REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske

Savska cesta 62, Zagreb

Poslovni broj: Pž-4237/2024-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, sudac Mirna Maržić, u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja Rox d.o.o., OIB: 20534431136, Slavonska Avenija 100, Zagreb, kojeg zastupa punomoćnik Luka Antunović, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Župan, Babić & Antunović d.o.o., protiv 1. protivnika osiguranja LI, vlasnice poljoprivrednog obrta [obrt], OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], i 2. protivnika osiguranja FI, vlasnika poljoprivrednog obrta [obrt], OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], oboje zastupani po punomoćniku Mati Burazinu, odvjetniku u Zajedničkom odvjetničkom uredu Josip Janković i Mate Burazin u Karlovcu, radi osiguranja privremenom mjerom, odlučujući o žalbi predlagatelja osiguranja izjavljenoj protiv rješenja Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj Ovr-103/2024 od 1. srpnja 2024., 12. prosinca 2024.

r i j e š i o  j e

Ukida se rješenje Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj Ovr-103/2024 od 1. srpnja 2024. te se predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovan postupak.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj Ovr-103/2024 od 1. srpnja 2024. u točki I. izreke je odbijen kao neosnovan prijedlog predlagatelja osiguranja za određivanje privremene mjere osiguranja novčane tražbine predlagatelja u iznosu od 26.250,49 EUR kojom se traži da se zabrani prvoprotivniku osiguranja raspolaganje svojom nekretninom upisane kod Općinskog suda u Karlovcu – Zemljišnoknjižni odjel Karlovac u zk. ul. br. [broj ZK uloška]., k. o. [katastarska općina], a označene z.k. č. br. [katastarska čestica] i z.k. č. br. [katastarska čestica] na način da se protivniku osiguranja zabrani da otuđi i/ili optereti navedenu nekretninu, dok se protiv drugoprotivnika osiguranja traži privremena mjera zabrane raspolaganja novčanim sredstvima po svim računima, bili oni poslovni ili privatni, do visine duga odnosno da se naloži banci kod koje protivnik osiguranja ima otvoren račun da drugoprotivniku osiguranja ili trećoj osobi, na temelju naloga protivnika osiguranja, uskrati s računa isplatu novčanog iznosa za koji je određena privremena mjera.

2. Iz obrazloženja pobijanog rješenja proizlazi da je prvostupanjski sud tako odlučio jer je utvrdio da nisu ispunjene sve kumulativno propisane pretpostavke za određivanje privremene mjere propisane u čl. 344. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj: 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17., 131/20., 114/22. i 6/24.; dalje: OZ). Prvostupanjski sud je u obrazloženje svoga rješenja naveo da je utvrdio vjerojatnost postojanja predlagateljeve tražbine, ali da predlagatelj nije dokazao vjerojatnost opasnosti da će bez takve mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati.

3. Protiv rješenja žalbu je podnio predlagatelj osiguranja zbog bitne povrede odredaba postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnoga prava. U bitnome žalitelj ističe da prigovara zaključku prvostupanjskog suda da jer se predlagatelj naplatio po zadužnicama i da protivnik osiguranja nije u blokadi onda ne postoji opasnost da će protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu predlagateljeve tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati. Predlagatelj navodi da upravo iz činjenice kako se protivnik osiguranja ponaša u ovome postupku jer osporava visinu predlagateljevog potraživanja proizlazi da protivnik odugovlači postupak i otežava naplatu predlagateljeve tražbine. Nadalje, žalitelj navodi da prvostupanjski sud se uopće nije očitovao o alternativnom uvjetu za određivanje privremene mjere propisanom u čl. 344. st. 2. OZ-a u kojem je određeno da predlagatelj osiguranja ne mora dokazivati opasnost iz st. 1. ovoga članka ako učini vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu te žalitelj smatra da određivanjem predložene mjere osiguranja protivnik trpi neznatnu štetu čime su ispunjenje pretpostavke za određivanje privremene mjere. Predlaže drugostupanjskome sudu da uvaži žalbene razloge i preinači pobijano rješenje na način da prihvati prijedlog za donošenje privremene mjere, podredno, da ukine pobijano rješenje i vrati predmet natrag prvostupanjskome sudu na ponovan postupak.

4. Odgovor na žalbu nije izjavljen.

5. Žalba predlagatelja osiguranja je osnovana.

6. Ispitavši pobijano rješenje na temelju odredbe čl. 365. st. 1. i 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23.; dalje: ZPP), te čl. 381. ZPP-a u vezi s odredbom čl. 21. OZ-a u granicama razloga navedenih u žalbi i pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a i na pravilnu primjenu materijalnog prava, ovaj sud nalazi da pobijano rješenje je nepravilno jer je prvostupanjski sud u cijelosti pogrešno primijenio odredbe Ovršnog zakona prilikom odlučivanja o osnovanosti zahtjeva predlagatelja.

7. Predmet ovoga postupka je određivanje privremene mjere radi osiguranja novčane tražbine, konkretno, prema prvoprotivniku osiguranja mjera zabrane da otuđi i/ili optereti svoju nekretninu, a prema drugoprotivniku osiguranja odredi mjera zabrane raspolaganja novčanim sredstvima po svim računima do visine duga odnosno, da se naloži banci kod koje protivnik osiguranja ima otvoren račun da drugoprotivniku osiguranja ili trećoj osobi, na temelju naloga protivnika osiguranja, uskrati s računa isplatu novčanog iznosa za koji je određena privremena mjera.

8. Predlagatelj je započeo postupak u ovoj pravnoj stvari podnošenjem prijedloga za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave javnog bilježnika te je donošenjem rješenja o ovrsi naloženo tuženiku plaćanje dugovanoga iznosa. Tuženik je pravodobno podnio prigovor te je postupak nastavljan kao po prigovoru protiv platnoga naloga. Dakle, platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi nije ukinut, on i dalje egzistira stavljanjem izvan snage te će u odluci o glavnoj stvari prvostupanjski sud odlučiti održava li se u cijelosti ili djelomično platni nalog na snazi ili se ukida.

9. U čl. 343. st. 2. OZ-a je propisano da privremena mjera nije dopuštena ako postoje uvjeti za određivanje prethodne mjere kojom se postiže ista svrha osiguranja.

10. U čl. 332. st. 1. t. 3. OZ-a je propisano da se prethodna mjera određuje na temelju javnobilježničke odluke ili javnobilježničke isprave, ako tražbina koja je u njoj utvrđena još uvijek nije dospjela. Prema stajalištu ovoga suda javnobilježničko rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave protiv kojeg je pravovremeno podnesen prigovor i koje je stavljeno izvan snage u dijelu u kojem je određena ovrha, predstavlja odluku iz čl. 332. st. 1. t. 3. OZ-a pa je na temelju nje moguće odrediti prethodnu mjeru. Dakle, u ovome postupku je ispunjena pretpostavka za određivanje prethodne mjere kao jačeg oblika osiguranja.

11. Iz navedenoga proizlazi da je predlagatelj već u vrijeme podnošenja prijedloga za osiguranje privremenom mjerom već imao na raspolaganju jače sredstvo osiguranja i to prethodnu mjeru, uz povoljnije pretpostavke potrebne za ocjenu osnovanosti takvog prijedloga. Iz svega proizlazi da je tužiteljev zahtjev za osiguranje privremenom mjerom nedopušten na temelju čl. 343. st. 2. OZ-a te je prvostupanjski sud bio dužan pravilno primijeniti odredbe Ovršnog zakona i odbaciti prijedlog tužitelja kao nedopušten.

12. Stoga, s obzirom na sve navedeno odlučeno je kao u izreci ovoga rješenja na temelju čl. 380. st. 3. ZPP-a, u vezi s čl. 21. OZ-a.

13. U ponovljenome postupku prvostupanjski sud će pravilno primijeniti na zahtjev predlagatelja odredbu čl. 343. st. 2. OZ-a i odbaciti prijedlog za određivanje privremene mjere kao nedopušten. Ističe se da predlagatelj odbacivanjem prijedloga za privremenu mjeru nije spriječen podnijeti prijedlog za određivanje prethodne mjere.

Zagreb, 12. prosinca 2024.

Sudac

Mirna Maržić