelju članka 140. stavak 2. Prekršajnog zakona, odlučeno da troškovi prekršajnog postupka iz članka 138. stavak 2. točke 5. do 7. Prekršajnog zakona, padaju na teret proračunskih sredstava Suda.
1.1.Istom presudom na temelju članka 82. stavak 3. Prekršajnog zakona i članka 270. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj 152/2008., 76/2009., 80/2011., 121/2011., 91/2012. - Odluka i Rješenje USRH, 143/2012., 56/2013., 145/2013., 152/2014., 70/2017., 126/2019., 80/2022. i 36/2024.), odlučeno je da se u postupku privremeno oduzeti predmeti prema Potvrdama o privremenom oduzimanju predmeta Policijske postaje Orahovica, serijski bojevi: 01265814 i 01265813 od 10. srpnja 2021., plastična šipka dužine 80 cm i aluminijska letva (zidarska), imaju vratiti u posjed u vlasnicima (plastična šipka okr. GČ, a aluminijska letva okr. PČ).
2.Protiv te presude tužitelj Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijska uprava virovitičko-podravska, Policijska postaja Orahovica pravodobno je podnio žalbu naznačujući da se žali zbog svih žalbenih osnova, dok iz sadržaja žalbe proizlazi da se žali zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da se žalba prihvati.
3.Žalba je osnovana.
4.Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju članka 202. stavak 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom, a po službenoj dužnosti ispitao je jesu li počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavak 1. točke 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona, jesu li presudom na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog progona. Pritom nisu utvrđene povrede na koje ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.
5.U pravu je ovlašteni tužitelj kada ističe da je u provedenom postupku činjenično stanje pogrešno i nepotpuno utvrđeno.
5.1.Iz obrazloženja pobijane prvostupanjske presude proizlazi da je prvostupanjski sud odluku o oslobođenju okrivljenika okr. GČ, OČ, okr. ŽČ i okr. EČ obrazložio na način da je naveo da je činjenično stanje dovoljno razjašnjeno iskazima suokrivljenika (iako je propustio iskaze suokrivljenika reproducirati u pobijanoj presudi) i ostalih dijelova spisa (nije jasno kojih dijelova spisa jer prvostupanjski sud nije naveo koji su to dijelovi i što je iz njih utvrdio) odnosno da je utvrdio da se verbalno – fizički sukob odvio u dvorištima dviju obiteljskih kuća u selu k uz obrazloženje da se događaj nije reflektirao u javnosti jer se radi o sukobu osoba koje se poznaju i radi se o događaju u selu k koji nije imao refleksiju u javnosti budući da su osim suokrivljenika (koji se poznaju) događaju nazočile i neke osobe iz istih obitelji, a koje selo ima manje od 50 stanovnika i sastoji se od 20-ak kućanstava radi čega konkretan događaj nema refleksiju koja bi se mogla podvesti pod pojam javnosti.
5.2.Međutim, opisani razlozi prvostupanjskog suda na kojima je utemeljio svoju odluku su pogrešni. Potrebno je pojasniti, da iako je u pravu prvostupanjski sud kada zaključuje da ako se događaj odvijao na dvorištu za ispunjenje elementa javnosti je potrebno da se posljedica reflektirala u javnost odnosno na neograničeno otvoreno javno mjestu (u toj situaciji u činjeničnom opisu događaja koji se odvijao na dvorištu mora biti navedeno da se posljedica reflektirala na neograničeno otvorenom javnom mjestu), ali činjenice da selo ima 50 stanovnika, da se selo sastoji od 20 kućanstava te da se događaj odvijao između osoba koje se poznaju ni u kojem slučaju nisu i ne mogu biti činjenice na kojim se može temeljiti zaključak da se događaj nije reflektirao u javnost. Odlučna činjenica od koje ovisi je li se događaj koji se odvijao na dvorištu kao fiktivnom javnom mjestu reflektiralo u javnost odnosno je li se ponašanje okrivljenika reflektiralo u javnosti, znači utvrđenje da je ponašanje počinitelja bilo vidljivo ili čujno, na neograničenom javnom mjestu, kao npr. ulicu, park kao mjesta koja su dostupna neograničenom krugu osoba. Dakle, koliko selo ima stanovnika i poznaju li se osobe potpuno je irelevantna činjenica. Pretpostavlja se da selo ima ulicu, cestu koja prolazi kroz selo pa je u situacijama kada se događaj odvija na dvorištu potrebno utvrditi je li se događaj odnosno ponašanje okrivljenika reflektiralo na neograničeno otvoreno javno mjesto, a što je prvostupanjski propustio učiniti. U konkretnom slučaju, potrebno je imati u vidu da je tužitelj u činjeničnom opisu optužbe naznačio kao mjesto na kojem se događaj odvijao „na ulici ispred obiteljske kuće kbr. 36“ i „u dvorištu obiteljske kuće kbr. 17 vl. TČ“, a u smislu odredbe članka 17. Prekršajnog zakona kojom je propisano da je prekršaj počinjen u mjestu gdje je počinitelj radio ili bio dužan raditi i u mjestu gdje je u cjelini ili djelomično nastupila posljedica prekršaja.
5.3.Nadalje, nije jasno kako je prvostupanjski sud zaključio da se predmetni verbalni sukob odvijao samo na dvorištu budući da iz iskaza u postupku ispitanih suookrivljenika (a, iskaze suookrivljenika prvostupanjski sud je propusti reproducirati) ne proizlazi nesporno utvrđeno da se događaj odvijao samo na dvorištu. Naime, iz činjeničnog opisa optužnog prijedloga proizlazi da su okr. EČ i okr. ŽČ narušavali javni red i mir vičući na ulici, a koju činjenicu prvostupanjski sud ni na koji način nije utvrđivao (okr. EČ i okr. ŽČ nisu iskazivali u odnosu na radnju vikanja koja im se stavlja na teret, a o toj radnji nisu iskazivali niti drugi suookrivljenici, a niti im je prvostupanjski sud postavio dodatna pitanja radi razjašnjenja svih odlučnih činjenica.).
6.Prvostupanjskom sudu se ukazuje da je počinio i bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavak 1. točke 8. Prekršajnog zakona, odnosno nije riješio predmet optužbe u odnosu na okr. PČ budući da u izreci pobijene presude nije naznačeno da se oslobađajuća odluka odnosi i na okr. PČ.
5.2.U cilju pravilnog i potpunog utvrđenja činjeničnog stanja kao i preciznijeg opisa dinamike događaja, prvostupanjski sud je imao mogućnost detaljnijeg ispitivanja okrivljenika svjedoka, a što je prvostupanjski sud propustio učiniti.
7.Iz navedenih razloga, trebalo je prvostupanjsku presudu ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
8.U ponovnom suđenju prvostupanjski sud će provesti sve već provedene dokaze, provesti i druge dokaze na koje mu je ukazano te pravilnom i kritičnom analizom svih provedenih dokaza, donijeti novu, zakonitu odluku koju će u svemu valjano obrazložiti.
9.Iz navedenih razloga, na temelju članka 206. točka 1. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci.
U Zagrebu 12. prosinca 2024.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Emina Bašić, v.r.
Kristina Gašparac Orlić, v.r.
Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Virovitici u 8 otpravaka: za spis, okrivljenike i tužitelja.
