Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Broj: Ppž-7219/2024
Zagreb
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Anđe Ćorluka kao predsjednice, te članica ĆK i JK, uz sudjelovanje Mladena Budiše u svojstvu sudskog savjetnika kao zapisničara, u prekršajnom postupku protiv okr. AK , zbog prekršaja iz članka 22. stavke 5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“ broj: 70/17, 126/19, 84/21, 114/22, 36/24), odlučujući o žalbi tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave šibensko-kninske, Policijske postaje Šibenik s Ispostavom Primošten, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Šibeniku broj: Pp -1252/2024 od 2. srpnja 2024., u sjednici vijeća održanoj 12. prosinca 2024.
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave šibensko-kninske, Policijske postaje Šibenik s Ispostavom Primošten kao neosnovana i potvrđuje se prvostupanjska presuda.
Obrazloženje
1.Pobijanom presudom Općinskog suda u Šibeniku broj: Pp -1252/2024 od 2. srpnja 2024., okr. AK je oslobođen od optužbe, da bi na način činjenično opisan u izreci, počinio prekršaj iz članka 22. stavka 5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.
2.Protiv prvostupanjske presude pravodobnu žalbu podnio je tužitelj Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava šibensko-kninska, Policijska postaja Šibenik s Ispostavom Primošten zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.
3.Žalitelj predlaže da se iz razloga navedenih u žalbi, žalba prihvati, pobijana presuda ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovni postupak i odlučivanje.
4.Žalba nije osnovana.
5.Rješavajući predmet te ispitujući prvostupanjsku presudu u smislu odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/07., 39/13., 157/13. , 110/15. 70/17 , 118/18 i 114/22 ) uz ocjenu navoda žalbe, vijeće Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske (nastavno: Suda)e utvrdilo kako prvostupanjski sud pobijanom presudom nije počinio povrede materijalnog prekršajnog prava i bitne povrede postupka na koje pazi po službenoj dužnosti, te da je pravilno i zakonito oslobodio okrivljenika od optužbe za prekršaj stavljen mu na teret.
6.Naime, u ovom predmetu okrivljenik se branio na način, da je predmetna nekretnina u kojoj je on isključio struju njegovo vlasništvo. Njegova sestra je nakon majčine smrti nastavila živjeti u njegovoj nekretnini, iako ima u vlasništvu kuću koja je 100 metara udaljena od njegove nekretnine, i koja je kuća od tri etaže, te je kuća uređena u ona u njoj može živjeti. Međutim, umjesto da živi u kući koja je njezino vlasništvo, istu iznajmljuje podstanarima a nastavlja živjeti u njegovoj kući. Stoga, ne misli da je počinio ekonomsko nasilje spram svoje sestre, jer ona ima svoju kuću.
7.Ispitana oštećenica u ovom postupku je iskazala kako je kuća u kojoj je njezin brat isključio struju njegovo vlasništvo. Ona da ima u vlasništvu kuću koju je naslijedila od svog oca, koja je stotinjak metara udaljena od bratove kuće, i u toj kući ima struje i vode. Namjerava se iseliti iz bratove kuće kada sredi svoju kuću.
8. Pravilno je prvostupanjski sud utvrdio da na osnovu obrane okrivljenika, iskaza oštećene EK, iskaza svjedokinje RK, te rješenja o nasljeđivanju iz kojeg je vidljivo kako je nekretnina vlasništvo okrivljenika , predmetna nekretnina ne čini zajedničku imovinu okrivljenog i njegove sestre , kao niti osobnu imovinu njegove sestre EK. Stoga, kako se ekonomsko nasilje manifestira kao zabrana ili onemogućavanje korištenja zajedničke ili osobne imovine, jer je upravo takva imovina jedan od konstutivnih elemenata koji čine biće prekršaja iz čl. 22. st. 5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, prvostupanjski sud je donio pravilnu i zakonitu odluku.
1.Neosnovano žalitelj u svojoj žalbi ističe kako je okrivljenik ovakvim postupanjem onemogućio oštećenici ostvareno pravo na dom, jer je upravo u dokaznom postupku utvrđeno da navedena nekretnina nije njezino vlasništvo, te da ona nije osoba bez nekretnine , odnosno doma, u kojem u potpunosti može ostvariti sve potrebe normalnog i prihvatljivog življenja.
9.Dakle, pravilan je zaključak suda kako je za ostvarenje obilježja ovog djela potrebno na relevantan način utvrditi odlučnu činjenicu, odnosno da bi se u konkretnom slučaju bez ikakve sumnje utvrdilo da je okrivljenik onemogućio ili zabranio korištenje zajedničke ili osobne imovine. Tužitelj u svojoj žalbi ne predlaže dokaze u smislu članka 193. stavka 5. Prekršajnog zakona, stoga je pravilna i na zakonu osnovana odluka suda kojom se okrivljenik oslobađa od optužbe.
10.Slijedom navedenog, prvostupanjski je sud pravilnom ocjenom provedenih i predmetu raspoloživih dokaza, izveo valjan i na zakonu osnovan zaključak te okrivljenika oslobodio od optužbe za prekršaj iz članka 22. stavak 5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji .
11.Zbog izloženih razloga, trebalo je žalbu tužitelja odbiti kao neosnovanu i riješiti kao u izreci.
U Zagrebu 12. prosinca 2024.
ZAPISNIČAR
PREDSJEDNICA VIJEĆA
Mladen Budiša , v. r.
Anđa Ćorluka, v. r.
Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Šibeniku u 4 otpravka: za spis, okrivljenika i tužitelja.
