Broj: Ppž-6716/2024

REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Popović, predsjednice vijeća, te Davorka Kučana i Drage Klasnića, članova vijeća, uz sudjelovanje Matee Sačević u svojstvu sudske savjetnice kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog ĐH, zbog prekršaja iz članka 229. stavka 7. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“ broj: 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17. , 70/19., 42/20.; dalje: ZSPC), rješavajući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Kutini od 4. travnja 2024., broj: Pp-1428/2022-7, u sjednici vijeća održanoj 12. prosinca 2024.

p r e s u d i o  j e

Prihvaćanjem žalbe tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave sisačko-moslavačke, Postaje prometne policije Kutina, kao osnovane, preinačuje se pobijana prvostupanjska presuda u odluci o novčanoj kazni tako da se okrivljenom ĐH (Benac) za prekršaj činjenično opisan u izreci pobijane presude, pravno označen kao prekršaj iz čl. 229. st. 7. ZSPC-a, na temelju tog propisa izriče novčana kazna u iznosu od 660,00 EUR (šestošezdeset eura) koju je dužan platiti u roku od 15 dana od dana primitka ove presude, a ako u tom roku plati dvije trećine izrečene kazne, ista će se smatrati plaćenom u cijelosti.

Obrazloženje

1.Uvodno citiranom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Kutini okrivljeni EH proglašen je krivim da je počinio prekršaj iz članka 229. stavka 7. ZSPC-a za koji mu je izrečena ublažena novčana kazna u iznosu od 50,00 eura koju je dužan platiti u roku od 90 dana od pravomoćnosti presude uz mogućnost plaćanja dvije trećine iste.

1.1. Okrivljeniku je istom presudom naloženo platiti troškove postupka u paušalnom iznosu od 30,00 eura.

2.Protiv prvostupanjske presude tužitelj je pravodobno podnio žalbu zbog odluke o novčanoj kazni i navodi da je novčana kazna za prekršaj iz članka 229. stavka 7. ZSPC-a u iznosu od 50,00 eura premala i neprimjerena, da sud daje okrivljenicima poticaj da čine prekršaje, te da se tužitelja omalovažava u nastojanju da provodi zakon.

2.1.Žalitelj predlaže da se iz razloga navedenih u žalbi, njegova žalba prihvati.

3.Žalba je osnovana.

4.Rješavajući predmet te ispitujući prvostupanjsku presudu sukladno odredbi članka 202. stavka 1. PZ-a po službenoj dužnosti, vijeće Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske (dalje: Suda) je utvrdilo da pobijanom presudom nisu počinjene bitne povrede odredba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točaka 6., 7., 9. i 10. tog Zakona, da nisu povrijeđene odredbe materijalnog prekršajnog prava na štetu okrivljenika te da u predmetu nije nastupila zastara prekršajnog progona.

5.Vijeće ovog Suda nalazi da je prvostupanjski sud nakon provedenih svih potrebnih dokaza utvrdio sve odlučne činjenice, te izveo na zakonu osnovan zaključak o krivnji okrivljenika za djelo prekršaja za koji se tereti, koji je prihvatljiv i ovom Sudu. No, razmatrajući navode žalbe tužitelja, ovaj Sud je stava da je prvostupanjski sud na temelju pravilno i potpuno utvrđenog činjeničnog stanja donio pogrešnu odluku o novčanoj kazni odnosno pogrešno izrekao ublaženu novčanu kaznu okrivljeniku.

6.U pravu je tužitelj kada u žalbi upire da je okrivljeniku za djelo prekršaja iz članka 229. stavka 7. ZSPC-a trebala biti izrečena puno viša novčana kazna, odnosno novčana kazna najmanje u iznosu kojeg zakon propisuje kao minimalan za to djelo prekršaja. Naime, prvostupanjski sud je okrivljeniku za taj prekršaj izrekao ublaženu novčanu kaznu u iznosu od 50,00 eura pogrešno cijeneći sve olakotne i otegotne okolnosti na strani okrivljenika. Sud je takvu odluku obrazložio time da je kao olakotne okolnosti cijenio priznanje prekršaja i činjenicu da je podatke o osobi koja je upravljala vozilom okrivljenik dao na sudu dok je kao otegotnu cijenio raniju prekršajnu osuđivanost okrivljenika za isti prekršaj. Valja naglasiti da zakon za ovo djelo prekršaja propisuje novčanu kaznu u iznosu od 660,00 do 1.990,00 eura, zbog čega je prvostupanjski sud suviše nisko odmjerio novčanu kaznu okrivljeniku u konkretnom slučaju, primjenom instituta ublažavanja novčane kazne, pogrešno cijeneći navedene okolnosti kao naročito olakotne. Razmatrajući navode žalbe ovaj Sud nije prihvatio obrazloženje prvostupanjskog suda koje je iznio za donošenje ovakve odluke o kazni, stoga je valjalo usvojiti žalbu i preinačiti odluku o kazni i izreći okrivljeniku novčanu kaznu u zakonom propisanom minimalnom iznosu a koja mjera kazne je primjerena krivnji okrivljenika opasnosti djela i svrsi kažnjavanja iz čl. 32. PZ-a.

7.Zbog navedenih razloga odlučeno je kao u izreci ove presude.

U Zagrebu 12. prosinca 2024.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Matea Sačević, v.r.

Renata Popović, v.r.

Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Kutini u 4 otpravka: za spis, okrivljenika i tužitelja.